Linkovi

Vijesti

U BiH 304 novozaraženih, pet osoba preminulo

Ilustracija

U Bosni i Hercegovini (BiH) u posljednja 24 sata registrirana su 304 slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.

Prijavljeno je pet smrtnih slučajeva.

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH (FBiH) prijavljeno je 1.569 uzoraka, od kojih je 227 bilo pozitivno na korona virus.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u FBiH, osim u Posavskom.

Dosad je testirano ukupno 128.850 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 13.793 osobe.

U Brčkom je u posljednja 24 sata registrovano pet slučajeva.

U Republici Srpskoj (RS) su registrovana 72 slučaja zaraze korona virusom, potvrđeno je iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.

U ovom periodu izvršеnо је tеstirаnjе 434 lаbоrаtоriјska uzоrkа.

U posljednja 24 sata Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj kod kojeg je potvrđeno prisustvo novog virusa korona.

Radi se o ženi starije životne dobi iz Foče.

See all News Updates of the Day

Sarajevo: Porodice traže pomoć od vlasti da vrate svoje članove iz sirijskih kampova

Porodice bh. državljana koji se nalaze u kampovima u Siriji protestuju u Sarajevu, 24. septembar 2020.

Kćerka Fatime Galijašević iz Velike Kladuše 2014. godine sa suprugom Muharemom Dunićem je otišla u Siriju.

Muharem Dunić je ovog ljeta pred Sudom BiH osuđen na tri i po godine zatvora zbog pridruživanja Islamskoj državi. Dunića su, kako je izvijestio BIRN BiH, zarobile kurdske snage početkom 2019. godine. U BiH je deportovan krajem 2019. godine, zajedno sa drugim bh. državljanima koji su bili u redovima Islamske države.

Fatima je danas u Sarajevu zajedno s ostalim članovima porodica koji su u Siriji, od vlasti Bosne i Hercegovine, tražila da joj pomognu da njena kćerka, kako kaže, dođe na tlo naše zemlje zajedno s ostalim ženama i djecom koji se nalaze u kampovima.

„Tražim da moja kćerka izađe iz kampa pošto su dole jako loši uvjeti, djeca ne mogu spavati, traže im oduzimaju novac i telefone. Uslovi su nikakvi, oni su bolesni... Moja kćerka svaki dan sve teže kontaktira sa mnom. Ne znam zašto ne vrate našu djecu u BiH, oni su otišli trbuhom za kruhom. Moja kćerka je Al Holu i kada se čujemo kaže da bi voljela doći pod ovo naše nebo, da jednom stane pod naše sunce. Ja sam angažovala advokata u Velikoj Kladuši i on je kontaktirao ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova i Crveni krst. Rekao mi je dalje i dalje moramo čekati, ali niko od nas ne zna koliko moramo čekati. Očekujemo da nam pomogne Ministarstvo vanjskih poslova i od ministra očekujem da se prema našoj djeci postavi kao roditelj. Mi ne tražimo da se samo vrati jedno dijete, nego sva djeca koja se nalaze u Siriji“, kazala je Fatima.

Fatima Galijašević kaže da se njena kćerka nalazi u kampu Al Hol.
Fatima Galijašević kaže da se njena kćerka nalazi u kampu Al Hol.

Ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH oko 20 članova porodica bh. državljana koji se nalaze u kampovima u Siriji, također imaju iste zahtjeve za bh. vlasti.

Mirnim protestom su zatražili hitnu reakciju te skrenuli pažnju državnih vlasti na njihov povratak iz kampova Al-Hol i Al-Roj u BiH, budući da su uvjeti u kojima oni borave jako loši, kazale su porodice.

„Budite humani, vratite nam djecu, kćeri i sinove iz sirijskih logora“, samo je jedna od poruka na transparentima koje su danas nosili članovi porodica. Porodice će se danas sastati s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem od kojeg očekuju konkretnije informacije u vezi povratka druge grupe bh. državljana iz Sirije.

Prema riječima direktora Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Elmira Camića, stanje na sjeveroistoku Sirije i dalje ostaje zabrinjavajuće.

„U kampovima na tom području je i dalje više od 100.000 ljudi od kojih je više od 90 posto žena i djece, a dvije trećine su maloljetna djeca. Žive u jako lošim uvjetima uz velike potrebe i nedostatak osnovnih uvjeta za život, a najviše im nedostaje medicinskih potrebština i hrane. Međunarodni komitet Crvenog krsta zajedno s organizacijom sirijsko-arapskog polumjececa čini sve što je u našoj moći da ublažimo patnju ljudi koje se nalaze u kampovima u Siriji. Riječ je o direktnoj humanitarnoj pomoći, a uspostavili smo i takozvanu poljsku bolnicu koja posebno radi u vrijeme pandemije koronavirusa. Također pomažemo ljudima da stupe u kontakt s članovima svojih porodica koji se nalaze u trećim zemljama. Naši resursi i kapaciteti su iscprljeni. U stalnoj smo komunikaciji s porodicama koje se nalaze u Siriji i prenosimo informacije u njihove matične zemlje putem konzularnim predstavništava“, izjavio je za Camić za Glas Amerike.

Porodice bh. državljana koji se nalaze u kampovima u Siriji protestuju u Sarajevu, 24. septembar 2020.
Porodice bh. državljana koji se nalaze u kampovima u Siriji protestuju u Sarajevu, 24. septembar 2020.

Ranije su iz Ministarstva sigurnosti BiH kazali da se u kampovima u Siriji nalazi 29 punoljetnih žena i oko 70 djece bosanskohercegovačkih državljana, te da su članovi njihovih porodica upućivali zahtjeve za njihov povratak.

Iz resornog ministarstva navode da se povratak i prihvat bh. državljana iz kampova u Siriji može provesti prema planu prema kojem je proveden prvi prihvat u decembru 2019., godine uz određene korekcije prilagođene trenutnoj situaciji.

Podsjećamo, krajem prošle godine iz Sirije je u BiH deportirana skupina bivših pripadnika takozvanog ISIL-a. U ovoj skupini, prvoj koja je iz Sirije organizirano vraćena u BiH nakon pada takozvanog ISIL-a u martu 2019. godine, bilo je sedam muškaraca, šest žena i dvanaestero djece.

Kosovo: Uhapšen jedan od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova

The Netherlands - Special Kosovo court for war crimes in Hague, December 2, 2019.

Specijalizovano tužilaštvo je na Kosovu 24. septembra uhapsilo Saliha Mustafu, na osnovu naloga za hapšenje i potvrđene optužnice koje je izdao sudija za prethodni postupak Specijalizovanih vijeća Kosova.

Salih Mustafa jedan je od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), zone Lap, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruženja ratnih veterana OVK Husni Gucati. U posljednje vrijeme, Mustafa je bio viši zvaničnik u Ministarstvu odbrane Kosova.

"U ovom trenutku se vrši prebacivanje gospodina Mustafe u pritvorski objekat Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu gdje će se njegovo prvo pristupanje sudu bez odlaganja obaviti pred sudijom za prethodni postupak", navodi se u izjavi Specijalizovanog tužilaštva.

"U skladu sa Zakonom o Specijalizovanim vijećima i Specijalizovanom tužilaštvu, policija u okviru Specijalizovanog tužilaštva je ovlašćena i nadležna da vrši ovlašćenja koja prema kosovskom zakonodavstvu ima policija Kosova", navodi se u izjavi.

Pored toga, kako piše u izjavi, Zakon o Specijalizovanim vijećima i Specijalizovanom tužilaštvu predviđa da se, na osnovu naloga ili naredbe za hapšenje Specijalizovanih vijeća, sprovodi u pritvor lice protiv koga je optužnica potvrđena.

Nove informacije o ovom predmetu će biti dostavljene u narednom periodu.

Specijalizovano tužilaštvo u Hagu, kosovska institucija formirana na insistiranje međunarodne zajednice, bavi se istragom navodnih zločina pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova počinjenih nad etničkim manjinama i političkim rivalima koji se pominju u izvještaju Savjeta Evrope iz 2011. godine, čiji je autor švajcarski senator Dik Marti. Zaštita svjedoka jedan je od razloga zašto se njegovo sjedište nalazi u Hagu, a ne na Kosovu.

Nakon više od dvije godine usvojena Revidirana Strategija za rad na predmetima ratnih zločina

Vijeće ministara BiH. Izvor: BIRN BiH

Vijeće ministara na vanrednoj sjednici usvojilo Revidiranu Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina iz 2018. godine.

“Revidirana Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je ugledala svjetlo dana”, kazao je državni ministar pravde Josip Grubeša.

„Sve ove dvije godine koje sam ja predvodio u pregovorima da bi Strategija na kojima su radili renomirani stručnjaci, danas je ugedala svoje svjetlo dana na sjednici Vijeća ministara“, kazao je Grubeša.

Prema Grubeši koji je kazao da je radio na pregovorima za usvajanje, politički predstavnici su tražili izmjene u smislu jasnijeg definiranja, što je učinjeno Anexom B.

„Njim je definirano da Tužilaštvo BiH u roku 90 dana dostavi statističke podatke – broj lica koja su pravosnažno presuđena i koja je vrsta presude, broj lica koji se nalaze u žalbenom postupku, broj lica koja su pod istragom, protiv kojih je obustavljena i broj lica protiv kojih nije pokrenut postupak, koji nisu uzeti u rad od 2004. godine“, kazao je u obraćanju Grubeša, te dodao da je ovim Anexom reducirano nadzorno tijelo uvedeno u Sud i Tužilaštvo BiH, te međunarodni predstavnici kao promatrači bez prava glasa.

Pitanje regionalne saradne, kako je rekao, regulisat će se po međunarodnom pravu.

Na pitanje BIRN-a BiH o regionalnoj saradnji koju Strategija tretira, a vezano za to da susjedne države ne priznaju pojedina krivična djela iz Krivičnog zakona BiH ministar Grubeša je kazao da se ne može utjecati na zakonodavstvo susjednih zemalja, već da se mogu donositi zakonska rješenja u BiH.

Također, ministar Grubeša je kazao kako će se ovom Strategijom Tužilaštvu BiH omogućiti lakša disperzija manje složenih predmeta.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena u decembru 2008. godine. Nasloženiji predmeti, prema Strategiji, trebali su biti završeni u roku od sedam godina na državnom nivou – do čega nije došlo – a preostali u roku od 15 godina. Državno tužilaštvo nije ispoštovalo svoju obavezu da se bavi isključivo najsloženijim predmetima.

U radu su, kontinuirano u proteklih 15 godina, imali i veliki broj predmeta koji su svojom složenošću trebali biti delegirani mjesno nadležnim sudovima na procesuiranje. Kako rok nije ispunjen, osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna dokumenata, koju su činili stručnjaci iz Suda i Tužilaštva BiH i drugih institucija. Tako je sačinjena Revidirana Strategija 2018. godine, koja je predviđala da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina, odnosno do 2023. godine, koju je danas na vanrednoj sjednici usvojilo Vijeća ministara.

U Izmjenjenoj strategiji je navedeno da u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinilaca, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinilac. Na sudovima entiteta i Brčko Distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnih zločina. Jedan od ciljeva usvojene Strategije je i osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.

Protesti širom SAD zbog slučaja Breonne Taylor, u Louisvilleu povrijeđena dva policajaca

Protesti u Chicagu zbog slučaja Breonne Taylor. (Foto: Tyler LaRiviere/Chicago Sun-Times via AP)

Širom Sjedinjenih Država u srijedu su održani protesti zbog odluke da se ne podignu optužnice protiv policajaca u Kentuckyju za smrt Afroamerikanke Breonne Taylor, koja je ubijena tokom policijske racije u martu.

U njenom rodnom gradu Louisvilleu u srijedu veče je došlo i do pucnjave u kojoj su povrijeđena dva policajca.

Aktivisti, zvijezde i prosječni Amerikanci tražil su podizanje optužnica otkako su bijeli policajci u martu upucali Taylor, zdravstvenu radnicu, u njenom domu tokom istrage o grupi krijumčara narkotika.

Velika porota donijela je odluku o podizanju optužnice protiv jednog od policajaca, koji u međuvremenu otpušten, ali za "ugrožavanje života" zato što je pucao u susjedni stan.

Stotine demonstranata protestovale su u brojnim američkim gradovima.

U Chicagu, učesnici protesta okupili su se u centru grada, gdje su tražili pravdu za Taylor. U Atlanti, policija je upotrijebila suzavac i uhapsila više ljudi nakon što su demonstranti pokušali da se popnu na vozilo specijalnih policijskih snaga.

U Louisvilleu, policija je saopštila da je uhapšeno gotovo 100 osoba nakon prvobitno mirnih protesta. Navedeno je i da su oštećena vozila, zapaljene kante za smeće i opljačkane neke prodavnice.

Dva policajca su upucana, ali se se prema navodima šefa policije očekuje da će se oporaviti. Osumnjičeni za pucnjavu je u pritvoru, ali nema informacija o tome da li je učestvovao u protestima.

Okršaji demonstranata i policije u Louisvilleu.
Okršaji demonstranata i policije u Louisvilleu.

Carmen Jones protestuje u centru Louisvillea svakog dana gotovo tri mjeseca. Kaže da je očajna zbog odluke velike porote i da ne zna šta će se dogoditi.

“Umorni smo od plaćanja za istoriju našom krvlju i tijelima i od poruka da na nasilje i agresiju odgovaramo mirom", poručuje Carmen.

Ipak ističe da se i dalje nada da će protesti dovesti do sistemskih promjena u SAD. Međutim, zbog odluke u slučaju Taylor, osjeća se kao da njen život nije važan u Americi.

“Mislim da nikada neću moći mirno da spavam, zato što ovo može da se dogodi svima nama. Sistem nije zainteresovan za Afroamerikance. Sistem ih sažvaće i ispljune", ističe ona.

Smrt Taylor i Georgea Floyda, koji je u maju preminuo pošto mu je bjelački policajac iz Minneapolisa osam minuta klečao na vratu, pokrenuli su talas protesta širom zemlje, na kojima se traži pravda u rasnim odnosima i okončanje prekomjerne upotrebe policijske sile.

FBI i dalje istražuje potencijalno kršenje federalnog zakona tokom policijske racije u domu Taylor 13. marta.

Glavni državni tužilac Kentuckyja Daniel Cameron rekao je na konferenciji za novinare u srijedu da "cilj krivičnog zakona nije da odgovori na svaku tugu".

“Međutim, duša me boli zbog smrti Breonne Taylor. Da se meni nešto dogodi, bilo bi veoma teško za moju majku", rekao je Cameron, republikanac i prvi Afromerikanac na tom položaju u Kentuckyju.

Istakao je međutim da su policajci djelovali u samoodbrani nakon što je u njih pucao dečko Taylor, Kenneth Walker. Walker je rekao policiji da je čuo da neko kuca na vrata, ali da nije znao ko dolazi i da je pucao u samoodbrani.

Predsjednik Donald Trump pročitao je saopštenje Camerona, uz ocjenu da "pravda često nije laka". Kasnije je tweetovao da se "moli za dva policajca koji su upucani".

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden i kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris založili su se za reformu policije.

Biden je rekao da dok se nastavlja federalna istraga "ne bi trebalo da čekamo njene konačne rezultate da bi zadovoljili pravdu u Breonninom slučaju".

Ocijenio je da bi zemlja trebalo da rješava problem upotrebe prekomjerne sile, da zabrani grube policijske zahvate i preispita određene policijske naloge.

Studija pokazuje da se broj dijagnoza prepolovio kada je bio lockdown 

Doctor and the patient

Novo istraživanje iz Velike Britanije, koje je predstavljeno na ovosedmičnoj ESCMID (European Society of Clinical Microbiology and Infectious Diseases) konferenciji o COVID-19  (ECCVID, online od 23. do 25.septembra), pokazuje da su dijagnoze nekoliko uobičajenih stanja, uključujući kardiovaskularne i cerebrovaskularne (cirkulacijske) bolesti, dijabetes i mentalno zdravlje, otprilike prepolovljen tokom lockdown-a zemlje usljed  COVID-19. Studija će biti objavljena u Lancet Public Health uoči posebnog konferencijskog zasjedanja.

U studiji, koju je vodio Richard Williams s Univerziteta u Manchesteru i Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja, korišteni su podaci iz Salforda, gradskog područja Velikog Manchestera s populacijom od približno 250.000 ljudi.

Autori su koristili rutinski prikupljene podatke o primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji su zabilježeni u sistemu Salford Integrated Record između 1. januara 2010. i 31. maja 2020. Izvukli su podatke o simptomima i opažanjima, dijagnozama, receptima, operacijama i postupcima, laboratorijskim testovima i drugim dijagnostičkim postupcima.

Zatim su se koristili kompjuterskim modeliranjem podataka o mjesečnom broju prvih dijagnoza uobičajenih stanja (česti mentalni problemi, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i rak), te odgovarajućih prvih recepata lijekova koji ukazuju na ta stanja. Ti su modeli korišteni za predviđanje očekivanog broja prvih dijagnoza i prvih recepata između 1. marta i 31. maja 2020. koji su zatim upoređivani s psomatranim brojevima za isto vremensko razdoblje.

Između 1. marta i 31. maja 2020. zabilježene su 1.073 prve dijagnoze uobičajenih problema s mentalnim zdravljem u poređenju s 2147 očekivanih slučajeva na temelju prethodnih godina, što predstavlja smanjenje od 50%. Zabilježeno je 598 slučajeva bolesti cirkulacije, u poređenju s očekivanih 1.054, što je smanjenje od 43%, a za dijabetes tipa 2 dijagnosticiran je 141 slučaj u usporedbi s očekivanih 276 slučajeva što je smanjenje od 49%. Broj prvih recepata također je bio manji od očekivanog za isto vremensko razdoblje.

Autori kažu sljedeće: „Većina stanja obuhvaćenih našom studijom razvija se tokom mnogih godina, pa je malo vjerovatno da je ponašanje ljudi tijekom pandemije COVID-19 rezultiralo manjom učestalošću ovih bolesti.“

Ljudi su se manje obraćali ljekarima u toku kriznog perioda, kako zbog same restrikcije kretanja u toku zaključavanja, tako i zbog straha od zaraze u zdravstvenim ustanovama. Ovaj obrazac ponašanja je primijećen i u drugim zemljama te zdravstveni radnici upozoravaju da bi to mogao biti problem.

Autori ovog istraživanja smatraju da, kad ljudi počnu više koristiti usluge zdravstvenih sistema, zbog manje raširenog straha od zaraze COVID-19 u zdravstvenoj ustanovi ili zato što su njihovi simptomi postali nepodnošljivi, stope pojavnosti za četiri grupe stanja procijenjenih u ovoj studiji bi se mogle naglo povećati.

"Ako se dogodi takav scenarij, zdravstvene službe će morati upravljati tom prekomjernom potražnjom. Kašnjenje dijagnoze također će vjerojatno imati posljedice na ozbiljnost ovih stanja kod pacijenata.“

Učitajte još

XS
SM
MD
LG