Ove podatke 21. decembra je objavila Centralna izborna komisija na konferenciji za novinare.
“Prvo brojanje će početi u utorak, 22. decembra. Proces glasanja se odvijao u skladu s izbornim pravilima”, kazao je predsjednik CIK-a Željko Bakalar.
Prema podacima CIK-a, glasalo je oko 55 posto građana. Izbori su održani nakon 12 godina uz poštivanje epidemioloških mjera zbog pandemije COVID-a 19.
Više od 100.000 birača biralo je 35 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara.
Na glasačkim listićima bilo je 370 kandidata, od čega 31 politički subjekt, 22 političke stranke, četiri nezavisna kandidata, četiri koalicije i jedna lista neovisnih kandidata.
Izborne nepravilnosti
Za posmatranje izbora u Mostaru, prema podacima Centralne izborne komisije Bosne I Hercegovine i Gradske izborne komisije Mostar, bilo je akreditovano 1.717 posmatrača.
Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom", nevladina organizacije koja je pratila glasanje tokom izbora u Mostaru, saopštila je da je na 142 biračka mjesta bilo oko 4000 birača manje nego što ih je bilo na centralnom izbornom spisku.
Iz Koalicije Pod lupom, na konferenciji za novinare u nedjelju navečer 20. decembra, su saopštili da je do 18 sati zabilježena izlaznost oko 54,4 posto glasača. Kako je rečeno, radi se o većoj izlaznosti nego na lokalnim izborima 15. novembra u Bosni i Hercegovini.
"Sva biračka mjesta su zatvorena do 19 sati i 15 minuta, izuzev jednog koje je zatvoreno petnaest minuta poslije. Bio jedan slučaj zastrašivanja na birače. Na dvije trećine biračkih mjesta je bilo porodičnog glasanja. Kršenje mjera je zabilježeno u popodnevnim satima. Predstavnicima Koalicije nije bilo omogućeno nesmetano praćenje izbornog procesa na tri biračka mjesta", rekao je Dario Jovanović, predstavnik Koalicije Pod lupom.
Najposmatraniji izbori u Evropi ove godine
"Ovo su možda najposmatraniji izbori u Evropi ove godine”, izjavio je u nedjelju, 20. decembra, Eric Nelson, ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH).
On je sa šefom Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Johannom Sattlerom posjetio call-centar za prijem žalbi na izborni proces u Mostaru, koji je otvorila nevladina organizacija Pod lupom, koja je pratila neregularnost na biračkim mjestima. Cal-centar je finansirala Ambasada SAD.
Na novinarsko pitanje da li očekuje opstrukcije političkih stranaka, nakon izbora u Mostaru, Nelson je odgovorio:
"Jedan od prvih zadataka Vijeća je da poradi na Statutu Grada. Statut je bio i dio pregovora, ali u okviru kompletnih izmjena koje su neophodne i u zakonodavstvu. Dakle, najvažnije odluke leže na članovima Vijeća", kazao je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson.
Istovremeno, šef Delegacije EU u BiH, Johann Sattler, je rekao kako su važni dani nakon izbora, kako bi se građanima pokazalo da je "okrenuta nova stranica".
"Da vidimo prvu sjednicu Gradskog vijeća, da vidimo brz izbor gradonačelnika", rekao je ambasador Sattler, apelirajući tako na što brže provođenje izbornih rezultata.
Oba međunarodna zvaničnika su podsjetila na probleme u Mostaru zbog toga što 12 godina nije bilo lokalnih izbora, od infrastrukture, otpadnih voda, sistema prikupljanja otpada.
Sastav Gradskog vijeća Mostara
Gradsko Vijeće Mostara čini 35 vijećnika. Vijećnici su birani u gradskoj izbornoj jedinici, koja daje 13 vijećnika I obuhvata cijelo područje Mostara.
Osim toga, 22 vijećnika se biraju iz šest izbornih jedinica, gradskih područja I to 13 iz tri većinske hrvatske izborne jedinice i devet iz tri većinske bošnjačke izborne jedinice.
Gradonačelnik Mostara se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću. Ukoliko je ne bude bilo, biće organizovan drugi krug glasanja, gdje je neophodna dvotrećinska većina. U slučaju da ni tada ne bude izabran, u trećem krugu biće dovoljna većina među vijećnicima koji su prisutni na glasanju.
Nijedan konstitutivni narod (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) ne može imati manje od četiri niti više od 15 vijećnika, a jedno vijećničko mjesto pripada onima koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi,
Zašto Mostar nije imao izbore 12 godina?
Posljednji put, izbori za Gradsko vijeće Mostara održani su 2008. godine.
Dvije godine kasnije, Ustavni sud BiH je poništio posebna izborna pravila za Mostar, koja je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Sir Paddy Ashdown.
Prema tim izbornim pravilima, u Mostaru je ukinuto šest poratnih etničkih općina - po tri hrvatske i tri bošnjačke - ali su one ostale kao gradska područja-izborne jedinice.
Ustavni sud BiH je takvu odluku donio nakon što su apelaciju podnijeli hrvatski vijećnici u Gradskom vijeću Mostara.
Oni su argumentirali da bošnjačke izborne jedinice, iako imaju manje glasača od hrvatskih, daju jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće. Tako je došlo do političkog zastoja.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Mostaru živi oko 105 hiljada stanovnika. To je za 21 hiljadu manje, nego što je bilo na popisu 1991. godine, koji je posljednji popis koji je urađen u Bosni I Hercegovini do 2013. godine.
U Gradu živi najviše Hrvata, 48,4, posto, nakon toga su Bošnjaci, 44,2 posto, Srba je 4,2 posto, a Ostalih 3,2 posto.
Ova demografska struktura stanovništva je promijenjena u odnosu na 1991. u korist građana hrvatske nacionalnosti, kojih je 14 posto bilo manje te godine, dok je na štetu srpskog stanovništva, kojih je iste godine bilo 14 posto više.
