Linkovi

Izdvojeno

BiH se suočava s rizikom blokade državnog budžeta

Parlament i Vijeće minsitara BiH (Foto: BIRN BiH)

To se može dogoditi ukoliko se u narednih deset dana, preciznije do kraja septembra, ne usvoji budžet za 2020. godinu o čemu se saglasnost u državnom parlamentu ne postiže tokom čitave godine.

Od januara država je na privremenom finansiranju, koje može trajati do kraja tekućeg mjeseca. Situaciju dodatno komplikuje to što poslanici iz entiteta Republika Srpska bojkotuju centralne institucije, protiveći se tako zabrani negiranja genocida u BiH, a ne popuštaju ni kada je budžet u pitanju.

Sjednica bez poslanika iz RS

Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) u ponedjeljak, 20. septembra, nisu došli na sjednicu doma na kojoj je, između ostalog, trebao biti razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak, 20. septembra, na konferenciji za novinare u Banjaluci, kako Savez nezavisnih socijaldemokrata ne blokira institucije Bosne i Hercegovine, jer dolaze na posao, ali ne učestvuju u radu državnih institucija.

“Mi ćemo se vratiti odlučivanju, ako se suspenduju izmjene Krivičnog zakona BiH”, rekao je Dodik, te dodao da nijedna odluka visokog predstavnika neće biti prihvaćena u Republici Srpskoj.

Dodik je prethodno najavio da je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) planirala sredstva za isplatu plata državnim službenicima iz tog entiteta koji rade u institucijama BiH.

Kako je naveo Dodik, za potrebe isplate plata predstavnicima RS u državnim institucijama mjesečno je potrebno 21 milion konvertibilnih maraka (10,7 miliona eura).

Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, izjavio je uoči početka sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH kako opozicione stranke iz Republike Srpske "samostalno donose odluke i pridržavaju se zaključaka Narodne skupštine RS-a".

"Očekujemo da pozicija ponudi rješenja. Odgovornost spram opozicije ne postoji, ali je potrebno otvoriti dijalog i rješenja, uključujući i za ovih 7000 ljudi iz Republike Srpske koji rade u institucijama i njihove porodice", kazao je Šarović.

Političari iz RS ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, bojkotujući rad državnih institucija nakon što je bivši vioski predstavnik u BIH, Valentin Incko, krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BIH kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Predstavnički dom ima 42 poslanika, od kojih je 13 iz RS. Odluke se donose većinom prisutnih poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz oba bh. entiteta.

Da li je moguće ispuniti Dodikovo obećanje?

Alma Čolo, članica Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma BiH, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isplata plata državnim službenicima iz RS, na način koji najavljuje Dodik, zakonski nije moguća.

"Poslanici iz Republike Srpske su zasnovali radni odnos u Parlamentarnoj skupštini BiH i sva prava iz tog radnog odnosa proizilaze iz tog odnosa, a to su pravo na platu i druge naknade. Jedini koji to može po zakonu isplatiti je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", kazala je Čolo.

Ona je navela da RS takvu isplatu to ne može napraviti na osnovu "nekog apstraktnog odnosa".

"Mislim da je to sve pusta priča ili možda neki politički trik", dodala je Čolo.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić izjavila je za RSE kako pravni osnov ne postoji da bi Republika Srpska isplaćivala plate.

"Bez obzira na kom nivou je budžet, postoji zakon o platama na svim nivoima, postoji zakon o budžetskom sistemu na svim nivoima i ovo nisu budžetski korisnici RS, nego su budžetski korisnici države, za šta već naravno postoji budžet i za šta se izdvajaju sredstva, najviše od indirektnih poreza, za šta je budžet dogovoren. Postoji i privremeno finansiranje koje se bazira na budžetu iz prethodne godine i taj se iznos izdvaja redovno za pokriće plata svih zaposlenih", kazala je Cenić.

Kada ističe privremeno finansiranje?

Institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, koja važi do kraja septembra. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine.

Ovogodišnji budžet planiran je u iznosu od oko 900 miliona eura. Pored servisiranja vanjskog duga i isplate plata državnim službenicima, dio je namijenjen i za borbu protiv pandemije i povećanje najnižih plata policajcima na nivou države i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić trebao je 1. septembra održati konsultativni sastanak s članovima Kolegija i predsjedavajućim klubova ovog doma.

Iako se radilo konsultativnom sastanku na kojem se trebalo diskutovati o aktivnostima ovog doma u budućnosti s obzirom na bojkot predstavnika iz RS, predstavnici stranaka iz ovog entiteta nisu se pojavili na sastanku.

Da se predstavnici RS, za sada, neće vratiti da rade u institucije BiH, 31. avgusta potvrdio je i Milorad Dodik, nakon što je prisustvovao sjednici Kolektivnog šefa države u Sarajevu.

Dodik je fizički bio prisutan, ali nije glasao ni za jednu tačku koja je bila na dnevnom redu.

See all News Updates of the Day

Bijela kuća: Beograd da prestane sa gomilanjem vojske na granici sa Kosovom

Džon Kirbi, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće na konferenciji za novinare (Foto: AP/Susan Walsh)

Sjedinjene Američke Države nagledaju pomjeranje srpske vojske ka granici sa Kosovom, pozivaju Beograd da prestane sa tom operacijom, kao i da aktivno učestvuje u istrazi o napadu kod Banjske, rekao je novinarima u Bijeloj kući Džon Kirbi, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Pratimo velika pomjeranja srpske vojske uz granicu sa Kosovom koja obuhvata i do sada neviđeno postavljanje napredne artiljerije, tenkova i mehanizovanih pješadijskih jedinica. Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja", rekao je Kirbi na konferenciji za medije.

Kirbi je međutim istakao da nema detaljnije obavještajne informacije o tome šta je cilj gomilanja trupa na granici.

"To pratimo, vidimo, i o tome govorimo danas da bi stavili do znanja koliko smo zbog toga zabrinuti. Međutim, ne mogu u ovom trenutku da govorim o stvarnoj namjeri. Ali je to jedan od razloga što smo željeli ovo jasno da pomenemo danas, da javnim komentarima potkrijepimo razgovore iza zatvorenih vrata, da pozovemo Srbiju kroz diplomatske kanale da povuče te trupe, jer su njihov sam obim, veličina i prisustvo destabilizujući sami po sebi i zabrinjavaju ljude, uključujući i nas".

Redakcija Glasa Amerike obratila se Ministarstvu odbrane Srbije za komentar na tvrdnje Bijele kuće.

Blinken: Počinioci napada na Kosovu, koji su u Srbiji, moraju da snose odgovornost

State Department saopštio je u petak da je državni sekretar Antony Blinken razgovarao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem "o značaju preduzimanja hitnih mjera na deeskalaciji napetosti sa Kosovom poslije nasilja 24. septembra i smrti narednika Policije Kosova". "Sekretar je podvukao da počinioci napada, koji su sada u Srbiji, moraju da snose odgovornost. Sekretar je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a u odgovoru na ovaj događaj i ukazao da incidenti - poput onih blizu manastira Banjska - predstavljaju neprihvatljiv izazov za KFOR i međunarodnu zajednicu, i pozdravio povećano prisustvo KFOR-a i odluku Sjevernoatlantskog savjeta da odobri dodatne snage. Sekretar je ponovio da Srbija mora da uz hitnu deeskalaciju u potpunosti implementira svoje obaveze iz dogovora o normalizaciji, u okviru dijaloga uz posredovanje EU", navodi se u saopštenju portparola State Departmenta Metjua Milera.

Kosovske vlasti su prethodno označile potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića kao organizatora napada, tvrdeći da je imao podršku Beograda, što su i on i srpske vlasti demantovali.

Kirbi je potvrdio da je državni sekretar Antony Blinken pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "da izrazi našu zabrinutost zbog ovih incidenata i da istakne nužnost hitne deeskalacije i povratku dijalogu".

"Svi koji su umiješani u napad moraju da budu izvedeni pred lice pravde. Znamo da Kosovska policija istražuje slučaj. Očekujemo da to bude temeljna, sveobuhvatna i transparentna istraga i pozivamo i srpske vlasti da pomognu u njoj", kazao je Kirbi.

Komentarišući moguću umiješanost Srbije u napad na Kosovu, Kirbi je odgovorio da je u toku aktivna istraga.

“Očigledno želimo da vlasti Srbije učestvuju u toj istrazi. I druga stvar o kojoj sam govorio jeste da obim napada, broj vozila i vrste municije i oružja svakako ukazuju na prilično visok nivo sofisticiranosti, resursa i obuke. Sam obim je zabrinjavajući. Ne izgleda kao da se okupilo samo nekoliko momaka koji su neplanirano odlučili da ovo urade”.

Kirbi je potvrdio ono što je najavljeno iz sjedišta NATO ranije u petak da će "u svjetlu najnovijih događaja KFOR pojačati prisustvo na sjeveru Kosova i u dijelovima pored granice u namjeri da osigura stanovništvo i da ispunjava svoj mandat obezbjeđivanja sigurnosti".

Naveo je i da je Savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven je razgovarao sa premijerom Kurtijem i ovim događajima i važnosti dijaloga. Pored naših diplomatskih napora, Sjedinjene Države rade zajedno sa saveznicima u NATO kako bi se odgovorilo na pokušaje da se destabilizuje Kosovo i ugrozi bezbjednost građana.

Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH

Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Na Manjači kod Banjaluke je održana završna vježba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sa zadatkom ocjenjivanja komandi i jedinica koje su u njoj učestvovale. Vježbi su prisustvovali i komandanti EUFOR i NATO snaga u Bosni i Hercegovini.

EU je protiv veličanja terorista i zato je ispoštovala dan žalosti na Kosovu ali ne u Srbiji

Pripadnik specijalne jedinice kosovske policije iza vrata blindiranog vozila oštećenog mecima dok čuva stražu u oblasti oko manastira Banjska u Banjskoj, na sjeveru Kosova, oko 15 kilometara od granice sa Srbijom, 27. septembra 2023.

Evropska unija (EU) se suštinski protivi veličanju zločinaca, terorista i njihovom oplakivanju, poručio je portparol EU Peter Stano povodom proglašenja dana žalosti u Srbiji poslije sukoba u selu Banjska u opštini Zvečan na sjeveru Kosova.

Peter Stano je potvrdio da je 25. septembra, kada je na Kosovu proglašen dan žalosti, Kancelarija EU u Prištini istakla zastavu EU na pola koplja u čast poginulim i ranjenim kosovskim policajcima, "žrtvama užasnog terorističkog napada u nedelju". Rekao je da to nije učinila delegacija EU u Beogradu, 27 septembra, kada je dan žalosti bio u Srbiji.

"Napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama", naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U nedelju 24. septembra je Policija Kosova istraživala teren oko sela Banjska na severu zemlje, kada je u ranim jutarnjim satima grupa maskiranih i naoružanih lica na sjeveru Kosova napala policiju. Tom prilikom je ubijen jedan policijski službenik, dok je u razmjeni vatre policija ubila trojicu napadača srpske nacionalnosti.

Ovaj napad je osudila međunarodna zajednica, a EU ocjenjuje da se radilo o "terorističkom napadu".

Zvaničnici EU nastavljaju da insistiraju da je neophodna istraga napada u Banjskoj i da će u skladu sa rezultatima istrage EU odlučiti kako da postupi.

"Ono što se desilo u nedelju je bilo veoma ozbiljno i to treba da se razjasni jer će biti posljedica", poručio je portparol EU Peter Stano.

"Ovo je bio teroristički napad i teroristički napad treba da se istraži. A odgovorne za to treba privesti pravdi. I svako ko zna o tome ko je uključen dužan je da učestvuje i sarađuje kako bi se osiguralo da ovaj teroristički napad ne samo da bude u potpunosti istražen, već da se pravda ispostavi za one koji su ga planirali, koji su ga izveli i koji su stajali iza napada", podvukao je Stano.

Dok Kosovo optužuje Srbiju da stoji iza napada, Srbija to negira.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da za njega napadači na kosovsku policiju nisu teroristi.

"Za mene ti ljudi, kao predsednika Srbije, nikada neće biti teroristi. Da li mogu da opravdam ubistvo policajca...nema opravdanja, i zbog toga će i državni organi Srbije preduzimati korake", izjavio je Vučić u intervjuu za javni servis RTS.

Mnoge članice EU traže uvođenje mjera protiv Srbije ako se dokaže povezanost Beograda s napadima u Banjskoj.

Bajkerski klub sa neonacističkim obilježjima registrovao udruženje u Doboju

Ilustracija, BIRN BiH

Moto klub MC Srbi iz Srbije, čiji članovi na prslucima nose mrtvačku lobanju kakvu su koristile nacističke snage i imaju istetovirane stilizovane kukaste krstove, formalno je registrovao udruženje u Doboju, otkriva Detektor.

Tri dana prije proslave Nove 2021. godine, Zoran Stanković registrovao je u Osnovnom sudu u Doboju udruženje pod nazivom Moto klub MC Srbi. Ciljevi ovog udruženja, između ostalog, jesu okupljanje ljubitelja motocikala i motociklizma, poboljšanje kvaliteta života djece i mladih u Doboju i Republici Srpskoj, te promocija humanitarnog rada.

Sam Stanković već skoro deceniju na društvenim mrežama promovira svijet motociklizma, dok na svom prsluku nosi najprepoznatljiviji simbol kluba “MC Srbi” – Totenkopf. Upotrebljavala ga je SS “Totenkopf” nacistička divizija i nakon Drugog svjetskog rata označava simbol mržnje koji koriste neonacisti i krajnji desničari.

Sedam mjeseci prije registracije ovog udruženja, Detektor je objavio istraživanje o “MC Srbima”, koje je pokazalo da je ovaj bajkerski klub iz Srbije počeo djelovati u više gradova u Republici Srpskoj, te da je osim širenja neonacističkih simbola, prema sigurnosnim izvorima, širio “mržnju i netoleranciju”.

Stanković – koji je blokirao novinare Detektora, zbog čega nije bilo moguće dobiti njegov komentar – jedini je koji je ogranak kluba srbijanskog porijekla upisao u registar, pokazuje novo istraživanje, dok je, po objavama na društvenim mrežama, moguće uočiti postojanje najmanje još četiri aktivna ogranka ovog kluba u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

Novinari Detektora dobili su dozvolu za vršenje uvida u registraciju organizacije u Sudu u Doboju i utvrdili da nije unijela neonacističke simbole i obilježja ni u statut ni u osnivački akt. Kao predsjednika, Stanković je registrovao sebe, a dokumenti priloženi sudu ne sadrže mnogo informacija o članstvu ili broju pripadnika.

Bajkeri iz Srbije sigurnosna prijetnja

Na Facebook stranici “MC Srbi Doboj” već godinu dana objavljuju se fotografije članova moto kluba na sastancima i skupovima na kojima često učestvuju i članovi drugih ogranaka iz BiH i Srbije. Na svim su vidljive funkcije članova i grad iz kojeg dolaze, ali je simbol koji ovaj klub razlikuje od drugih zatamnjen. Kada fotografije na svojim privatnim profilima dijele članovi, oni ne uklanjaju Totenkopf – simbol mrtvačke lobanje sa ukrštenim kostima kakav koriste i članovi “Krvi i časti”, neonacističke međunarodne skupine.

Na jednoj od fotografija iz Beograda u augustu ove godine vidi se više bajkera, od kojih jedan ima izraženu tetovažu stilizovanog kukastog krsta – neznatno drugačijeg od onoga koji su tokom Drugog svjetskog rata koristile nacističke snage. Drugi bajkeri na svojim prslucima nose male stilizovane mrtvačke lobanje, iste onakve kakve su koristile nacističke SS divizije tokom nekih od najgorih zločina, a jedan i ogrlicu s nordijskim simbolom kolovrata, koji zloupotrebljavaju krajnji desničari širom svijeta.

Od kada je Detektor 2020. otkrio da članovi kluba u Prijedoru koriste Totenkopf kao svoj znak a pojedini članovi ističu tetovaže s krajnje desničarskim simbolima, prijedorski ogranak je obrisao Facebook profil organizacije. Oni, kao i članovi drugih ogranaka, na pojedinim fotografijama skrivaju zaštitni simbol kluba čiji su članovi.

Iako je BiH krajem prošle godine usvojila Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam, akcioni plan za njenu implementaciju je usvojen tek u augustu ove godine, zbog čega ovaj klub nije imao nikakvih smetnji prilikom registracije službenog udruženja u Doboju.

Ekspert za ekstremizam i autor studije o desničarima na Balkanu, Mirza Buljubašić ističe da djelovanje Moto kluba MC Srbi jeste sigurnosni problem, te da se njihove aktivnosti ne smiju zanemariti s obzirom da ih povezuju ekstremno desne ideje i aktivnosti koje uključuju “destruktivni klerikalni nacionalizam”.

“Širenje Moto kluba “MC Srbi” se može posmatrati i u kontekstu širenja ruskog utjecaja na Balkanu; kontakti između pojedinih članova “MC Srba” i ‘Noćnih vukova’ iz Rusije je postojala i ranije, prije zvaničnog fizičkog dolaska ‘Noćnih vukova’ u Bosnu i Hercegovinu. Moguće je da su njihov dolazak na željeznim dvotočkašima i paradiranje nekako povećali interes za članstvo u “MC Srbima”. A ono što je vjerovatnije jeste da postoji određena strateška podrška između ‘Noćnih vukova’ i “MC Srba”, u smislu strateškog djelovanja”, rekao je Buljubašić.

Snežana Šešlija, izvršna direktorica organizacije Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za Detektor navodi da joj je djelovanje ovog kluba nepoznato, ali da ukoliko postoji jedna grupa koja promovira simbole mržnje, treba biti iskorijenjena u startu zbog svih stanovnika.

“To su građani Doboja koji su tu bili prije ili su se naselili i podjednako bi trebalo da osjećaju, ne mogu reći mržnju, ali u svakom slučaju nešto što je averzija prema takvim simbolima”, kaže ona.

Članovi “MC Srba” iz Republike Srpske u Beogradu. Foto: Facebook, screenshot
Članovi “MC Srba” iz Republike Srpske u Beogradu. Foto: Facebook, screenshot

Gradonačelnička podrška bajkerima

U maju ove godine članovi iz Doboja putovali su u Banju Luku, gdje su s kolegama iz svog i drugih klubova učestvovali u Moto Festu Banja Luka, koji se na tvrđavi Kastel održava već šesti put. Ovaj moto fest podržava i Grad Banja Luka i gradonačelnik Draško Stanivuković. On se, drugu godinu zaredom, pojavio na festivalu okružen članovima “MC Srba” iz Banje Luke, s kojima je i objavio fotografije na svom Instagram profilu.

Stanivuković nije odgovorio na zahtjev za intervju. Kada su mu novinari postavili pitanje tokom konferencije za štampu, on je kazao kako se često slika i da je fotografiju najvjerovatnije objavio “zato što je bila lijepa” i negirao da mu je poznato djelovanje kluba MC Srbi.

“Moto Fest je događaj koji Banja Luka tradicionalno podržava, i svako ko mi je prišao, bio je uljudan, kulturan na neki način, i pokazao ljubaznost, (…) vjerovatno sam i ja iskazao otvorenost da se s ljudima fotografišem, ali nisam gledao šta piše”, kaže gradonačelnik Banje Luke navodeći kako on pripada narodu koji se borio protiv fašizma i nacizma.

Ali kaže i kako ne bi prepoznao simbole Trećeg rajha, te da će navode koje su mu novinari Detektora prezentirali provjeriti, nakon čega bi Gradska uprava djelovala i pokazala odgovornost.

Fotografije koje je Stanivuković objavio na svom profilu pokazuju da je dvije godine zaredom okružen istim ljudima. Na jednoj od fotografija novinari Detektora prepoznali su Đorđa Grubišića “Crnog”, koji je, prema objavljenim fotografijama, potpredsjednik banjalučkog kluba.

On je na izborima 2016. godine bio kandidat “NDP-a Dragan Čavić” za odbornika u Skupštini Banje Luke. Tokom predizborne kampanje mediji su objavili njegovu fotografiju na kojoj pozira s pištoljem ispred albanske zastave.

Predsjednik je udruženja “Božur RS”, koje pomaže najugroženije porodice na Kosovu i Metohiji.

Grubišić je u razgovoru za Detektor kazao kako je postao član “MC Srba” iz “patriotskih” razloga, navodeći da od ovog kluba “nikoga nije zaboljela glava”. Rekao je i kako ne smatra da simboli koje ova organizacija koristi upućuju na nacizam.

“Za vas koji niste upućeni, vas to sve asocira na nacizam. Nema tu nacizma, to je sve patriotizam”, kazao je Grubišić.

Kada je Detektor prije dvije godine objavio prvo istraživanje o “MC Srbima”, tadašnji direktor Centra za analizu radikalne desnice je kazao kako se iscrtana glava na prslucima kluba “MC Srbi” zove Totenkopf i predstavlja nasmiješenu lobanju s prekriženim kostima iza, a kao svoj simbol koristila ju je SS “Totenkopf” divizija.

“Ova oznaka je direktno došla iz SS-a i predstavlja, poput brojeva jedan i osam, te poput ‘Krvi i časti’, svojevrsnu referencu ili aluziju na nacizam i štovanje Trećeg rajha (Third Reich)“, kazao je Feldman.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke. sa članovima “MC Srbi”. Foto: Instagram, screenshot
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banje Luke. sa članovima “MC Srbi”. Foto: Instagram, screenshot

Prijedorski ogranak “MC Srba”

Na fotografijama s Grubišićem i članovima iz Doboja često se pojavljuje i Marinko Zdjelar, predsjednik ogranka “MC Srbi” iz Prijedora, o kojem je Detektor pisao prije tri godine. Tada su kao članovi identificirani Zdjelar, koji je bio potpredsjednik, i Bojan Dešić. Nakon što je Detektor objavio priču 2020. godine, Dešić i Zdjelar su blokirali novinare na društvenim mrežama i odbili razgovarati zvanično. Oni nisu odgovorili na nove pozive i poruke za komentar.

U periodu kad je Zdjelar bio potpredsjednik, Nemanja Kerezović, bokser koji danas radi i nastupa u Njemačkoj, imao je ulogu predsjednika.

Na pitanje novinara Detektora, upućeno putem Facebooka, da li je i dalje član kluba te da li bi mogao razgovarati o aktivnostima koje je provodio, Kerezović nije odgovorio.

On 2019. godine na svom profilu dijeli fotografiju plakata “Krvi i časti” kojim se čestita 9. januar, neustavni praznik Dan Republike Srpske.

“Večna bila, bastionu Srpstva, srećan ti rođendan, Republiko Srpska”, naveo je Kerezović u opisu fotografije objavljene 2019. godine.

Zdjelar i Dešić pojavljuju se na fotografijama i s drugim članovima “MC Srba” u Republici Srpskoj, poput susreta sa članovima iz Modriče, koje, prema natpisima na prslucima, predvodi Dragan Tanasić, predsjednik ovog ogranka. Osim simbola kluba čiji je predsjednik, on na jednoj od fotografija dijeli simbol kolovrata, koji predstavlja simbol svastike sa osam krakova. Ovaj simbol, prema analizi inicijative Reporting Radicalism, predstavlja čest simbol koji, umjesto svastike, koriste krajnje desničarske skupine u nizu slavenskih zemalja.

Tokom istraživanja u Modriči, novinari su Tanasića kontaktirali telefonom. Prvobitno je kazao da radi i da postoji mogućnost za razgovor nakon posla. U drugom pozivu odbio je bilo kakav razgovor, uz napomenu da se raspitao i saznao da je Detektor o grupi ranije pisao tekstove.

Kada su prošle godine novinari posjetili okupljanje ravnogorskih pokreta na Ravnoj gori, među njima su vidjeli i članove MC-a Srbi iz Srbije.

U prsluku “MC Srbi” Modriča fotografisao se i Nedo Vasiljević u maju ove godine. On je u različitim periodima nosio prsluke sa imenima dva mjesta u Republici Srpskoj – Prijedora i Modriče. Na posljednjim fotografijama, na kojima je zajedno s Tanasićem, Vasiljević nosi oznaku Modriče. On nije odgovorio na upit novinara o radu i svom članstvu unutar moto kluba na čijim se događajima pojavljuje.

Marinko Zdjelar, gornje lijevo i Bojan Dešić, gornje desno. Foto: Facebook, screenshot
Marinko Zdjelar, gornje lijevo i Bojan Dešić, gornje desno. Foto: Facebook, screenshot

Podrška ruskoj invaziji na Ukrajinu

Poput članova ruske bajkerske grupe “Noćni vukovi”, pojedini članovi “MC Srba” također ističu znak “Z”, koji koriste ruske snage tokom invazije na Ukrajinu. Takav znak od aprila 2022. godine ističe i Dejan Arsenović, član “MC Srba” iz Doboja. Tada je objavio fotografiju ruskog tenka na kojem stoji slovo “Z”, a na fotografijama sa skupa u Brčkom nosio je majicu s natpisom “Rusija”. Arsenović na prsluku nosi oznaku “blagajnik”, a osim njega u ovom ogranku su, prema fotografijama kluba na Facebooku, i Borislav Janjić i Vukašin Jurošević.

Novinari Detektora su u Doboju pokušali pronaći pripadnike ovog ogranka. U butiku smještenom u centru grada, nedaleko od poznatog lokalnog kafića u kome se ranije na društvenim mrežama označio član “MC Srba” Borislav Janjić, novinari su pronašli njegovog oca.

Novinari su s Janjićem obavili razgovor preko telefona njegovog oca. “Nemam vremena, na odmoru sam”, kazao je Janjić prvobitno nakon što su mu se novinari predstavili. Poslije objašnjenja da rade priču o ograncima moto kluba čiji je član, Janjić je rekao kako sve zna.

“Nisam ovlašten da pričam bilo šta u vezi kluba, ima predsjednik i potpredsjednik”, kazao je Janjić i naveo kako se njih može kontaktirati putem Facebooka.

Detektor nije uspio kontaktirati Stankovića, dok “MC Srbi Doboj” nisu odgovorili na upit putem stranice na ovoj društvenoj mreži.

Bh. vlasti su krajem prošle godine usvojile Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam. Na upit Detektora o tome da li se implementiraju aktivnosti koje tretiraju desničarski ekstremizam, iz Ministarstva sigurnosti su odgovorili kako je Akcioni plan usvojen tek u augustu ove godine, devet mjeseci nakon usvajanja Strategije.

“Nakon što je usvojen Akcioni plan, pristupit će se implementaciji propisanih mjera i aktivnosti koje, između ostalog, obuhvaćaju prevenciju različitih oblika nasilnog ekstremizma i radikalizaciju koja vodi ka terorizmu, kao i prevenciju mrzilačkih narativa”, navodi se u odgovoru Ministarstva.

Jedan od članova radne grupe za izradu prijedloga i akcionog plana za Strategiju – koji je želio ostati anoniman zbog posla koji obavlja – rekao je za Detektor da je mana u tome da strateškim dokumentom nisu precizno definisane desničarske grupe koje treba pratiti u BiH, što ostavlja prostor ovakvim grupama da rade bez ikakvih zabrana.

Dragan Tanasić sa pripadnicima Četničkog ravnogorskog pokreta. Foto: Facebook, screenshot
Dragan Tanasić sa pripadnicima Četničkog ravnogorskog pokreta. Foto: Facebook, screenshot

I druga debata Republikanaca bez Donalda Trumpa

S lijeva na desno: bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, guverner Floride Ron DeSantis, biotech poduzetnik Vivek Ramaswami, tokom debate u Kaliforniji, 27. 9. 2023. / Reuters

Druga debata republikanskih kandidata za stranačku predsjedničku nominaciju održana je u Kaliforniji, u biblioteci nekadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.

Vodeći po popularnosti među Republikancima - bivši predsjednik Donald Trump - nije sudjelovao ni u ovoj debati, kao niti u prvoj. Umjesto verbalnog nadmetanja sa stranačkim rivalima, on je večeras posjetio jednu michigansku tvornicu auto-dijelova, čiji radnici nisu sindikalizirani, te ne sudjeluju u štrajku.

Štrajk radnika auto-industrije bio je povod kandidatima u debati da napadnu predsjednika Bidena zbog njegove posjete i podrške štrajkašima. Općenito, on je bio krivac za sve kad god je bila spomenuta ekonomija.

Skoro do kraja debate, glavno pitanje iz prve debate - pobačaj - nije uopće bilo spomenuto. No, spomenuta su neka pitanja o kojima se obično govori na debatama Demokrata: nasilje vatrenim oružjem, cijena predškolske dječje skrbi, nejednakost u prihodima.

Imigrantska kriza na južnoj granici Sjedinjenih Država bila je vruća tema debate. Guverner Floride Ron DeSantis i poduzetnik Vivek Ramaswami bi poslali vojsku na granicu, pa i, ako treba, preko granice - u Meksiko. Bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley zagovara izvođenje specijalnih operacija u Meksiku protiv kartela, što je ideja koja zadobiva na popularnosti u Republikanskoj stranci.

Kandidati su bili upitani i za mišljenja o pomoći Ukrajini, pitanju koje je u središtu budžetskog spora u Kongresu zbog kojega bi vlada mogla prestati s radom u nedjelju. Većina kandidata je snažno branila američku vojnu pomoć Ukrajini, s izuzetkom Ramaswamija koji je rekao da bi dozvolio Rusiji da uzme veći dio istočne Ukrajine odvrativši tako Putina od saveza sa Kinom. Bivši guverner New Jerseya Chris Christie je bio najglasniji po tom pitanju, ističući da su se Kina, Iran i Sjeverna Koreja pridružili Rusiji u ratu protiv Ukrajine, te upozorivši da "ako mu damo išta od Ukrajine, sljedeća će biti Poljska."

Za razliku od prve debate, kandidati u početnom dijelu debate nisu napadali jedan drugoga. Cilj njihovih napada bio je prvenstveno predsjednik Biden, a dvojica među njima - bivši guverner New Jerseya Chris Christie i guverner Floride Ron DeSantis - okomili su se i na svog najvećeg rivala, Donalda Trumpa. DeSantis ga je okrivio za inflaciju zbog povećanja nacionalnog duga za 7,8 triliona dolara. Vrijedi spomenuti da Trumpovih 91 točaka krivičnih optužnica nisu uopće bili spomenuti.

No, na koncu, najnapadaniji među svima je bio Vivek Ramaswami - što zbog svojih poslovnih veza sa Kinom, što zbog ranijeg rijetkog glasanja na predsjedničkim izborima, a što zbog - kako su ostali kandidati istaknuli - neiskustva i slabog razumijevanja vanjske politike. U jednom trenutku je bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley - koja se uglavnom uspješno držala postrani od osobnih napada - rekla Ramaswamiju: "Kad god te čujem da govoriš, osjećam da zaglupljujem."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG