Izdvojeno
BiH se suočava s rizikom blokade državnog budžeta
To se može dogoditi ukoliko se u narednih deset dana, preciznije do kraja septembra, ne usvoji budžet za 2020. godinu o čemu se saglasnost u državnom parlamentu ne postiže tokom čitave godine.
Od januara država je na privremenom finansiranju, koje može trajati do kraja tekućeg mjeseca. Situaciju dodatno komplikuje to što poslanici iz entiteta Republika Srpska bojkotuju centralne institucije, protiveći se tako zabrani negiranja genocida u BiH, a ne popuštaju ni kada je budžet u pitanju.
Sjednica bez poslanika iz RS
Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) u ponedjeljak, 20. septembra, nisu došli na sjednicu doma na kojoj je, između ostalog, trebao biti razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak, 20. septembra, na konferenciji za novinare u Banjaluci, kako Savez nezavisnih socijaldemokrata ne blokira institucije Bosne i Hercegovine, jer dolaze na posao, ali ne učestvuju u radu državnih institucija.
“Mi ćemo se vratiti odlučivanju, ako se suspenduju izmjene Krivičnog zakona BiH”, rekao je Dodik, te dodao da nijedna odluka visokog predstavnika neće biti prihvaćena u Republici Srpskoj.
Dodik je prethodno najavio da je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) planirala sredstva za isplatu plata državnim službenicima iz tog entiteta koji rade u institucijama BiH.
Kako je naveo Dodik, za potrebe isplate plata predstavnicima RS u državnim institucijama mjesečno je potrebno 21 milion konvertibilnih maraka (10,7 miliona eura).
Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, izjavio je uoči početka sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH kako opozicione stranke iz Republike Srpske "samostalno donose odluke i pridržavaju se zaključaka Narodne skupštine RS-a".
"Očekujemo da pozicija ponudi rješenja. Odgovornost spram opozicije ne postoji, ali je potrebno otvoriti dijalog i rješenja, uključujući i za ovih 7000 ljudi iz Republike Srpske koji rade u institucijama i njihove porodice", kazao je Šarović.
Političari iz RS ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, bojkotujući rad državnih institucija nakon što je bivši vioski predstavnik u BIH, Valentin Incko, krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BIH kojim se zabranjuje negiranje genocida.
Predstavnički dom ima 42 poslanika, od kojih je 13 iz RS. Odluke se donose većinom prisutnih poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz oba bh. entiteta.
Da li je moguće ispuniti Dodikovo obećanje?
Alma Čolo, članica Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma BiH, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isplata plata državnim službenicima iz RS, na način koji najavljuje Dodik, zakonski nije moguća.
"Poslanici iz Republike Srpske su zasnovali radni odnos u Parlamentarnoj skupštini BiH i sva prava iz tog radnog odnosa proizilaze iz tog odnosa, a to su pravo na platu i druge naknade. Jedini koji to može po zakonu isplatiti je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", kazala je Čolo.
Ona je navela da RS takvu isplatu to ne može napraviti na osnovu "nekog apstraktnog odnosa".
"Mislim da je to sve pusta priča ili možda neki politički trik", dodala je Čolo.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić izjavila je za RSE kako pravni osnov ne postoji da bi Republika Srpska isplaćivala plate.
"Bez obzira na kom nivou je budžet, postoji zakon o platama na svim nivoima, postoji zakon o budžetskom sistemu na svim nivoima i ovo nisu budžetski korisnici RS, nego su budžetski korisnici države, za šta već naravno postoji budžet i za šta se izdvajaju sredstva, najviše od indirektnih poreza, za šta je budžet dogovoren. Postoji i privremeno finansiranje koje se bazira na budžetu iz prethodne godine i taj se iznos izdvaja redovno za pokriće plata svih zaposlenih", kazala je Cenić.
Kada ističe privremeno finansiranje?
Institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, koja važi do kraja septembra. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine.
Ovogodišnji budžet planiran je u iznosu od oko 900 miliona eura. Pored servisiranja vanjskog duga i isplate plata državnim službenicima, dio je namijenjen i za borbu protiv pandemije i povećanje najnižih plata policajcima na nivou države i vojnicima u Oružanim snagama BiH.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić trebao je 1. septembra održati konsultativni sastanak s članovima Kolegija i predsjedavajućim klubova ovog doma.
Iako se radilo konsultativnom sastanku na kojem se trebalo diskutovati o aktivnostima ovog doma u budućnosti s obzirom na bojkot predstavnika iz RS, predstavnici stranaka iz ovog entiteta nisu se pojavili na sastanku.
Da se predstavnici RS, za sada, neće vratiti da rade u institucije BiH, 31. avgusta potvrdio je i Milorad Dodik, nakon što je prisustvovao sjednici Kolektivnog šefa države u Sarajevu.
Dodik je fizički bio prisutan, ali nije glasao ni za jednu tačku koja je bila na dnevnom redu.
See all News Updates of the Day
Kongres se vraća na završni čin prije nego što krene nova Trumpova era
Senat SAD-a predvođen Demokratama i Predstavnički dom pod Republikancima vraćaju se ove sedmice na obračun oko vladine potrošnje, pomoći u katastrofama i odbrambene politike prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump uvede novu eru jednostranačke vladavine sljedećeg mjeseca.
Glavni izazov za zakonodavce u naredne tri sedmice je da izbjegnu predbožićno djelomično zatvaranje vlade sklapanjem dvostranačkog sporazuma o finansiranju federalnih agencija nakon 20. decembra, kada ističe trenutna mjera zabrane potrošnje.
Debata će uključivati skoro 100 milijardi dolara vrijedan zahtjev za hitnu pomoć u slučaju katastrofe od predsjednika Joea Bidena za područja jugoistoka SAD, pogođena uraganima Helene i Milton, i druge zajednice pogođene prirodnim katastrofama.
Kongres se također suočava s rokom 1. januara za podizanje gornje granice duga savezne vlade, iako zakonodavci i saradnici kažu da će vanredne mjere koje koristi Ministarstvo finansija vjerovatno odgoditi očekivani datum "X" za neizvršenje obaveza do 2025. godine.
Demokrate u Senatu, koji ulaze u svoje posljednje dane u većini, i neki republikanci nadaju se da će donijeti paket godišnjih zakona o potrošnji koji bi finansirali vladu do fiskalne 2025. godine, koja se završava 30. septembra, umjesto kratkoročnog nastavka rezolucija, ili "CR."
"Još uvijek se nadam da bismo mogli izbjeći CR", rekla je senatorka Susan Collins, najviša republikanka u Senatskom odboru za izdvajanja, prije nego što su zakonodavci napustili grad uoči američkog praznika Dana zahvalnosti.
Ali Trumpovi saveznici zalažu se za tromjesečni prekid za koji pristalice kažu da bi omogućio nadolazećem političkom trifektu njihove stranke da demontira trenutne demokratske inicijative potrošnje i političke prioritete na početku nove administracije.
„Učinili smo da je glasanje o paketu zakona o potrošnji bolno (pazite na Senat) ... sada moramo ukinuti praksu“, rekao je predstavnik Chip Roy, vodeći tvrdokorni konzervativac, na društvenim mrežama prošle sedmice.
Ne očekuje se da će Dom započeti ozbiljan rad na vladinom finansiranju do posljednje od tri sedmice zasjedanja, a predsjedavajući Mike Johnson je izrazio podršku rezoluciji koja će se nastaviti početkom sljedeće godine.
Ta strategija također predstavlja rizik za Johnsonovu tanku republikansku većinu od 220 prema 213, koja nije uspjela donijeti vlastitu partijsku mjeru zastoja u septembru i morala se oslanjati na glasove uglavnom demokrata kako bi usko izbjegla zatvaranje nekoliko sedmica prije izbora 5. novembra.
PRVIH 100 DANA
Ovaj put, republikanci imaju za cilj da pokažu veće jedinstvo prije sticanja pune kontrole nad finansiranjem fiskalne 2025. početkom sljedeće godine.
Ali pristup zaustavljanja također će oduzeti vrijeme i energiju iz Trumpove ambiciozne ambiciozne agende u prvih 100 dana o smanjenju poreza, deregulaciji energije i sigurnosti granica.
Republikanci u Predstavničkom domu sljedeće godine će imati sličnu tijesnu većinu i mogli bi vidjeti da se njihova granica greške smanji na jedno mjesto na nekoliko mjeseci, s odlaskom Matta Gaetza i još dvojice republikanaca koji bi se trebali pridružiti Trumpovoj administraciji.
100-dnevni plan Trumpovog prvog predsjedništva nasukao se 2017. zbog sličnog pitanja finansiranja, primoravši ga da povuče svoj kontroverzni plan za financiranje zida duž granice između SAD-a i Meksika kako bi izbjegao zatvaranje vlade tog aprila.
Ali republikanci vjeruju da ovaj put mogu donijeti Trumpovu agendu.
"Nema dnevne svjetlosti između njihovog dnevnog reda i onoga što oni zamišljaju i onoga što mi predviđamo za Dom", rekao je Johnson, koji je bio u bliskom kontaktu s Trumpom.
Trumpov tranzicijski tim nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Strategija CR bi mogla pomoći Johnsonu da izbjegne dugotrajnu januarsku borbu oko govorništva koju su republikanci iskusili prije dvije godine, budući da se članovi krajnje desnice Kluba za slobodu Predstavničkog doma poput Roya žestoko protive paketu potrošnje.
Tvrdolinijski republikanci bili su ljuti zbog Johnsonove spremnosti da radi s liderom demokratske većine u Senatu Chuckom Schumerom na potrošnji u prošlosti.
Najviši zakonodavci tek treba da kažu kako namjeravaju riješiti zahtjev Bidena za hitnu pomoć u slučaju katastrofe.
Šef administracije za mala preduzeća nedavno je svjedočio Kongresu da je agencijin program hitnih zajmova za vlasnike kuća, iznajmljivače i preduzeća ostao bez novca u oktobru, ostavljajući više od 60.000 podnosilaca zahtjeva za kredit da čekaju pomoć.
"Ljudi očajnički traže odgovore, pomoć i nadu, i traže od Kongresa za akciju", rekla je senatorica Patty Murray, demokratska predsjednica Senatskog komiteta za izdvajanja, "Svaki dan koji ne djelujemo, troškovi rastu."
Pomoćnici su rekli da će paket pomoći u slučaju katastrofe vjerovatno biti priložen CR-u.
Ali prvi cilj Kongresa ovog mjeseca vjerovatno će biti usvajanje Zakona o nacionalnoj odbrani, ili NDAA, godišnjeg zakona koji utvrđuje politiku za Ministarstvo odbrane, prema savjetnicima u Kongresu. Prema saradnicima, glasanje bi moglo doći već sljedeće sedmice.
Biden pomilovao sina Huntera za oružje i poreske prekršaje
Američki predsjednik Joe Biden pomilovao je svog sina Huntera, koji se ovog mjeseca suočio s kaznom zbog prekršaja u vezi s oružjem i porezima, a mogao je biti u zatvoru godinama.
Bajden je mjesecima obećavao da neće pomilovati svog 54-godišnjeg sina, advokata koji je godinama bio uhvaćen u ovisnost o kokainu dok mu je život izmakao kontroli.
“Optužbe u njegovim slučajevima nastale su tek nakon što ih je nekoliko mojih političkih protivnika u Kongresu potaknulo da me napadnu i usprotive mom izboru”, rekao je Biden.
Hunter Biden je u junu osuđen za tri krivična djela zbog kupovine oružja 2018. Tužioci su rekli da je na federalnom obrascu lažno tvrdio da ne koristi drogu ili da nije zavisnik o njoj.
On je takođe priznao krivicu u slučaju u kojem je optužen da nije platio najmanje 1,4 miliona dolara poreza.
Predsjednikovom akcijom u nedjelju pomilovan je u oba slučaja, kao i svaki prekršaj koji je "počinio ili je možda počinio ili učestvovao" u periodu od 1. januara 2014. do 1. januara 2024. godine.
„Priznao sam i preuzeo odgovornost za svoje greške tokom najmračnijih dana moje zavisnosti – greške koje su iskorištene da javno ponize i osramote mene i moju porodicu zbog političkih razloga“, rekao je Hunter Biden u izjavi.
Predsjednik Biden je u svojoj izjavi rekao da se nada da će “Amerikanci razumjeti zašto bi otac i predsjednik došao do ove odluke”.
“Cijelu svoju karijeru slijedio sam jednostavan princip: samo reci američkom narodu istinu. Oni će biti pošteni. Evo istine: vjerujem u pravosudni sistem, ali kako sam se borio s ovim, također vjerujem da je sirova politika zarazila ovaj proces i da je dovela do neostvarenja pravde – i kada sam donio ovu odluku ovog vikenda, nije bilo smisla u daljem odlaganju”, rekao je Biden.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kritizirao je taj potez, nazvavši ga "zloupotrebom i pogreškom pravde".
Trump je, u kasnim fazama svog prvog mandata, pomilovao Charlesa Kushnera, oca njegovog zeta Jarreda Kushnera. Druga Trumpova pomilovanja uključuju njegovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, bivšeg menadžera kampanje Paula Manaforta, bivšeg glavnog stratega Stevea Bannona i pomoćnika u kampanji Georgea Papadopoulosa.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters.
Ukrajinci bježe iz vojske u ključnim momentima rata sa Rusijom, izvještava AP
Ukrajinsku vojska napuštaju vojnici dok joj očajnički treba ljudstvo, što onemogućava borbene planove u ključnim momentima rata sa Rusijom. Kijev bi mogao da ostane u očigledno nepovoljnom položaju u budućim pregovorima o prekidu vatre.
Desetine hiljada ukrajinskih vojnika, zbog umora i oskudice napušta borbene položaje i položaje na prvoj liniji fronta, tvrde vojnici, advokati i ukrajinski zvaničnici. Čitave jedinice su napustile položaje, što slabi odbrambene linije i ubrzava teritorijalne gubitke, prema vojnim komandantima i vojnicima, prenosi AP.
Neki uzimaju bolovanje i nikada se ne vrate, zbog ratnih trauma i demoralisani zbog slabih izgleda za pobjedu. Drugi se suprotstavljaju komandantima i odbijaju da izvrše naređenja, ponekad usred bitke.
„Ovo je ključni problem. Ovo je treća godina rata i ovaj problem će samo rasti”, rekao je Oleksandr Kovalenko, vojni analitičar iz Kijeva.
Iako je Moskva također imala posla sa dezerterima, Ukrajinci koji su napustili vojsku su otkrili duboke probleme u vezi sa njihovom vojskom i načinom na koji Kijev vodi rat, od slabe mobilizacije do preopterećenja i povlačenja na frontu. Također ovo se događa u momentu kada SAD pozivaju Ukrajinu da regrutuje više vojnika i dozvoli regrutaciju onih koji imaju 18 godina.
AP je razgovarao sa dvojicom dezertera, trojicom advokata i desetak ukrajinskih zvaničnika i vojnih komandanata. Zvaničnici i komandanti su govorili pod uslovom anonimnosti da bi otkrili povjerljive informacije, dok je jedan dezerter to učinio jer se plašio krivičnog gonjenja.
„Jasno je da smo sada, iskreno govoreći, već izvukli maksimum iz našeg naroda”, rekao je oficir 72. brigade, koji je naveo da je dezerterstvo jedan od glavnih razloga zašto je Ukrajina izgubila grad Vuhledar u oktobru.
Vojnici koji bježe
Više od 100.000 vojnika optuženo je po ukrajinskim zakonima o dezerterstvu od invazije Rusije u februaru 2022. godine, saopštilo je glavno tužilaštvo zemlje.
Skoro polovina je dezertirala u posljednjih godinu dana, nakon što je Kijev pokrenuo agresivnu i kontroverznu akciju mobilizacije za koju vladini zvaničnici i vojni komandanti priznaju da je propala. To je zapanjujuće visok broj, jer se procjenjuje da je oko 300.000 ukrajinskih vojnika učestvovalo u borbama prije nego što je mobilizacija počela. Stvarni broj dezertera može biti mnogo veći.
Jedan poslanik koji poznaje vojna pitanja procijenio je da bi moglo biti i do 200.000.
Mnogi dezerteri se ne vraćaju sa odobrenog bolovanja. Umorni od rata, psihički su i emocionalno ugroženi. Osjećaju krivicu zbog nemogućnosti da imaju volju za borbom, ljutnju zbog toga kako se vodi rat i frustraciju što djeluje kao da neće pobijediti.
„Šutnja o velikom problemu samo šteti našoj zemlji”, rekao je Serhij Hnezdilov, jedan od rijetkih vojnika koji je javno govorio o svom izboru da dezertira. On je optužen ubrzo nakon što ga je AP intervjuisao u septembru.
Drugi dezerter je rekao da je prvo napustio svoju pješadijsku jedinicu uz dozvolu jer mu je bila potrebna operacija. Kad mu je bolovanje isteklo, nije mogao da se natjera da se vrati. Još ima noćne more o drugovima koje je vidio da su ubijeni.
„Najbolji način da se to objasni je da zamislite da sjedite pod naletom vatre, i sa njihove strane 50 granata ide prema vama, dok sa naše strane samo jedna. Onda vidite kako se vaši prijatelji pretvaraju u komade mesa i shvatite da se to vama svakog trenutka može dogoditi”, rekao je on.
„U međuvremenu, naši momci udaljeni 10 kilometara vam preko radija naređuju: 'Hajde, pripremite se. Sve će biti u redu'”, rekao je on.
Hnezdilov je takođe otišao da traži ljekarsku pomoć. Prije nego što je bio podvrgnut operaciji, najavio je da napušta vojsku.
Rekao je da poslije pet godina služenja vojnog roka ne vidi nadu da će ikada biti demobilisan, uprkos ranijim obećanjima rukovodstva zemlje.
„Ako nema kraja, to se pretvara u zatvor – psihološki je teško naći razloge za odbranu ove zemlje”, rekao je Hnezdilov.
Sve veći problem za Kijev
Dezertiranje je pretvorilo borbene planove u prah. AP je čuo za slučajeve u kojima su odbrambene linije bile ozbiljno kompromitovane jer su se čitave jedinice suprotstavljale naređenjima i napuštale položaje.
„Zbog nedostatka političke volje i lošeg upravljanja trupama, posebno u pješadiji, sigurno se ne krećemo u pravcu da pravilno branimo teritorije koje sada kontrolišemo”, rekao je Hnezdilov.
Ukrajinska vojska je u septembru zabilježila manjak od 4.000 vojnika na frontu uglavnom zbog pogibija, povreda i dezerterstva, kako je rekao jedan poslanik.
Većina dezertera je bilo nedavno mobilisana. Šef pravne službe jedne brigade koji je zadužen za procesuiranje slučajeva dezerterstva i njihovo proslijeđivanje policiji rekao je da ih ima mnogo.
„Glavni razlog da napuštaju borbene položaje tokom neprijateljstava je što im drugovi ginu. Imali smo nekoliko situacija kada su jedinice bježale, male ili velike. Neprijatelj ih je našao i poubijao im saborce, a oni koji su stajali na položajima nisu znali da u blizini nema nikoga”, rekao je zvaničnik.
Tako je Vuhledar, grad na vrhu brda koji je Ukrajina branila dvije godine, izgubljen za nekoliko nedjelja u oktobru, rekao je oficir 72. brigade, koji se među posljednjima povukao.
Ta brigada je već bila preopterećena nedjeljama prije nego što je pao Vuhledar. Samo jedan linijski bataljon i dva streljačka bataljona čuvali su grad, a vojskovođe su čak počele da izvlače jedinice iz njih da podrže bokove, rekao je oficir. U svakoj od četa bataljona trebalo je da bude po 120 ljudi, ali neke čete su spale na samo 10, zbog pogibija, ranjavanja i bježanja, rekao je on.
Oko petina vojnika iz tih četa je pobjegla.
„Procenat je eksponencijalno rastao svakog mjeseca”, dodao je on.
Pojačanja su poslata kada je Rusija shvatila oslabljenu poziciju Ukrajine i napala. Ali onda je i pojačanje otišlo, rekao je oficir. Zbog toga, kada se jedan od bataljona 72. brigade povukao, njegovi pripadnici su strijeljani jer nisu znali da ih niko ne pokriva, rekao je on.
Ipak, ovaj oficir nema loše stav o dezerterima.
„U ovoj fazi ne osuđujem nijednog od vojnika iz mog bataljona i drugih zato što su svi zaista umorni”, rekao je on.
Optužbe protiv dezertera
Tužioci i vojska radije ne bi podizali optužnice protiv vojnika koji su pobjegli i nisu ih ubedili da se vrate, kažu trojica vojnih oficira i portparol ukrajinskog Državnog istražnog biroa. Neki dezerteri se vrate, ali ponovo odu.
Ukrajinski generalštab je rekao da vojnici imaju psihološku podršku, ali nije odgovorio na pitanja o tome sa čim se sve suočavaju na bojnom polju.
Kada pak vojnici budu optuženi, nezgodno je odbraniti ih, rekla su dva advokata koji se bave takvim slučajevima. Oni se fokusiraju na psihičko stanje svojih klijenata.
„Ljudi ne mogu psihički da se izbore sa situacijom u kojoj se nalaze, a ne pruža im se ni psihološka pomoć”, rekla je advokativa Tetjana Ivanova.
Vojnici koji budu oslobođeni od dezerterstva iz psiholoških razloga predstavljaju opasan presedan jer „onda onda svi mogu da imaju opravdanje da odu, jer zdravih gotovo da i nema”, rekla je ona.
Vojnici koji razmišljaju o dezertiranju tražili su njen savjet. Nekoliko je poslato u borbu kod Vuhledara.
„Oni ne bi sačuvali teritoriju, ne bi osvojili ništa, ali se nijedan ne bi vratio”, rekla je ona.
Očekuje se da će Lee Zeldin ublažiti regulativu o klimatskim promjenama
Lee Zeldin je proveo četiri mandata u Predstavničkom domu Kongresa, a dugogodišnji je pristalica Donalda Trumpa. Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država predložio je da taj republikanac iz New Yorka dođe na čelo Agencije za zaštitu životne sredine.
Zeldin (44) je diplomirao na pravnoj školi u Albanyju, proveo je četiri godine u američkoj vojsci, oženjen je i ima kćerke bliznakinje.
Trump je 11. novembra objavio Zeldinovu nominaciju, navodeći da će bivši kongresmen, kako je poručio, „osloboditi moć američkih biznisa, istovremeno održavajući najviše ekološke standarde”.
Zeldin je za Fox News rekao da je uzbuđen što će implementirati Trumpovu ekonomsku agendu.
„Postoji propisi za koje su se ljevičari ove zemlje zalagali kroz regulatornu moć, zbog čega su kompanije išle u pogrešnom smjeru”, rekao je Zeldin.
Pod administracijom demokratskog predsjednika Joea Bidena, Agencija za zaštitu životne sredine je za prioritet imala proizvodnju čiste i obnovljive energije, uz uvođenje restrikcija na proizvodnju nafte i gasa, da bi se obuzdale emisije štetnih gasova i borilo protiv klimatskih promjena. Donald Trump ima drugačiju formulu.
„Proći ćemo kroz svaku birokratsku prepreku kako bismo brzo odobrili nova bušenja nafte, nove gasovode, rafinerije, nove elektrane i reaktore svih vrsta”, rekao je Trump.
Zeldin je imao sličan stav kada se neuspješno kandidovao za guvernera New Yorka 2022. godine.
„Trebali bismo poništiti državnu zabranu bezbjedne ekstrakcije prirodnog gasa i odobriti nove aplikacije za gasovode”, izjavio je on 9. novembra 2022.
Zeldin je nominovan u trenutku kada su Ujedinjene nacije obnovile poziv zemljama da prestanu da koriste fosilnah goriva kako bi se borile protiv globalnog zagrijavanja.
„Zvuk koji čujete je sat koji otkucava. Ističe rok da se globalni porast temperature ograniči na manje od 1,5 stepena Celzijusa, a vrijeme nije na našoj strani”, riječi su Antonija Guterresa, generalnog sekretara UN-a.
Iako se očekuje da će propisi o klimatskim promjenama pod Zeldinovim vodstvom biti ublaženi na nivou Sjedinjenih Država, analitičari kažu da savezne države mogu odlučiti da donesu vlastite propise, a i potrošači se mogu pojedinačno odlučiti za zelena energetska rješenja.
S.Arabija odustaje od sporazuma o odbrani sa SAD-om u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom
Saudijska Arabija je odustala od ambicioznog sporazuma o odbrani s Washingtonom u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom i sada se zalaže za skromniji sporazum o vojnoj saradnji, reklasu Reutersu dva saudijska i četiri zapadna zvaničnika.
U nastojanju da dobije opsežan sporazum o uzajamnoj sigurnosti preko granice ranije ove godine, Rijad ublažio svoj stav o palestinskoj državnosti, rekavši Washingtonu da bi javna predanost Izraela rješenju o dvije države mogla biti dovoljna da se zaljevsko kraljevstvo normalizira odnosima.
Ali dok je javni bijes u Saudijskoj Arabiji i na širem Bliskom istoku u usijanju zbog izraelskih vojnih akcija u Gazi, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman ponovo je uvjetovao priznanje Izraela poduzimanjem konkretnih koraka za stvaranje palestinske države, rekla su dva saudijska i tri zapadna izvora.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je željan osigurati normalizaciju sa saudijskom silom kao historijsku prekretnicu i znak šireg prihvaćanja u arapskom svijetu, rekli su zapadni diplomati.
No on se kod kuće suočava s velikim protivljenjem bilo kakvim ustupcima Palestincima nakon napada Hamasa 7. oktobra i zna da bi bilo kakva gesta u smjeru državnosti razbila njegovu vladajuću koaliciju, rekli su.
Budući da su oba lidera za sada okovana svojim domaćim bazama moći, Rijad i Washington se nadaju da bi skromniji odbrambeni pakt mogao biti zapečaćen prije nego predsjednik Joe Biden napusti Bijelu kuću u januaru, rekli su izvori.
Pakt o kojem se sada raspravlja uključivao bi proširenje zajedničkih vojnih vježbi i vježbi za rješavanje regionalnih prijetnji, uglavnom iz Irana. Potaknula bi partnerstva između američkih i saudijskih obrambenih kompanija, uz mjere zaštite za sprječavanje suradnje s Kinom, rekli su izvori.
Sporazum bi promovirao saudijska ulaganja u napredne tehnologije, posebice odbranu od bespilotnih letjelica. SAD bi povećao svoju prisutnost u Rijadu kroz obuku, logistiku i podršku kibernetičkoj sigurnosti, a mogao bi rasporediti raketni bataljon Patriot kako bi poboljšao odbranu od projektila i integrirano odvraćanje.
Ali to ne bi bila vrsta obvezujućeg sporazuma o odbrani koja bi obavezivala američke snage da zaštite najvećeg svjetskog izvoznika nafte u slučaju stranog napada.
"Saudijska Arabija će dobiti sigurnosni sporazum koji će omogućiti veću vojnu saradnju i prodaju američkog oružja, ali ne i sporazum o odbrani sličan onom sa Japanom ili Južnom Korejom kako se prvobitno tražilo", rekao je Abdelaziz al-Sagher, čelnik Zaljevskog istraživačkog instituta think-tank u Saudijskoj Arabiji.
Dolazak Trumpa u Bijelu kuću
Slika je, međutim, dodatno komplikovana predstojećim dolaskom Donalda Trampa u Belu kuću.
Iako Trumpov plan za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba isključuje bilo kakve odredbe za palestinsku državnost ili suverenitet, on je blizak saveznik saudijskog prijestolonasljednika.
Palestinski i neki arapski zvaničnici zabrinuti su da bi ga Trump i njegov zet Jared Kushner - arhitekta "Dogovora stoljeća" i također bliski saveznik prijestolonasljednika - mogli na kraju uvjeriti da podrži plan.
Trenutna američka administracija nije odustala od nade u dogovor o sigurnosnim garancijama prije nego što Biden napusti funkciju u januaru, ali i dalje postoje brojne prepreke.
Američki zvaničnici imaju na umu da je kraljevstvo još uvijek zainteresirano za formalno učvršćivanje garancija koje je tražilo, posebno za pristup naprednijem oružju, ali nisu sigurni da li bi radije to uradili u mandatu Bidena ili čekali Trumpa, rekao je izvor.
"Nastavljamo da razgovaramo i imamo mnogo napora na stolu (sa Saudijcima)", rekao je američki zvaničnik.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbilo je komentar na pitanje o naporima za postizanje sporazuma o američkim sigurnosnim garancijama za Saudijsku Arabiju.
Netanyahuov ured je odbio komentirati na pitanje o saudijskom stavu o palestinskoj državnosti.
Odbrambeni sporazum koji Saudijskoj Arabiji daje američku vojnu zaštitu u zamjenu za priznanje Izraela preoblikovao bi Bliski istok ujedinjavanjem dva dugogodišnja neprijatelja i vezanjem Rijada za Washington u vrijeme kada Kina prodire u regiju.
To bi omogućilo kraljevstvu da ojača svoju sigurnost i odbije prijetnje od Irana i njegovih saveznika Huti, kako bi se izbjeglo ponavljanje napada na naftna postrojenja iz 2019. godine, za koje su Rijad i Washington okrivili Teheran. Iran je negirao bilo kakvu ulogu.
Visoki saudijski zvaničnik rekao je da je sporazum 95% završen, ali je Rijad odlučio da razgovara o alternativnom sporazumu, s obzirom da to nije izvodljivo bez normalizacije odnosa sa Izraelom.
U zavisnosti od formata, smanjeni sporazum o saradnji mogao bi biti odobren bez Kongresa prije nego što Biden napusti funkciju, rekla su dva izvora.
Bilo je i drugih kamena spoticanja u pregovorima da se osigura sporazum o međusobnoj odbrani.
Na primjer, nije bilo napretka u razgovorima o civilnoj nuklearnoj saradnji jer je Saudijska Arabija odbila potpisati takozvani sporazum 123 sa SAD-om koji bi Rijadu uskratio pravo na nuklearno obogaćivanje, kazalo je šest izvora.
Saudijski prigovori dijelove koji se odnose na ljudska prava pokazali su se kao još jedna oblast neslaganja, rekao je za Reuters jedan saudijski izvor blizak razgovorima.
"Velika nagrada"
Iako saudijsko rukovodstvo snažno zagovara palestinsku državnost, ostaje neizvjesno, prema diplomatama, kako bi prestolonasljednik odgovorio da Trump oživi sporazum koji je sklopio 2020. za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.
Plan označava dramatičnu promjenu u američkoj politici i međunarodnim sporazumima otvorenim usklađivanjem s Izraelom i oštrim odstupanjem od dugogodišnjeg okvira zemlja za mir koji je historijski vodio pregovore.
To bi omogućilo Izraelu da anektira ogromne dijelove zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući izraelska naselja i dolinu Jordana, i priznaje Jerusalim kao "nepodijeljenu prijestolnicu Izraela" - efektivno poričući palestinske pretenzije na istočni Jerusalem kao njihov glavni grad, centralnu aspiraciju u njihovim državnim ciljevima i u skladu sa rezolucijama UN.
Trumpov plan mnogi vide kao težak udarac rješenju o dvije države i palestinskim nadama državnosti.
Saudijski zvaničnici insistiraju na tome da stvaranje palestinske države u skladu s prethodnim međunarodnim sporazumima, uključujući istočni Jerusalem kao njen glavni grad, ostaje suštinski uslov za dugoročni regionalni mir i stabilnost.
Bez toga će ciklus nasilja nastaviti da ugrožava sve normalne odnose, kažu oni.
"Kako možemo zamisliti integriranu regiju ako zaobiđemo palestinsko pitanje?" rekao je visoki saudijski zvaničnik. "Ne možete spriječiti palestinsko pravo na samoopredjeljenje."
I u nekim od najoštrijih kritika Izraela od početka rata u Gazi, prestolonasljednik Mohamed nazvao je izraelske vojne akcije u Gazi "kolektivnim genocidom" u obraćanju na arapskom i islamskom samitu u Rijadu ovog mjeseca.
Potencijal za saudijsku normalizaciju s Izraelom, međutim, mogao bi se ponovo razmotriti u budućnosti, možda kada se prašina slegne nakon rata u Gazi - i možda pod drugom izraelskom vladom, kažu diplomate.
Fawaz Gerges, stručnjak za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da će Trump iskoristiti sve moguće puteve kako bi osigurao historijsku normalizaciju između Saudijske Arabije i Izraela.
"Za Trumpa je Saudijska Arabija velika nagrada", rekao je Gerges.
