Linkovi

Top priča BiH

BiH se suočava s rizikom blokade državnog budžeta

Parlament i Vijeće minsitara BiH (Foto: BIRN BiH)

To se može dogoditi ukoliko se u narednih deset dana, preciznije do kraja septembra, ne usvoji budžet za 2020. godinu o čemu se saglasnost u državnom parlamentu ne postiže tokom čitave godine.

Od januara država je na privremenom finansiranju, koje može trajati do kraja tekućeg mjeseca. Situaciju dodatno komplikuje to što poslanici iz entiteta Republika Srpska bojkotuju centralne institucije, protiveći se tako zabrani negiranja genocida u BiH, a ne popuštaju ni kada je budžet u pitanju.

Sjednica bez poslanika iz RS

Poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) u ponedjeljak, 20. septembra, nisu došli na sjednicu doma na kojoj je, između ostalog, trebao biti razmatran Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak, 20. septembra, na konferenciji za novinare u Banjaluci, kako Savez nezavisnih socijaldemokrata ne blokira institucije Bosne i Hercegovine, jer dolaze na posao, ali ne učestvuju u radu državnih institucija.

“Mi ćemo se vratiti odlučivanju, ako se suspenduju izmjene Krivičnog zakona BiH”, rekao je Dodik, te dodao da nijedna odluka visokog predstavnika neće biti prihvaćena u Republici Srpskoj.

Dodik je prethodno najavio da je Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) planirala sredstva za isplatu plata državnim službenicima iz tog entiteta koji rade u institucijama BiH.

Kako je naveo Dodik, za potrebe isplate plata predstavnicima RS u državnim institucijama mjesečno je potrebno 21 milion konvertibilnih maraka (10,7 miliona eura).

Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, izjavio je uoči početka sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH kako opozicione stranke iz Republike Srpske "samostalno donose odluke i pridržavaju se zaključaka Narodne skupštine RS-a".

"Očekujemo da pozicija ponudi rješenja. Odgovornost spram opozicije ne postoji, ali je potrebno otvoriti dijalog i rješenja, uključujući i za ovih 7000 ljudi iz Republike Srpske koji rade u institucijama i njihove porodice", kazao je Šarović.

Političari iz RS ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, bojkotujući rad državnih institucija nakon što je bivši vioski predstavnik u BIH, Valentin Incko, krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BIH kojim se zabranjuje negiranje genocida.

Predstavnički dom ima 42 poslanika, od kojih je 13 iz RS. Odluke se donose većinom prisutnih poslanika, uz uslov da je prisutna najmanje po jedna trećina poslanika iz oba bh. entiteta.

Da li je moguće ispuniti Dodikovo obećanje?

Alma Čolo, članica Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma BiH, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da isplata plata državnim službenicima iz RS, na način koji najavljuje Dodik, zakonski nije moguća.

"Poslanici iz Republike Srpske su zasnovali radni odnos u Parlamentarnoj skupštini BiH i sva prava iz tog radnog odnosa proizilaze iz tog odnosa, a to su pravo na platu i druge naknade. Jedini koji to može po zakonu isplatiti je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", kazala je Čolo.

Ona je navela da RS takvu isplatu to ne može napraviti na osnovu "nekog apstraktnog odnosa".

"Mislim da je to sve pusta priča ili možda neki politički trik", dodala je Čolo.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić izjavila je za RSE kako pravni osnov ne postoji da bi Republika Srpska isplaćivala plate.

"Bez obzira na kom nivou je budžet, postoji zakon o platama na svim nivoima, postoji zakon o budžetskom sistemu na svim nivoima i ovo nisu budžetski korisnici RS, nego su budžetski korisnici države, za šta već naravno postoji budžet i za šta se izdvajaju sredstva, najviše od indirektnih poreza, za šta je budžet dogovoren. Postoji i privremeno finansiranje koje se bazira na budžetu iz prethodne godine i taj se iznos izdvaja redovno za pokriće plata svih zaposlenih", kazala je Cenić.

Kada ističe privremeno finansiranje?

Institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, koja važi do kraja septembra. Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine.

Ovogodišnji budžet planiran je u iznosu od oko 900 miliona eura. Pored servisiranja vanjskog duga i isplate plata državnim službenicima, dio je namijenjen i za borbu protiv pandemije i povećanje najnižih plata policajcima na nivou države i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić trebao je 1. septembra održati konsultativni sastanak s članovima Kolegija i predsjedavajućim klubova ovog doma.

Iako se radilo konsultativnom sastanku na kojem se trebalo diskutovati o aktivnostima ovog doma u budućnosti s obzirom na bojkot predstavnika iz RS, predstavnici stranaka iz ovog entiteta nisu se pojavili na sastanku.

Da se predstavnici RS, za sada, neće vratiti da rade u institucije BiH, 31. avgusta potvrdio je i Milorad Dodik, nakon što je prisustvovao sjednici Kolektivnog šefa države u Sarajevu.

Dodik je fizički bio prisutan, ali nije glasao ni za jednu tačku koja je bila na dnevnom redu.

See all News Updates of the Day

Schmidt u Parlamentu BiH: Međunarodna zajednica neće samo stajati po strani

Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, High Representative to Bosnia Christian Schmidt speaks in the Parliament of Bosnia on October 28th session, October 28, 2021

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt danas se (28. oktobar) prvi put zvanično, na vlastiti zahtjev, obratio poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

"Nisam mogao očekivati u avgustu da će se BiH suočiti sa najozbiljnijim osporavanjem svoga suvereniteta", rekao je na početku govora.

Kako je naglasio, međunarodna zajednica pomno prati to pitanje [osporavanje suvereniteta BiH].

"Ova zemlja se sastoji od entiteta i takva će ostati jer je to dio suvereniteta i teritorijalnog integriteta kako je formulisano u Dejtonskom sporazumu", kazao je.

"Jasno da niko nema interesa da vrati sat unazad. Međunarodna zajednica neće samo stajati po strani."

Poručio je da je zajednički interes doprinos mirnom razvoju događaja na Zapadnom Balkanu.

Schmidt je stava da građani BiH zaslužuju mirnu i prosperitetnu budućnost.

"Ono što ne zaslužuju je strah. Atmosfera straha i podjela samo će ubrzati odlazak mladih ljudi."

Bojkot Parlamenta, državni budžet

Rekao je da su "neki izabrani predstavnici potpuno otišli ili selektivno bojkotuju Parlament BiH".

"To bi moglo ugroziti povjerenje glasača. Svi oni koji pokušavaju pričati priče i ne fokusiraju se na stvarne izazove, u krajnjoj liniji neće dobiti podršku. Riječ je o mladim generacijama, o ekonomiji", rekao je.

Kako je naveo, "poslanici su napustili institucije Bosne i Hercegovine, uključujući ovaj dom, upravo u vrijeme kada je prijeko potrebno kreirati reformsku alternativu". "Napuštanje nije opcija", poručio je Schmidt.

Sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH 28. oktobra nisu prisustvovali predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS), koji od kraja jula bojkotuju rad državnih institucija iz protesta zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo Schmidtov prethodnik, Valentin Inzko, i kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Kako je naglasio šef Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), "danas je 28. oktobar, a državni budžet još nije usvojen". "Privremeno finansiranje je samo do kraja decembra".

"Činjenica da nije usvojen prije jula, govori da moramo raditi na tome. Riječ je o finansiranju državnih institucija", kazao je Schmidt.

Prozvao je predstavnike RS-a koji bojkotuju Parlament BiH.

"Apsolutno ne razumijem da neko blokira Parlament koji je pravo mjesto za razgovore. Moram jasno reći da se to ne odnosi samo na jedan genocid, ratni zločin ili jedan narod. Ti amandmani služe žrtvama, porodicama žrtava, bez predrasuda. Ja sam Nijemac i znam o čemu je riječ", rekao je visoki predstavnik.

O odlukama Ustavnog suda BiH

Visoki predstavnik u BiH je napomenuo da su Ustavnog suda konačne i obavezujuće.

"Rješenje problema je tu. Dođite u institucije i Parlament i izradite zakone u skladu sa presudama suda i gotovo", rekao je Schmidt.

"Neprihvatljivo je", naglasio je, "da institucije budu taoci i da se poništi svaka reforma postignuta u posljednjih 20 godina".

"Zahvaljujući Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima, osnovana je Agencija za lijekove na državnom nivou u skladu sa standardima EU. Kakva je ovo politika - samo ukinuti, raspustiti takvu instituciju? Zbog čega? Zbog zdravlja ljudi? Nemojte potcijeniti situaciju. Moram vidjeti odgovornost", stav je Schmidta.

Oružane snage, VSTV, SIPA

"U vezi formiranja Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)... jednostrano poništavanje ovih, i bilo koje druge reforme, značilo bi ozbiljno nazadovanje BiH na putu ka Evropskoj uniji. Ko bi investirao u ovu zemlju?", upitao je Schmidt poslanike Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Prema riječima Schmitda, "niti jedan od 14 prioriteta nije ispunjen i pozivam vas da radimo na tome i ovu zemlju vodimo naprijed". "Ja radim na tim pitanjima da ne ostanem ovdje cijeli život jer ova zemlja zaslužuje to."

Dodikova osporavanja Schmidta za šefa OHR-a

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće stranke bosanskih Srba, više puta je izjavljivao da RS ne prihvata imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH, niti bilo kakve njegove ovlasti.

Takođe je u više navrata tražio zatvaranje OHR-a.

Ambasadori zemalja članica PIC-a službeno su 27. maja imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Funkciju je preuzeo 1. avgusta.

Narodna skupština RS-a donijela je i zaključke kojima se odbijaju rad u bh. institucijama dok se "pitanje nametnutog Inzkovog zakona ne razriješi", a upravo na te zaključke pozivaju se i politički predstavnici pozicije i opozicije u Predstavničkom domu.

Na sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 26. oktobra, na kojoj se na Dodikov zahtjev glasalo o smjeni ministara odbrane BiH Sifeta Podžića, prisustvovali su predstavnici iz RS okupljeni oko koalicije predvođene Dodikovim SNSD, dok su opozicione stranke navele da će se držati zaključaka NSRS i neće učestvovati u radu zajedničkih institucija.

Milorad Dodik je tokom oktobra već više puta ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost Republike Srpske, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom entitetu.

Ovo podrazumijeva povlačenje saglasnosti za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Najavio je i da će za mjesec dana ukinuti Obavještajnu agenciju BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu Republika Srpska, ali i da će povući saglasnost za osnivanje SIPA-e i formirati slično tijelo u entitetu RS, čiju secesiju najavljuje godinama.

Osim ovih institucija, Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definirano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, donijela je i Ukaz prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.

U Službenom glasniku RS-a je objavljen ukaz o proglašavanju ova dva zakona u RS-u. Prvi se odnosi na neprimjenjivanje zakona Valentina Inzka u RS-u, a drugi na zabranu "omalovažavanja i izrugivanja" RS-a.

Ovakav potez osudili su OHR, ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i Delegacija Evropske unije u BiH.

Daniel Serwer: Vrijeme je da prestanemo s glupostima u BiH

Danijel Server tokom intervjua za Glas Amerike, 31. avgusta 2020 (Foto: VOA)

Mišljenje o političkoj krizi u BiH i potrebnim potezima za njeno rješavanje na svom blogu iznio je Daniel Serwer, profesor na univerzitetu Johns Hopkins i analitičar balkanskih prilika.

U blogu peacefare.net pod orginalnim naslovom "Bosnia and Herzegovina: time to stop the nonsense" Serwer nudi niz poteza za koje smatra da bi okončali secesionističke prijetnje u zemlji.

Daniel Serwer je profesor u Školi za napredne međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins i direktor njezinih programa za upravljanje sukobima i američke vanjske politike, kao i stipendista na Bliskoistočnom institutu. Bivši potpredsjednik centara za inovacije na Institutu za mir Sjedinjenih Država, nadgledao je rad Instituta u oblasti vladavine prava, religije i uspostavljanja mira, održivih gospodarstava, medija i sukoba, znanosti, tehnologije i izgradnje mira, kao i upravljanja sigurnosnim sektorom i spol.

Kao potpredsjednik USIP-a za mirovne i stabilnostne operacije, Serwer je radio na sprječavanju međuetničkih i sektaških sukoba u Iraku i bio je izvršni direktor Iračke studijske skupine. Omogućio je dijalog između Srba i Albanaca na Balkanu. U USIP je došao kao viši suradnik na području balkanske regionalne sigurnosti 1998.-1999. Prije toga bio je ministar-savjetnik u State Departmentu, gdje je osvojio šest nagrada za službu. Kao direktor europskih i kanadskih analiza State Departmenta 1996.-1997., nadgledao je analitičare koji su pratili provedbu Daytona u Bosni, kao i pogoršanje sigurnosne situacije u Albaniji i na Kosovu.

Serwer je od 1994. do 1996. bio američki posebni izaslanik i koordinator za bosansku Federaciju, posredujući između Hrvata i Muslimana i pregovarajući o prvom sporazumu postignutom na mirovnim pregovorima u Daytonu. Od 1990. do 1993. bio je zamjenik šefa misije i otpravnik poslova u američkom veleposlanstvu u Rimu, gdje je vodio veliku diplomatsku misiju do kraja Hladnog rata i prvog Zaljevskog rata.

Milorad Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prijeti povlačenjem iz državne vojske, porezne vlasti, obavještajnog i provođenja zakona te pravosuđa. Dodik također negira ovlasti visokog predstavnika međunarodne zajednice, koji je prema Daytonskim sporazumima koji su okončali rat u BiH prije 26 godina odgovoran za njihovu civilnu provedbu. Ako budu usvojeni u parlamentu Republike Srpske (RS) ili provedeni bez formalnog zakonodavnog odobrenja, Dodikovi potezi doveli bi do secesije, čak i ako ne bude objavljena deklaracija o neovisnosti. Čini se da Dodik ima potporu i Srbije i Rusije, iako postoji određeno neslaganje unutar srpskih redova unutar RS-a.

Dodik je prošlog vikenda u posjetu Beogradu dvosmisleno odbio svoje najekstremnije prijetnje, kao što je to često činio u prošlosti, ali njegov opći cilj ostaje jasan: suverenitet i neovisnost Republike Srpske.

Kako bi SAD i EU trebali reagirati?

Ne treba ih zavaravati. Dodik će se vratiti sa svojim prijetnjama. Zapad ne bi trebao čekati dok Dodik ne dobije zakonodavno odobrenje koje traži ili djeluje na svoju ruku. Prevencija će biti daleko bolja od liječenja kada je u pitanju secesija. Prevencija zahtijeva vojni potez. EU bi trebala preseliti, kao što su mnogi savjetovali mnogo puta, svih svojih 600-tinjak snaga u Brčko, grad na sjeveroistoku Bosne koji je bio centar gravitacije prošlog rata, a koji će biti i sljedećeg. NATO bi trebao ojačati EU s nekoliko stotina američkih i britanskih vojnika, što je na Balkanu još uvijek nedvosmislen znak ozbiljnosti. Bez Brčkog, nijedan korak RS prema secesiji ne može uspjeti jer bi RS bila podijeljena na dva nepovezana krila i presječena kopnena komunikacijska linija sa Srbijom.

Rusija će pokušati spriječiti bilo kakav potez ove vrste. Najbolje je uložiti veto na odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a za Europske snage “Althea” u Bosni potrebne u novembru. SAD, UK i EU morat će biti spremni zadržati svoje snage u Brčkom što god se dogodi u Vijeću sigurnosti. Dok je Dodik tijekom vikenda odustao od zahtjeva da se operacija Althea prekine, to nikoga ne bi trebalo zavarati: NATO mora jasno dati do znanja da će ostati u Bosni i Hercegovini bez obzira što se dogodi u Vijeću sigurnosti, bilo u novembru ili za šest mjeseci. To se može učiniti pod ovlastima datim Daytonskim sporazumima.

Ali vojni potez u Brčkom neće biti dovoljan za brzo okončanje secesije ili prijetnje odcjepljenjem. Notorno korumpirani Dodik, koji je već sankcioniran od strane SAD-a, također bi trebao biti sankcioniran od strane EU. Tako bi trebalio i za sve parlamentarci RS-a koji podržavaju njegovo prkošenje Daytonskim sporazumima, ovlastima visokog predstavnika ili vlastima državne (središnje) vlasti. Republika Srpska svoj nastavak postojanja, nakon rata u kojem je doživjela neizbježni poraz, duguje Daytonskim sporazumima. Njegova puna suradnja u provedbi tih sporazuma kao i odluka PIC-a trebala bi biti sine quo non.

Zapad će također morati biti spreman da Vladi RS-a oduzme sredstva. Secesionistički entitet ne bi trebao imati koristi od bilo kakvog suverenog financiranja, uključujući novac koji pritječe od MMF-a, Svjetske banke, EBRD-a, EIB-a i drugih zajmodavaca. Instrument za brzo financiranje MMF-a, IBRD i EU daju više od 600 milijuna dolara Bosni i Hercegovini za suočavanje s posljedicama epidemije COVID-a. Moraju biti spremni da dio tih sredstava iz RS-a (i svih drugih sredstava koja još nisu prebačeni) ispari. Posebno će biti važno eliminirati institucionalnu proračunsku potporu RS-u. Koridor Vc, glavna autocesta koja se gradi od sjevera prema jugu kroz Bosnu, morat će se ponovno procijeniti.

Povlačenje RS iz institucija Bosne i Hercegovine ostavilo bi zemlju u ustavnom i pravnom limbu. Jedina stvarna opcija u tom trenutku bila bi povratak na ustav Republike Bosne i Hercegovine (koji je prethodio sadašnjem ustavu), provedba sadašnjeg ustava bez pozivanja na RS ili oslanjanje na ustav 51% zemlja kojom se upravlja kao Federacija (koja međutim ima mnogo zajedničkih značajki s trenutnim nefunkcionalnim ustavom). Nisam dovoljan pravni bigl da bih znao što bi bilo najbolje, ali bi se nekako morao osigurati pravni kontinuitet suverene bosanske države.

U 1990-ima Amerikanci su se nadali Europi “cjelovitoj i slobodnoj”. Intervencija NATO-a u Bosni trebala je osigurati ostvarenje nade na Balkanu. Ali Srbija s ruskom podrškom odlučila je da ni Balkan neće biti cjelovit i slobodan. Moskva i Beograd rade na tome da podijele regiju između autokracije i demokracije, ili barem da izazovu nestabilnost. Republika Srpska, sjeverno Kosovo i crnogorska srpska područja pokušavaju se odlijepiti, uz ohrabrenje Rusije i Srbije. Ako uspiju, na kraju će biti apsorbirani u ono što srbijanski predsjednik Vučić naziva “srpskim svijetom”, poznatijim kao Velika Srbija. To bi bio ozbiljan poraz liberalne demokracije i trijumf Vladimira Putina.

Treba se suprotstaviti ambicijama za neovisnost RS, teritorijalnim aspiracijama Srbije i ruskim naporima destabilizacije. To neće biti teško, ako se učini prije nego kasnije. Za to će biti potrebno nekoliko stotina vojnika u Brčkom, stroge sankcije, pravna domišljatost i zaustavljanje financiranja RS-a. Vrijeme je da prestanemo s glupostima.

State Department: Prijetnje državnim institucijama unose podjele među građane BiH

State Department

Prijetnje institucijama na državnom nivou unose podjele među građane Bosne i Hercegovine (BiH) i uskraćuju im prosperitetniju i stabilniju evropsku budućnost, saopštio je 25. oktobra Biro za evropske i euroazijske poslove State Departmenta na zvaničnom Twitter nalogu.

Biro za evropske i euroazijske poslove je tijelo koje razvija i sprovodi spoljnu politiku SAD u Evropi i Euroaziji.

“Sjedinjene Države nastavljaju da naglašavaju ključnim liderima BiH našu posvećenost Dejtonu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Prijetnje institucijama na državnom nivou unose podjele među građane BiH i uskraćuje im prosperitetniju i stabilniju evropsku budućnost”, navodi se u poruci.

Zastupnici, ministri i drugi predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio je da će tražiti prenos svih nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što nije u skladu s Ustavom BiH.

Zbog korupcije BiH 'pala' na 72. mjesto na ljestvici Indeksa vladavine prava

Korupcija
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:26 0:00

Bosna i Hercegovina (BiH) pala je na 72. mjesto, među 139 država svijeta, u ovogodišnjem Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (WJP), saopćio je Transparency International u BiH.

Najgore ocjene, BiH je dobila u parametrima koji mjere odsustvo korupcije.

"BiH je dobila okvirnu ocjenu 0,52, na skali od 0 do 1, što je isti rezultat koji je zabilježila i prošle godine, s tim da je sa 64. pala na 72. mjesto na svijetu i nalazi se znatno ispod Slovenije, Hrvatske, Kosova i Sjeverne Makedonije", kaže se u saopćenju.

Ispod BiH se, na ovogodišnjoj ljestvici indeksa vladavine prava, nalaze Srbija, na 81. mjestu i Albanija, koja je na 83. mjestu.

Indeks vladavine prava WJP-a mjeri se kroz osam indikatora - ograničenje vladinih ovlaštenja, odsustvo korupcije, otvorenost vlade, dostupnost osnovnih prava, red i bezbjednost, provođenje zakona, građansko pravosuđe i krivično pravosuđe.

U odnosu na prošlu godinu, BiH je najviše nazadovala u oblasti odsustva korupcije.

"Ubjedljivo najgori parametar po kojem se određuje uspjeh u toj oblasti je onaj koji mjeri da li predstavnici vlasti zloupotrebljavaju javne funkcije za ostvarivanje ličnih interesa", dodaje se u saopćenju.

BIH je, u odnosu na prošlu godinu, nazadovala i u oblasti pravosuđa i provođenja zakona.

Ocjene su zasnovane na istraživanju u kojem su, osim stanovništva učestvovali pravnici i stručnjaci iz različitih oblasti.

"U prethodnoj godini, koju je obilježila pandemija COVID-19, u BiH su se dogodile brojne korupcijske afere gdje su se pojedinci bogatili na račun i na uštrb zdravlja stanovništva, tragovi mnogih od tih afera vode upravo do vrha vlasti. Pravosuđe na njih nije adekvatno odgovorilo, a sve je bilo praćeno političkim pritiscima i selektivnim procesuiranjem odgovornih", istaknuto je iz TI BiH.

Ti u BiH i druge relevantne organizacije koje prate učinak države u borbi protiv korupcije, već dugo upozoravaju da se u BiH ne procesuiraju velike afere, kaže se u saopćenju.

BiH je imala najbolji rezultat, po indeksu vladavine prava, 2015. godine kad je bila na 40. mjestu u svijetu i od tada je nazadovala 32 mjesta.

"U rasprostranjenosti korupcije, činjenica je da BiH nazaduje već nekoliko godina, što su pokazale i druge relevantne međunarodne ocjene, poput Indeksa percepcije korupcije koji mjeri TI ili indikatora Svjetske banke koji prate kontrolu korupcije", ističu iz TI u BiH.

Reakcije iz Washingtona i Brisela na tenzije u BiH: SAD se moraju više uključiti

Analitičari: Dodikove prijetnje nisu novost, krize u regionu su povezane
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:02 0:00

Bosanskohercegovačka javnost gotovo je svakodnevno izložena zapaljivim izjavama Milorada Dodika o prenosu nadležnosti sa države na Republiku Srpsku (RS), nezavisnosti tog entiteta i neodrživosti Bosne i Hercegovine (BiH).

Iako za sada sve uglavnom ostaje na prijetnjama, a analize, poput one koju je napravila Balkanska istraživačka mreža BiH, pokazuju da Dodikove riječi nisu utemeljene na činjenicama, sagovornici Glasa Amerike kažu da njegovo ponašanje predstavlja prijetnju po sigurnost i stabilnost u BiH.

Analitičari iz Washingtona i Brisela koji pažljivo prate dešavanja u BiH navode da je najnovija eskalacija zapravo samo nastavak problema koji već dugo traju.

„Dodik radi ono što je godinama obećavao da će učiniti. Gura državu ka podjeli“, kaže Daniel Serwer, profesor škole naprednih međunarodnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu.

Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu američke organizacije International Republican Institute, ima slično mišljenje: „Već smo gledali ovu predstavu. Dodik je uputio mnogo prijetnji o odcjepljenju, koje naravno nisu dobrodošle.“

Toby Vogel, viši suradnik organizacije Democratization Policy Council, za Glas Amerike je govorio iz Brisela. Kao uzrok problema vidi to što se Zapad ranije nije oštrije suprotstavljao prijetnjama po BiH: “Mislim da je neposredni razlog ovome to što ni Sjedinjene Države (SAD) ni Evropska unija (EU) nisu potiskivale eskalirajuće napade na jedinstvo BiH u posljednjih nekoliko godina. Ovo je dugoročan trend, mislim da je vidljiv otkad je EU od SAD i OHR-a preuzela vođenje takozvane međunarodne zajednice u BiH.“

Uloga Srbije i Rusije u regionalnim krizama

Uprkos oštroj Dodikovoj retorici, posebno protiv SAD, McCarthy ukazuje na značajnu kontradiktornost: „Njegova stranka SNSD je glasala za obnovu mandata na državnom nivou, oružanim snagama, pravosuđu itd. A ovdje Dodik govori da želi da se povuče iz vojske na državnom nivou, iz pravosuđa, iz poreske uprave. Tako da to pomalo izgleda kao šizofreno ponašanje.“

Prema McCarthyevim riječima, primjetno je da Dodik nema apsolutnu podršku: „Ali ono što mi je također bilo zanimljivo je izjava predsjednika Vučića da se ne može raditi ništa što bi bilo protivno ustavu Bosne, na državnom nivou.“

Ipak, Serwer navodi da Dodik osim iz Rusije dobija poticaje upravo iz Srbije, dodajući da se čini kako ga je Beograd nekada sputavao jer je smatrao da mu ovakvo ponašanje može ugroziti članstvo u EU. „Međutim, Vučić je ocijenio da su izgledi Srbije za pristupanje EU predaleko u budućnosti da bi se on brinuo oko toga“, zaključuje Serwer. „Tako da nema više motiva da zaustavi Dodika i njegova ideja o srpskom svijetu, o velikoj Srbiji, to je ista ideja.“

Takve ideje, kaže Serwer, znače „uništenje nekoliko država na Balkanu, znače rat, znače smrt, znače izbjeglice. Zapadne države to ne bi trebale željeti, Evropa i SAD bi se trebali čvrsto tome protiviti i planirati kako će to izbjeći.“

Analitičari se slažu u stavu da su tenzije u regionu povezane međusobno, ali i sa zaoštravanjem odnosa između NATO-a i Rusije.

„Ne sumnjam da su događaji koje smo proteklih sedmica i mjeseci vidjeli na Cetinju u Crnoj Gori ili na sjeveru Kosova i u RS povezani“, kaže Vogel. „Svi oni imaju primarnu i sekundarnu stranu koja ima koristi od toga: Srbiju i predsjednika Vučića i Rusiju. Tako da mi je teško povjerovati da su to samo neke vrste spontanih manifestacija lokalnih nezadovoljstava ili nešto slično.“

Kao poseban problem Vogel navodi to što mu se čini da određene članice EU, poput Mađarske i Slovenije, „ohrabruju Vučića u pokušajima da ponovo stvori neku vrstu srpskog svijeta, kako god to izgledalo u praksi“.

McCarthy posebno ističe ulogu Moskve u dešavanjima u regionu: „Ovo je jeftin način za Rusiju da posije razdor i potkopa poziciju Zapada, EU i Washingtona na Zapadnom Balkanu. (…) Rusija nikada neće propustiti priliku da podijeli međunarodnu zajednicu, posebno Vijeće za implementaciju mira, o načinima na koje stvari mogu krenuti naprijed u Bosni.“

Moskva je bila protiv toga da Christian Schmidt postane visoki predstavnik u BiH, napominje McCarthy, dodajući da su zbog toga Rusi ljuti, te „sada traže priliku da među sve unesu podjele, te potaknu Dodika da učini ono što trenutno radi.“

Sagovornici Glasa Amerike upozoravaju na mogućnost da upravo zbog toga Rusija ili Kina ulože veto u Vijeću sigurnosti UN-a kada se u novembru bude odlučivalo o produženju mandata EUFOR/ALTHEA misije u BiH.

„To bi bio vrlo ozbiljan udarac za međunarodnu ulogu u BiH, i mislim, što je i važnije, za sigurno i zaštićeno okruženje za čije održavanje EUFOR ima mandat“, navodi Vogel, dodajući da ova misija ni sada nije dovoljno snažna. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku se ne može znati da li će do veta doći, ali opasnost od toga nikada nije bila veća.

Vogel i Serwer se slažu da u ovom trenutku ne vide jasan rezervni plan, ali i da bi za dugoročno održavanje mira bilo važno rasporediti NATO trupe u Brčkom, koje spaja dva dijela RS.

EU nema volju da se suprotstavi

Analitičari kao značajan problem ističu blage reakcije iz EU, ali i činjenicu da u EU ne postoji jedinstven stav kada je riječ o Zapadnom Balkanu i BiH.

Kao primjer, Vogel navodi nedavnu izjavu ministara vanjskih poslova zemalja članica EU „u kojoj žale zbog političke krize u zemlji i pozivaju sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike i podjela, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta BiH.“

„Kao da se radi o apstraktnim prijetnjama“, nastavlja Vogel. „Postoje konkretni lideri koji upućuju ove prijetnje - Milorad Dodik, uz podršku predsjednika Vučića. A EU ih čak i ne uspijeva spomenuti u saopštenju. Tako da ne vidim veliku volju da se tome suprotstavi. Mislim da se u Briselu nadaju da je ovo samo lokalizirana kriza koja će se smiriti.“

Serwer kaže da je važna saradnja SAD i EU, navodeći kao primjer zajedničko saopštenje nakon sastanka državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika EU Josepa Borrella. „To ni u kom slučaju nije savršena izjava, jasno je razvodnjena u odnosu na ono što se možda Amerikancima sviđalo, ali je bolje nego ništa. Važno je da Evropljani i Amerikanci budu na istoj valnoj dužini i da na odgovarajući način reagiraju na stvarne prijetnje.“

Prema Vogelovim riječima, problem EU je u tome što nikada nije koristila moći koje su joj na raspolaganju: „Nikada nije koristila restriktivne mjere protiv ljudi, protiv lidera u BiH iako već deset godina ima načine za to. Prije deset godina je najavila da će to učiniti ako dođe do prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Ako Dodikove prijetnje nisu takva prijetnja, ne znam šta bi drugo bilo. Ipak, EU nije voljna djelovati.“

„Mislilo se da će politika proširenja EU stvoriti poticaj za političke lidere da se ponašaju na konstruktivan način, ali imamo 15 godina akumuliranih dokaza da to nije slučaj“, dodaje Vogel. „Ipak, nikada nije bilo revizije politike, nikada nije bilo korekcije kursa.“

SAD trebaju imati konkretan plan

McCarthy kaže da je neophodna veća uključenost SAD: „Nadam se da ćemo to vidjeti, s obzirom na činjenicu da je proširenje EU za zemlje kandidatkinje Zapadnog Balkana prilično zaustavljeno. Tako da su ovdje potrebne SAD, ne samo diplomatski, nego i kroz stalni vojni angažman, te veća američka ulaganja.“

Kao primjer postojanja želje da se poveća uloga SAD, McCarthy vidi to što su u proteklim sedmicama za veoma važne pozicije kandidovane diplomate sa velikim iskustvom u regionu. Gabriel Escobar postao je specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan, dok je James O’Brien u State Departmentu nominovan za mjesto koordinatora za sankcije. Za novog američkog ambasadora u BiH nominovan je Michael Murphy, a u Srbiji – Cristopher Hill.

Ostali sagovornici Glasa Amerike to također vide kao ohrabrujući znak. Ipak, Serwer navodi da nisu dovoljna samo imenovanja.

„Bidenova administracija je jasno postavila svoje ciljeve: suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja Zapadnog Balkana, uključujući posebno Kosovo i BiH, kao i perspektiva NATO-a i EU za one zemlje koje to žele“, objašnjava Serwer. „Ono što nije jasno je kako će oni doći do tih ciljeva sa mjesta na kojem se sad nalazimo. To im je sada potrebno, ozbiljan plan, operativni plan koji će nas približiti tim ciljevima u narednih nekoliko godina. To je vrlo težak zadatak.“

Vogel kaže da Washington još uvijek pitanja o Balkanu prepušta EU: „I dalje se nadaju da će EU i SAD zajedno riješiti situaciju bez da se moraju baviti temeljnim uzrocima i problematičnim ličnostima i liderima koji pokreću pogoršanje i eskalaciju.“

„Bio bih vrlo oprezan u predviđanju da SAD imaju plan i da će ga uskoro implementirati“, pesimističan je Vogel. „Mislim da Washington nema plan. Mislim da Washington želi tišinu na Zapadnom Balkanu kako bi se mogao usredotočiti na ono što vidi kao najhitnija pitanja u vezi sa svojim nacionalnim interesima. A Zapadni Balkan nije među njima.“

Učitajte još

XS
SM
MD
LG