Linkovi

Vijesti

U BiH 304 novozaraženih, pet osoba preminulo

Ilustracija

U Bosni i Hercegovini (BiH) u posljednja 24 sata registrirana su 304 slučaja zaraze korona virusom, objavili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.

Prijavljeno je pet smrtnih slučajeva.

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH (FBiH) prijavljeno je 1.569 uzoraka, od kojih je 227 bilo pozitivno na korona virus.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u FBiH, osim u Posavskom.

Dosad je testirano ukupno 128.850 uzoraka, a korona virus je potvrđen kod 13.793 osobe.

U Brčkom je u posljednja 24 sata registrovano pet slučajeva.

U Republici Srpskoj (RS) su registrovana 72 slučaja zaraze korona virusom, potvrđeno je iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.

U ovom periodu izvršеnо је tеstirаnjе 434 lаbоrаtоriјska uzоrkа.

U posljednja 24 sata Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj kod kojeg je potvrđeno prisustvo novog virusa korona.

Radi se o ženi starije životne dobi iz Foče.

See all News Updates of the Day

Američka ambasada u BiH: Istražiti navode o korupciji u pravosuđu

Ambasada SAD u Sarajevu

Nakon vijesti o novom skandalu najvišeg pravosudnog funkcionera u zemlji, Milana Tegeltije, reagirala je i američka ambasada u BiH.

"Integritet i profesionalnost VSTV-a i svih ostalih pravosudnih institucija presudni su. Sve relevantne institucije, (posebno Tužilaštvo BiH), moraju se ozbiljno pozabaviti i istražiti navode o koruptivnim radnjama u pravosuđu", stoji u reakciji Ambasade SAD.

Portal Istraga objavio je snimak razgovora za koji tvrde da u njemu učestvuju Predsjednik VSTV-a MilanTegeltija i članica Vijeća Milijana Buha, a u kome predsjednik VSTV-a govori o imenovanju u pravosuđu.

Tegeltija u razgovoru objašnjava način za imenovanje: “Šta joj fali da se prijavi u Gradišci ili Prijedoru, pa da tamo radi godinu, kasnije ćemo je prebaciti ovamo.

Portal piše da se razgovaralo o imenovanju sestre Milijane Buhe.

Fon der Lajen: Mađarska i Poljska da se obrate sudu, umjesto da koče budžet

European Commission President Ursula von der Leyen speaks during a news conference following an EU Summit video conference at the European Council building in Brussels, Belgium, November 19, 2020. Olivier Matthys/Pool via REUTERS

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) pozvala je Mađarsku i Poljsku da svoje primjedbe kojima koče usvajanje budžeta i finansijski paket za oporavak usljed pandemije korona virusa iznesu pred Evropski sud pravde.

EU je zapala u novu krizu nakon što su Mađarska i Poljska uložile veto na usvajanje sedmogodišnjeg budžeta EU i plana za ekonomski oporavak od pandemije korona virusa, ukupne vrijednosti 1.800 milijardi eura.

Oni se protive novom mehanizmu koji bi omogućio Uniji da uskrati finansijska sredstva zemljama koje krše demokratske norme, za šta su optužene upravo te dvije zemlje.

Ursula fon der Lajen je pred Evropskim parlamentom rekla da se svih 27 zemalja složilo oko sistema uslovljavanja kada su se sastali u julu, prenosi AP.

"Ovdje govorimo o kršenjima principa vladavine zakona, koja sada prijete budžetu EU. Veoma je teško zamisliti da bi iko u Evropi mogao imati bilo šta protiv tog principa", rekla je ona.

Blokada utiče i na odlaganje usvajanja sredstava koja su hitno potrebna usljed ekonomske krize koju je izazvala pandemija.

"Svi koji još uvijek sumnjaju imaju jasan put pred sobom. Oni mogu da se obrate Evropskom sudu pravde i tamo testiraju nova pravila. To je mjesto gdje se obično rješavaju razlike u mišljenjima naših zakonodavstava, a to se ne radi na štetu miliona građana EU koji hitno čekaju našu pomoć", rekla je predsjednica EK.

Mađarski premijer Viktor Orban je za njemački list Di Cajt (Die Zeit) predložio da EU odloži raspravu o spornom mehanizmu kako bi se brzo oslobodila sredstva za ekonomski oporavak od pandemije.

Hungary's Prime Minister Viktor Orban leaves the EU Council building early in the morning during an EU summit in Brussels, Monday, July 20, 2020. Leaders from 27 European Union nations stretch their meeting into a fourth day on Monday to assess an…
Hungary's Prime Minister Viktor Orban leaves the EU Council building early in the morning during an EU summit in Brussels, Monday, July 20, 2020. Leaders from 27 European Union nations stretch their meeting into a fourth day on Monday to assess an…

Zemlje suočene sa teškoćama žele brzo novac – dajmo im novac,” istakao je Orban.

Druge države žele nova pravila o vladavini prava – u redu, razgovaramo o tome. Prvo moramo da uradimo odmah, drugo je manje hitno,” smatra mađarski premijer.

On je pozvao Njemačku kao predsjedavajuću Evropskom Unijom da razdvoji ova dva pitanja.

Moja mala ručna granata nije dovoljna za to, ali Nijemci mogu da razdvoje upravljanje krizom od debate o vladavini prava,” zaključio je Orban.

Najveći broj žrtava u SAD od maja, bolnice već pune

Zdravstveni radnici u El Pasu, Teksasu prebacuju posmrtne ostatke žrtava Kovida 19, 23. novembar 2020. (Foto: Rojters/Ivan Pierre Aguirre)

Dnevni broj žrtava virusa COVID19 u Sjedinjenim Državama premašio je 2.000 prvi put od maja, dok su bolnice širom zemlje već pune što bi moglo da dovede do novog rasta broja preminulih.

Broj žrtava u utorak je dostigao 2.157 - jedna osoba svakih 40 sekundi - dok je 170.000 ljudi zaraženo od koronavirusa. Eksperti očekuju da bi bi te cifre mogle da porastu, s obzirom na to da milioni Amerikanaca putuju za vrijeme praznika Dana zahvalnosti, uprkos upozorenjima zdravstvenih vlasti.

Najsmrtonosniji dan za više od pola godine i dalje nije blizu najvećeg dnevnog bilansa žrtava tokom ranih dana pandemije - 2.806 14. aprila, prema podacima agencije Reuters.

U utorak je bilo i najviše hospitalizovanih pacijenata oboljelih od COVID19 od izbijanja pandemije - najmanje 87.000.

U Americi je od izbijanja pandemije preminulo gotovo 260.000 ljudi, dok je 12,6 miliona zaraženo, što je najviše u svijetu.

"Putovanje tokom Dana zahvalnosti osiguraće da niko ne može da nas sustigne. Stav "svaka osoba za sebe" ubija stotine hiljada ljudi. To je tragično gledati", tvitovala je ljekarka Tatjana Provel sa Univerziteta Džons Hopkins.

Porodice sa studentima primorane su da preispitaju rizike okupljanja za vrijeme praznika.

Franćeska Vilmer, koja studira na Univerzitetu Nortvestern u Ilinoisu, vratila se kući u Washington, ali će biti u hotelu dvije nedjelje da bi zaštitila starije članove porodice.

"Nismo imali povjerenja samo u rezultate testa", kaže njena majka Sintija Vilmer.

U međuvremenu, školski okruzi širom SAD pod pritiskom su obje strane, dok pokušavaju da pronađu način kako da obrazuju djecu tokom pandemije. Mnogi roditelji protiv su online nastave, dok drugi ne žele da prerano pošalju djecu u učionice. Nastavnici kažu da se ne osjećaju dovoljno bezbjedno da bi se vratili u učionice.

"Bez obzira na to koju odluku školski okruzi donesu, i koliko je ta odluka dobro promišljena, neko će smatrati da je pogrešna", kaže Leri Roter, direktor obrazovnih službi za sve školske uzraste, u gradu Čendler u Arizoni.

Međutim, ima i dobrih vijesti kada je reč o vakcinama protiv koronavirusa. Zvaničnici programa američke vlade za brzi razvoj vakcine rekli su u utorak agenciji Reuters da planiraju da isporuče 6,4 miliona doza širom zemlje, u okviru početne distribucije, čim regulatori odobre hitnu upotrebu prve vakcine, što bi moglo da se dogodi na sastanku 10. decembra.

Ako sve bude teklo prema planu, do kraja godine će biti isporučeno 40 miliona doza, naveli su američki zvaničnici.

Očekuje se da Uprava za hranu i lijekove (FDA) 10. decembra donese odluku o vakcini kompanije Pfizer.

Novoizabrani američki predsednik Joe Biden najavio je da će mu borba protiv pandemije biti glavni prioritet kada preuzme položaj 20. januara.

Biden će imati pomoć doktora Entonija Faučija, direktora Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, koji je u srijedu rekao za mrežu "C-SPAN" da je u kontaktu sa Bidenovim timom i da je spreman da bude član bilo koje radne grupe.

Američka i ruska mornarica različito o incidentu u Japanskom moru

General pukovnik Kevin Šnajder, komandant američkih snaga u Japanu i general Kodži Jamazaki, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga Japana, južno od Japana, 26. oktobra 2020. (Foto: Reuters)

Američka mornarica saopštila je da je jedan od njenih ratnih brodova sproveo operaciju obezbjeđivanja slobode plovidbe u Japanskom moru, što je bio rijedak slučaj da se ospore ruske teritorijalne pretenzije na te vode. 

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je, reagujući na američku operaciju, jedan od ruskih vojnih brodova "zaustavio" razarač USS Džon Mekejn, prijeteći da će brod biti udaren kako bi se potisnuo iz spornih voda u blizini zaliva Petra Velikog. Rusija tvrdi da je američki brod ušao dva kilometra iza morske granice, u ruske teritorijalne vode.

“Saopštenje Ruske Federacije o ovoj misiji nije tačno. USS Džon Mekejn nije 'protjeran' sa teritorije bilo koje zemlje", saopštila je američka mornarica, navodeći da je operacija sprovedena u međunarodnim vodama, "u skladu sa međunarodnim zakonom".

Američki razarač USS Džon S. Mekejn (arhivska fotografija)
Američki razarač USS Džon S. Mekejn (arhivska fotografija)

Spor traje od 1984. godine, kada je Sovjetski Savez proglasio zaliv Petra Velikog svojom teritorijom, što je nastavila da čini i Rusija.

“Ova operacija pokazuje našu riješenost da podržavamo slobodu plovidbe i zakonitu upotrebu mora iz principa. SAD nikada neće pristati na zastrašivanje ili biti primorane da prihvate nelegitimno polaganje prava na međunarodne vode, kao što to radi Ruska Federacija", dodaje se u saopštenju mornarice.

Prema podacima mornarice, prethodni slučaj da je neki američki brod plovio kod Zaliva Petra Velikog bio je u decembru 2018. Prije toga, posljednja američka operacija slobodne plovidbe u tom području se odigrala 1987.

SAD često vrše operacije slobodne plovidbe u zapadnom Pacifiku da bi osporile teritorijalne pretenzije nekoliko zemalja, uključujući i Kinu, i podržavale slobodan prolaz između međunarodnih voda.

Razarač USS Džon Mekejn se 2017. godine sudario sa jednim tankerom, pri čemu je poginulo deset mornara.

Rekord na njujorškoj berzi - Dow Jones prvi put dostigao 30.000

Industrijski prosjek Daw Jones dostigao je rekodno visok nivo zbog nada u vakcinu protiv koronavirusa i post-izbornu stabilnost (Foto: STRF/STAR MAX/IPx 2020)

Industrijski prosek Dow Jones u utorak je prvi put do sada je dostigao 30.000 poena, zahvaljujući pozitivnom raspoloženju investitora u pogledu razvoja vakcine i vijesti da je počeo proces prenosa vlasti na novoizabranog predsjednika Joe Bidena. 

Dow je sredinom dana porastao za 1,4 odsto dok je indeks S&P 500, koji ima daleko veći uticaj na penzione račune od Dowa, porastao za 1,3%. Nasdaq, koga čine dionice tehnoloških kompanija, skočio je za 1 odsto.

Predsjednik Donald Trump na Twitteru je čestitao "svima" na tom rekordu, iako analitičari rast berze djelimično pripisuju vijesti da je njegov nasljednik Biden izabrao Dženet Jelen, uglednu bivšu predsjednicu Federalnih rezervi, za svoju sekretarku za finansije.

Govoreći u Bijeloj kući Trump je rekao:

"Želim da svima čestitam. Industrijski prosjek Dow Jones je upravo dostigao 30.000, što je najviše u istoriji. To je sveta brojka - 30.000. Niko nije mislio da će to ikada doživjeti."

Dow je dostigao vrijednost veću od 30.000 poena u trenutku sve jačeg optimizma da će razvoj vakcina za koronavirus omougućiti vladama da popuste restrikcije koje su oslabile američku i druge ekonomije.

Farmaceutske kompanije Astra Zeneca, Pfizer i Moderna su nedavno objavile dobre rezultate svojih testiranja svojih vakcina.

Pored toga, američka Uprava za opšte usluge u ponedjeljak je konstatovala da je Biden po svemu sudeći pobjednik predsjedničkih izbora 3. novembra. Time se Bidenu omogućava da koordiniše sa federalnim agencijama svoje planove da preuzme kontrolu nad Bijelom kućom 20. januara, uprkos pokušajima predsjednika Donalda Trumpa da poništi izborni rezultat.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG