Linkovi

Izdvojeno

BiH se suočava s rizikom blokade državnog budžeta

Parlament i Vijeće minsitara BiH (Foto: BIRN BiH)

To se može dogoditi ukoliko se u narednih deset dana, preciznije do kraja septembra, ne usvoji budžet za 2020. godinu o čemu se saglasnost u državnom parlamentu ne postiže tokom čitave godine.

Od januara država je na privremenom finansiranju, koje može trajati do kraja tekućeg mjeseca. Situaciju dodatno komplikuje to što poslanici iz entiteta Republika Srpska bojkotuju centralne institucije, protiveći se tako zabrani negiranja genocida u BiH, a ne popuštaju ni kada je budžet u pitanju.

Sjednica bez poslanika iz RS

Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) u ponedjeljak, 20. septembra, nisu došli na sjednicu doma na kojoj je, između ostalog, trebao biti razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak, 20. septembra, na konferenciji za novinare u Banjaluci, kako Savez nezavisnih socijaldemokrata ne blokira institucije Bosne i Hercegovine, jer dolaze na posao, ali ne učestvuju u radu državnih institucija.

“Mi ćemo se vratiti odlučivanju, ako se suspenduju izmjene Krivičnog zakona BiH”, rekao je Dodik, te dodao da nijedna odluka visokog predstavnika neće biti prihvaćena u Republici Srpskoj.

Dodik je prethodno najavio da je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) planirala sredstva za isplatu plata državnim službenicima iz tog entiteta koji rade u institucijama BiH.

Kako je naveo Dodik, za potrebe isplate plata predstavnicima RS u državnim institucijama mjesečno je potrebno 21 milion konvertibilnih maraka (10,7 miliona eura).

Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, izjavio je uoči početka sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH kako opozicione stranke iz Republike Srpske "samostalno donose odluke i pridržavaju se zaključaka Narodne skupštine RS-a".

"Očekujemo da pozicija ponudi rješenja. Odgovornost spram opozicije ne postoji, ali je potrebno otvoriti dijalog i rješenja, uključujući i za ovih 7000 ljudi iz Republike Srpske koji rade u institucijama i njihove porodice", kazao je Šarović.

Političari iz RS ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, bojkotujući rad državnih institucija nakon što je bivši vioski predstavnik u BIH, Valentin Incko, krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BIH kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Predstavnički dom ima 42 poslanika, od kojih je 13 iz RS. Odluke se donose većinom prisutnih poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz oba bh. entiteta.

Da li je moguće ispuniti Dodikovo obećanje?

Alma Čolo, članica Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma BiH, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isplata plata državnim službenicima iz RS, na način koji najavljuje Dodik, zakonski nije moguća.

"Poslanici iz Republike Srpske su zasnovali radni odnos u Parlamentarnoj skupštini BiH i sva prava iz tog radnog odnosa proizilaze iz tog odnosa, a to su pravo na platu i druge naknade. Jedini koji to može po zakonu isplatiti je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", kazala je Čolo.

Ona je navela da RS takvu isplatu to ne može napraviti na osnovu "nekog apstraktnog odnosa".

"Mislim da je to sve pusta priča ili možda neki politički trik", dodala je Čolo.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić izjavila je za RSE kako pravni osnov ne postoji da bi Republika Srpska isplaćivala plate.

"Bez obzira na kom nivou je budžet, postoji zakon o platama na svim nivoima, postoji zakon o budžetskom sistemu na svim nivoima i ovo nisu budžetski korisnici RS, nego su budžetski korisnici države, za šta već naravno postoji budžet i za šta se izdvajaju sredstva, najviše od indirektnih poreza, za šta je budžet dogovoren. Postoji i privremeno finansiranje koje se bazira na budžetu iz prethodne godine i taj se iznos izdvaja redovno za pokriće plata svih zaposlenih", kazala je Cenić.

Kada ističe privremeno finansiranje?

Institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, koja važi do kraja septembra. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine.

Ovogodišnji budžet planiran je u iznosu od oko 900 miliona eura. Pored servisiranja vanjskog duga i isplate plata državnim službenicima, dio je namijenjen i za borbu protiv pandemije i povećanje najnižih plata policajcima na nivou države i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić trebao je 1. septembra održati konsultativni sastanak s članovima Kolegija i predsjedavajućim klubova ovog doma.

Iako se radilo konsultativnom sastanku na kojem se trebalo diskutovati o aktivnostima ovog doma u budućnosti s obzirom na bojkot predstavnika iz RS, predstavnici stranaka iz ovog entiteta nisu se pojavili na sastanku.

Da se predstavnici RS, za sada, neće vratiti da rade u institucije BiH, 31. avgusta potvrdio je i Milorad Dodik, nakon što je prisustvovao sjednici Kolektivnog šefa države u Sarajevu.

Dodik je fizički bio prisutan, ali nije glasao ni za jednu tačku koja je bila na dnevnom redu.

See all News Updates of the Day

Mračna hronologija masovnih ubistava u SAD

(Photo AFP/Allison Dîner)

Masovno ubistvo 19-oro djece i dvoje nastavnika u osnovnoj školi u Teksasu posljednje je u nizu masakara počinjenih vatrenim oružjem u SAD. Samo u toku 2021. godine, u SAD je registrovana 61 masovna pucnjava, što govori o najvećem broju takvih incidenata u proteklih 20 godina, saopštio je FBI.

BUFFALO, maj 2022. - Bijelac rasista je automatskom puškom u prodavnici ubio deset Afroamerikanaca. U zatvoru je i optužen za masovno ubistvo.

NEW YORK, april 2022. - U jednom od najgorih napada u javnom prevozu u Njujorku, napadač je ranio 23 osobe iz vatrenog oružja. Uhapšen je.

OXSFORD, novembar 2021. - Četvoro učenika je ubijeno, a sedmoro je ranjeno u srednjoj školi u Mičigenu, kada je učenik škole otvorio vatru. Uhapšen je, kao i njegovi roditelji.

INDIANAPOLIS, april 2021. - Bivši zaposleni u Fedeksu, koji je bio na psihijatrijskom liječenju, ubio je osmoro ljudi i ranio nekoliko u filijali te firme u Indijanapolisu. Na kraju se ubio.

LOS ANGELES, mart 2021. - Četvoro ljudi je ubijeno, među njima i dijete, kada je napadač pucao u poslovnoj zgradi u Los Anđelesu. Uhapšen je.

BOULDER, mart 2021. - Ubica je vatrenim oružjem u supermarketu u Bolderu, Koloradu, ubio desetoro ljudi, uključujći i policajca. Među ubijenima je i bio mladić porijeklom iz Srbije.

ATLANTA, mart 2021. - Osmoro ljudi, uključujući i šest žena azijskog porijekla, ubijeno je u seriji napada u okolini Atlante. Napadač je uhapšen.

MILWAUKEE, februar 2020. - Muškarac je ubio petoro kolega u fabrici pića u Milvokiju, a potom je i sebi oduzeo život.

DAJYON, avgust 2019. - Naoružani muškarac je u centru Ohaja, gdje se nalaze noćni klubovi, ubio devet osoba, među njima i svoju sestru. Policija je ubila napadača.

EL PASO, avgust 2019. - U prodavnici Volmart ubijene su 22 osobe, a napadač je prethodno napisao izjavu u kojoj je naveo da je pucnjava "odgovor na hispansku invaziju Teksasa". Uhapšen je na licu mjesta.

VIRGINIA BEACH, maj 2019. - Nezadovoljni zaposleni u javnom preduzeću otvorio je vatru u kancelariji i ubio 12 osoba, prije nego što ga je policija ubila na licu mjesta.

AURORA, februar 2019. - Muškarac je u fabrici u Ilinoisu ubio petoro ljudi, prije nego što ga je smrtno ranila policija.

TOWSEND OAKS, novembar 2018. - Bivši marinac ubio je 12 osoba u baru u predgrađu Los Anđelesa. Potom je sebi oduzeo život.

PITTSBURGH, oktobar 2018. - Napadač je u sinagogi u Pitsburgu ubio 11 vjernika koji su se tu okupili na Šabat.

SANTA FE, maj 2018. - Učenik star 17 godina otvorio je vatru ispred svoje srednje škole kod Hjustona i ubio devet učenika i nastavnika. Predao se policiji.

PARKLAND, februar 2018. - Bivši učenik škole Mardžori Stounmen Daglas na Floridi ubio je 17 učenika i nastavnika.

SOUTHERLAND SPRINGS, novembar 2017. - Muškarac, koji je izbačen iz američkog vazduhoplovstva zbog nasilja u porodici, ubio je 26 osoba u seoskoj crkvi u Teksasu. Potom se ubio.

LAS VEGAS, oktobar 2017. - Napadač je pucao na posjetioce muzičkog festivala sa prozora sobe na 32. spratu hotela. Ubio je 58 ljudi, a potom i sebi oduzeo život.

ORLANDO, jun 2016. - Napadač je ubio 49 osoba u gej klubu Puls, a policija ga je ubila na licu mjesta.

SAN BERNARDINO, decembar 2015. - Muž i žena ubili su 14 osoba na poslovnoj zabavi u San Bernardinu, južnoj Kaliforniji. Oboje su ubijeni u obračunu sa policijom.

ROSEBURG, oktobar 2015. - Napadač je upao u kampus koledža u Oregonu i ubio devet osoba. Policija ga je ubila na licu mjesta.

CHARLESTON, jun 2015. - Bijelac, rasista je ubio devetoro Afroamerikanaca u crkvi u Južnoj Karolini. Osuđen je na smrtnu kaznu.

WASHNGTON, septembar 2013. - Bivši rezervista u mornarici ubio je 12 osoba na brodogradilištu u državi Vašington. Ubila ga je policija.

NEWTON, decembar 2012. - Naoružani muškarac je ubio 26 osoba, među njima i 20-oro djece, u osnovnoj školi Sandy Hook u Kontektikatu. Prethodno je ubio i svoju majku, a poslije masakra u osnovnoj školi oduzeo je i sebi život.

AURORA, jul 2012. - Maskirani napadač ubio je 12 osoba u bioskopu u Aurori, Koloradu. Osuđen je na nekoliko doživotnih robija.

FORT HOOD, novembar 2009. - Vojni major i psihijatar otvorio je vatru u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu i ubio 13 osoba.

Sarajevo: Talas dojava o bombama u školama i institucijama

ilustracija

Više škola i institucija na teritoriji Kantona Sarajevo je dobilo dojavu o postavljenim bombama putem e-maila, saopšteno je iz Policije ovog kantona. U većini škola otkazana je nastava.

Rano ujutru u srijedu (25. maj), e-mailovi su stigli na školske adrese u Kantonu Sarajevo, jednom od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), o čemu je ubrzo obaviještena policija.

"U vezi s tim, poduzete neophodne mjere i radnje iz nadležnosti policije, koje uključuju i kontradiverzione preglede školskih ustanova na koje se odnose zaprimljene dojave, te evakuaciju učenika i osoblja iz škola", navodi se u saopštenju.

Iz Policije podsjećaju da je o svemu upoznato i kantonalno Tužilaštvo.

Poručuju da "osoblje i učenici školskih ustanova, ali i roditelji, odnosno, staratelji djece koji se nalaze u blizini škola, trebaju postupati po uputama koje dobiju od strane policijskih službenika na terenu".

Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, potvrdio je da su dojave upućene i Općinskom sudu, Općini Centar i Vladi Kantona Sarajevo.

Općina Centar i Vlada KS smještene su u istoj zgradi.

U susjednoj Srbiji posljednjih nekoliko sedmica su učestale lažne dojave o bombama.

Soroš: Ukrajina bi mogla biti početak Trećeg svjetskog rata

George Soros

Milijarder financijer George Soros izjavio je u utorak da je ruska invazija na Ukrajinu možda bila početak Trećeg svjetskog rata pa je najbolji način za očuvanje slobodne civilizacije bio da Zapad porazi snage predsjednika Vladimira Putina.

Soros, 91, legendarni menadžer hedge fondova koji je stekao slavu klađenjem protiv funte 1992. godine, ukrajinski je rat predstavio kao dio šire borbe između otvorenih društava i zatvorenih društava poput Kine i Rusije koja su bila u usponu.

"Invazija je možda bila početak Trećeg svjetskog rata i naša civilizacija je možda neće preživjeti", rekao je Soros Davosu, prema tekstu njegova govora koji je objavio njegov ured.

"Najbolji i možda jedini način da očuvamo našu civilizaciju jest poraziti Putina što je prije moguće. To je bit."

Soros je rekao da Putin, koji kaže da će "specijalna operacija" u Ukrajini postići sve planirane ciljeve Kremlja, sada vjeruje da je invazija bila pogreška i da se sprema pregovarati o prekidu vatre.

"Ali prekid vatre je nedostižan jer mu se ne može vjerovati", rekao je Soros. "Što je Putin slabiji, postaje nepredvidljiviji."

Soros je rekao da Europska unija mora shvatiti da Putin može isključiti ruski prirodni plin, koji trenutno predstavlja oko 40 posto europskih potreba, "iako to stvarno boli".

Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače ubila je tisuće ljudi, raselila još milijune i izazvala strah od najozbiljnijeg sukoba između Rusije i Sjedinjenih Država od Kubanske raketne krize 1962. godine.

Putin kaže da Sjedinjene Države koriste Ukrajinu da prijete Rusiji proširenjem NATO-a, a Moskva se morala braniti od progona ljudi koji govore ruski. Ukrajina i njezini zapadni saveznici to odbacuju kao neutemeljene izgovore za invaziju na suverenu zemlju.

“Ne mogu predvidjeti ishod, ali Ukrajina sigurno ima borbene šanse”, rekao je Soros.

Kineski Xi

Soros je Rusiju, daleko najveću državu na svijetu po površini, i Kinu, drugu po veličini svjetsku ekonomiju, uvrstio kao vodeće članove grupe nadolazećih "zatvorenih društava" u kojima je pojedinac bio podređen državi.

Ponovivši američkog predsjednika Joea Bidena, koji je rekao da je Zapad upleten u bitku s autokratskim vladama, Soros je također dodao nešto pesimizma.

"Represivni režimi su sada u usponu, a otvorena društva su pod opsadom", rekao je Soros. "Danas Kina i Rusija predstavljaju najveću prijetnju otvorenom društvu."

Soros je rekao da je digitalna tehnologija, posebno umjetna inteligencija, pomogla Kini da prikupi osobne podatke za nadzor i kontrolu svojih građana agresivnije nego ikada prije.

Kineski dužnosnici odbacuju strane kritike kao zamagljene zastarjelim kolonijalnim razmišljanjem. Takvi dužnosnici hvale Komunističku partiju za odbacivanje stranih tlačitelja i obnovu Kine izvlačeći 800 milijuna ljudi iz siromaštva.

Soros je kritizirao strategiju predsjednika Xi Jinpinga 'nula-COVID', rekavši da nije uspjela i nagnao Šangaj prema "rubu otvorene pobune".

Uz politiku COVID-a, Soros je rekao da je Xi napravio niz pogrešaka koje bi ga mogle koštati značajnog utjecaja dok se Komunistička partija priprema za odluku o dodjeli trećeg mandata.

"Suprotno općim očekivanjima Xi Jinping možda neće dobiti svoj željeni treći mandat zbog pogrešaka koje je napravio", rekao je Soros. "Ali čak i da to učini, Politbiro mu možda neće dati odriješene ruke da bira članove sljedećeg Politbiroa."

Kurdska PKK okreće se Iranu?

Kurdska PKK okreće se Iranu?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Turska obećava da će uništiti prisutnost kurdske militantne skupine PKK u Iraku. No, dok se turska vojska približava PKK-u, analitičari upozoravaju da bi se kurdska skupina mogla okrenuti Iranu, s implikacijama u cijeloj regiji, uključujući američke snage u Siriji.

Dodik nastavlja da poziva na "mirni razlaz" BiH

FILE PHOTO: Bosnian Serb leader Milorad Dodik speaks during an interview in his office in Banja Luka, Bosnia

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik je u obraćanju novinarima u Banjaluci rekao je kako ne postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina opstane i da živi na krahu neoliberalnog svijeta, te da 'neki koji su još moćni drže je na silu'.

Ponovio je svoje mišljenje o nemogućnosti opstanka Bosne i Hercegovine ističući kako su Dejtonski mirovni sporazum uništili visoki predstavnici, te kako je 'muslimanski nacionalizam ' otišao do te mjere da pokušava da 'iskoristi ukrajinsku krizu kako bi reafirmisao svoje ciljeve'.

To se vidi, ocjenjuje on, kroz priču o sankcijama Rusiji.

Stav o neutralnosti kada je u pitanju rat u Ukrajini zastupaju vlasti u jednom od dva entiteta Republika Srpska (RS), dok je član bh. Predsjedništva i lider vodeće partije u RS Milorad Dodik u više navrata je istakao da taj bh. entitet nije spreman da uvodi ekonomske sankcije Ruskoj Federaciji, te da podržava neutralni stav o ratu u Ukrajini.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kritikovao je i učešće ministra odbrane Bosne i Hercegovine, Sifeta Podžića na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine koji je vodio ministar odbrane SAD-a, Austin Lloyd.

Dodik je rekao da on, kao član vrhovne komande, nije uopšte obaviješten o učešću ministra odbrane Sifeta Podžića na toj konferenciji.

"Odluke o vojsci i bilo kakvoj upotrebi vojske i bilo čemu donosi Predsjedništvo BiH. To nije bilo na Predsjedništvu, taj ministar je apsolutno iščašen iz svega. On je dio jednoga udruženog poduhvata za rušenje BiH od strane muslimana", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je nastavio kako 'najvažnija bošnjačka partija' Stranka demokratske akcije u svom programu ima 'antidejtonska određenja kao što je ukidanje entiteta'.

"Čuli smo jučer, da je njihov cilj bio sasvim neka druga Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina u kojoj su muslimani dominanti, a drugi mi Srbi, Hrvati i ostali bi trebala da bude ponižena potlačena raja koja bi trebala da ima neke mrvice građanskih ili manjinskih prava", rekao je Dodik.

Poručio je zatim da se takva BiH nikada neće desiti, navodeći da je BiH, bez obzira na napore stranaca i sankcije koje uvode srpskim predstavnicima, propala zemlja.

"BiH je vrijeme da počne da proglašava da je propala i da treba zatvoriti radnju i pokušati napraviti nešto što može održati se kao mirno", istakao je Dodik.

Milorad Dodik zatražio je 17. maja od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da podnese ostavku, optužujući ga, uz ostalo, da je prekršio Ustav BiH. Tada je novinarima rekao da ukoliko Džaferović ne podnese ostavku do iduće sjednice Predsjedništva, zatražiti njegovu smjenu.

Dodik je istakao da Predsjedništvo BiH nije imalo zajednički stav u vezi sa Džaferevićevim izlaganja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 11. maja.

Džaferović se obratio Vijeću sigurnosti UN, kada je, poručio da se BiH nalazi više od deset mjeseci u političkoj krizi. Tada je ustvrdio da je kriza izazvana "prijetnjama vlasti Republike Srpske protiv Ustava BiH".

Zbog narušavanja legitimitet i funkcionalnost države BiH, Velika Britanija je 11. aprila objavila da je sankcionisala člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika i predsjednicu bh. entiteta Republika Srpska Željku Cvijanović.

Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je tada iz britanske vlade, uz naglašavanje da to "nisu sankcije protiv Republike Srpske, niti njenih građana".

"Ovo su sankcije usmjerene na dvije osobe koje su se neodgovorno ponašale na svojim funkcijama", saopšteno je iz britanske ambasade u BiH

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra 2021. donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik.

Lideri u Republici Srpskoj u prethodnih više od pola godine insistiraju na neustavnom vraćanju nadležnosti sa države na entitet u oblastima, između ostalog, pravosuđa, vojske, indirektnog oporezivanja.

Ovi pokušaji su neustavni, jer se vrše u entitetskom parlamentu, a ne državnom, i bez saglasnosti oba entiteta. Ipak, političari iz RS u javnim istupima insistiraju da poštuju teritorijalni integritet BiH i da postupaju u skladu sa državnim Ustavom.

Pokušaje RS da osnuje entitetsku agenciju za lijekove i medicinska sredstva, kao i visoki sudski i tužilački savjet (tijelo za biranje sudija i tužilaca) su osudili predstavnici EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Učitajte još

XS
SM
MD
LG