Linkovi

Vijesti

Britanske snage stižu na vojnu vježbu "Brzi odgovor 2020"

Fotografija preuzeta sa Twitter profila britanskog ambasadora Matthewa Fielda

Matthew Field, ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini, objavio je na svom Twitter profilu da su pripadnici dijela britanskih snaga stigli u BiH.

Oni bi trebali učestvovati u zajedničkoj vježbi Snaga Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) i Oružanih snaga BiH "Brzi odgovor 2020." koja će se održati u BiH od 31. avgusta do 5. septembra.

"Britansko vojno osoblje je stiglo u BiH za vježbu 'Brzi odgovor'. Evo strateškog aviona Antonov AN-124 u bazi Britanskog vazduhoplovstva (RAF) Brize Norton, dok se utovara oklopnim vozilima britanske vojske Foxhound i MAN kamionima i oklopnim vozilima za podršku", navodi se u opisu fotografije koju je Field okačio na svoj Twitter nalog.

Vježba "Brzi odgovor 2020." će se održavati širom BiH od 31. avgusta do 5. septembra s ciljem da omogući vojnicima Oružanih snaga BiH i EUFOR-a zajedničku obuku za operacije podrške mira, kao i sposobnost EUFOR-a da dovede u zemlju rezervne snage koje pomažu vlastima BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.

EUFOR i Oružane snage BiH već nekoliko mjeseci planiraju vježbu u kojoj će učestvovati 20 država jedinstveno pod komandom EUFOR-a, uključujući i Višenacionalni bataljon.

Zemlje učesnice uključuju Austriju, Bugarsku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Rumuniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ova vježba je dio redovnog kalendara obuke Oružanih snaga BiH i EUFOR-a i održava se svake godine, ali zbog pandemije korona virusa iz EUFOR-a su ranije istakli da će sve zemlje učesnice u potpunosti poštovati međunarodne mjere zaštite za COVID-19, kao i mjere izdate od strane BiH i EUFOR-a.

See all News Updates of the Day

Francuska najavljuje 'postupnu zabranu' divljih životinja u cirkusima

An Asian elephant performs during the national anthem for the final time in the Ringling Brothers and Barnum & Bailey Circus, May 1, 2016, in Providence, Rhode Island.

Francuska je priopćila da će postupno zabraniti upotrebu divljih životinja u putujućim cirkusima kao dio opsežnih novih mjera za dobrobit životinja.

"Naš se odnos prema divljim životinjama promijenio", rekla je ministrica ekologije Barbara Pompili.

Također je najavila zabranu uzgoja kanadskih kuna za krzno i držanja dupina i orka u zatočeništvu u morskim parkovima.

Vodeće skupine za zaštitu životinja pozdravile su potez kao "povijesnu pobjedu".

"Vrijeme je da otvorimo novo doba u našem odnosu s tim [divljim] životinjama", rekla je Pompili tijekom konferencije za novinare.

"Vrijeme je da naša fascinacija predaka tim divljim bićima više ne znači da će završiti u zatočeništvu."

Ministrica nije iznijela precizan raspored promjena, ali je kazala da će se one provesti "u godinama koje dolaze".

"Određivanje datuma ne rješava sve probleme", rekla je novinarima.

Medvjedi, tigrovi, lavovi, slonovi i druge divlje životinje više neće biti dopušteni u putujućim cirkusima.

No, vlada je rekla da se pravila neće primjenjivati na zoološke vrtove i druge trajne atrakcije ili predstave.

Uz mjere, koja je počinju momentalno, Pompili je rekla da tri francuska morska akvarija više neće moći uzgajati ili dovoditi nove dupine ili orke. Niti će se moći graditi novi morski akvariji, dodala je.

Ministrica je naglasila da vlada razmatra otvaranje utočišta za životinje koje su trenutno u zatočeništvu.

Različite reakcije i kritike nakon prve debate Trump-Biden

Watch party for the first presidential debate in Lititz

Reakcije na predsjedničku debatu održanu u utorak uveče između republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, njegovog demokratskog izazivača, načinile su razdor po partijskim linijama, ali takođe iznjedrile oštre kritike kako se taj događaj odigrao.

Rona Mekdenijel, predsjedavajuća Republikanskog nacionalnog komiteta, tvitovala je nakon rasprave da je "Devedeset minuta @realDonaldTrump napravio siguran, zapovjednički i uvjerljiv slučaj za svoj reizbor i odveo Joe Bidena pred zadatak da podrži radikalne politike koje bi povećale porez, uništite radna mjesta i učinile naše zajednice manje sigurnim".

Tim Mrtou, direktor za komunikacije kampanje predsjednika Trumpa za reizbor, rekao je novinarki Glasa Amerike Karolini Presuti da je predsjednikov nastup bio "fantastičan".

"Ono što su gledaoci vidjeli je predsjednik Trump koji je zapovijedao svakim trenutkom debate, a mislim da je ono što su vidjeli bio slabašni Joe Biden", rekao je Mrtou, "tražeći okolo nekoga da ga izbavi".

Poznate demokrate, međutim, nazvale su debatu uspješnom za bivšeg potpredsjednika, ustvrdivši da je Trumpov performans pružio dovoljno razloga da mu se uskrati drugi mandat u kabinetu.

"Donald Trump je iznevjerio ovu zemlju svojim lažima, zadrtošću i bezobzirnim vođstvom", tvitovao je američki senator Kori Buker iz Nju Džerzija, koji se početkom godine takmičio protiv Bidena za demokratsku predsjedničku nominaciju.

Buker je posebno osudio predsjednika zbog toga što je odbio da osudi bijele suprimaciste, umjesto čega ih je pozvao da "budu spremni".

Mnogi gledaoci debate osudili su glasnu i haotičnu razmjenu između dvojice kandidata, uključujući Keren Atije, globalnu urednice za lične stavove u listu Vašington post, koja je događaja nazvala "nacionalnom sramotom".

Neki, poput predsjedničkog istoričara Majkla Bešlosa, oštro su okrivili predsjednika.

"Demokratiju je večeras razvalio predsjednik koji je grubo prekršio pravila", napisao je on, "odbacijući da osudi bijele suprimaciste i koji ne bi tolerisao bilo kakav oblik neslaganja - vijesnik je onoga kako bi mogao da izgleda drugi mandat", tvitovao je Bešlos.

Drugi, poput bivšeg republikanskog senatora Džefa Flejka, izrazili su žaljenje zbog cijelog spektakla. "Mi smo bolja zemlja od onoga što je prikazano večeras", napisao je Flejk na Tviteru.

Politikolog sa Univerziteta u Virdžiniji, Lari Sabato, objavio je snažnu poruku preko svog Tviter naloga: "OTKAŽITE PREOSTALE PREDSJEDNIČKE DEBATE."

Ali, Mrtou je branio razmjenu kao prosvjetljujuću.

"Mislim da je razgovor sa slobodnim tokom, koji je izvodio predsjednik, zapravo dobar, da omogućava mnogo bolju razmjenu ideja i da gledaoci vide stvarnu razliku između njih dvojice", rekao je on.

Vijeće sigurnosti UN-a poziva na momentalni prestanak borbi u Nagorno-Karabahu

A man holds an artillery shell fragments in a district said to be damaged in recent shelling during clashes between Armenian separatists and Azerbaijan over the breakaway Nagorny Karabakh region, on the outskirts of the Azerbaijani city of Tartar

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (UN) pozvao je jermenske i azerbejdžanske snage da „odmah prestanu sa borbama“ oko regiona Nagorno-Karabah nakon trodnevnih sukoba. U izjavi koju je 29. septembra jednoglasno odobrilo petnaestočlano vijeće izražena je i podrška pozivu generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da strane deeskaliraju tenzije i vrate se smislenim pregovorima.

Savjet je „izrazio zabrinutost zbog izvještaja o velikim vojnim akcijama duž linije dodira u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu“ i „najoštrije osuđuje upotrebu sile“. Izjava dolazi u jeku borbi koje pobuđuju strah od izbijanja novog, punog rata između Armenije i Azerbejdžana i da će to povući uvlačenje Rusije i Turske.

An Armenian serviceman fires a cannon towards Azerbaijan positions in the self-proclaimed Republic of Nagorno-Karabakh, Azerbaijan, Tuesday, Sept. 29, 2020. Armenian and Azerbaijani forces accused each other of attacks on their territory Tuesday, as…
An Armenian serviceman fires a cannon towards Azerbaijan positions in the self-proclaimed Republic of Nagorno-Karabakh, Azerbaijan, Tuesday, Sept. 29, 2020. Armenian and Azerbaijani forces accused each other of attacks on their territory Tuesday, as…

Armenija tvrdi da je turski F-16 avio oborio jedan od njihovih ratnih aviona, što je tvrdnja koju Ankara negira kao “potpunu neistinu”.

Portparolka armenskog ministarstva odbrane napisala je na Facebooku da je Sukhoi Su-25 ratni avion bio na vojnom zadatku u armenskom vazdušnom prostoru kada ga je oborio borbeni F-16 avion.

Portparol turskog predsjedništva Fahrettin Altun negirao je optužbu. “Tvrdnja da je Turska oborila jermenski avion je apsolutna neistina”, rekao je on i dodao da bi se “Armenija trebala povući sa teritorija koje okupira umjesto da pribegava jeftinim propagandnim trikovima”.

Azerbejdžansko ministarstvo odbrane takođe negira da je turski avion oborio armenski. Oni su takođe ranije rekli da je armenska vojska granatirala azerbejdžanski region Dashkesan, optužba koju Erevan odbacuje kao “apsolutno lažnu”.

An interior view of a house which is said was damaged in recent shelling during clashes between Armenian separatists and Azerbaijan over the breakaway Nagorny Karabakh region, in the village of Sahlabad outside the Azerbaijani city of Tartar
An interior view of a house which is said was damaged in recent shelling during clashes between Armenian separatists and Azerbaijan over the breakaway Nagorny Karabakh region, in the village of Sahlabad outside the Azerbaijani city of Tartar

Kasno 28. septembra, borci u Nagorno-Karabahu izvijestili su da je u najnovijim borbama poginulo 26 jermenskih vojnika, što je ukupan gubitak povećalo na 84. Azerbejdžan je rekao da je 10 civila ubijeno, a oko 30 ranjeno.

Sukob oko Nagorno-Karabaha najteži je od 2016. godine, te ponovo dovodi u fokus zabrinutost za stabilnost regije koja predstavlja koridor za cjevovode koji prenose naftu i plin na svjetska tržišta.

Sukob između dvije zemlje izbio je 1988. godine usljed zahtjeva etničkih Armenaca za nezavisnošću Nagorno-Karabah regije u Azerbejdžanu i ujedinjenju sa Armenijom u momentu kada se rušio Sovjetski Savez.

Sam rat oko teritorije trajao je od 1992. do 1994. kada je dogovoren prekid vatre čime su okončana krvoprolića koja su odnijela živote 30.000 ljudi. Više od milion ljudi je raseljeno. Azerbejdžanci su napustili Armeniju, Nagorno-Karabakh i pridružene teritorije, dok su Armeni napustili svoje domove u Azerbejdžanu.

Od tada počinju decenije manjih, ali smrtonosnih sukoba duž linije kontakta i zajedničke granice.

Britanija i Kanada uvele sankcije Lukašenku

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko na ceremoniji polaganja zakletve u Minsku, 23. septembar 2020. (Foto: Andrei Stasevich/BelTA/Handout via Reuters)

Britanija i Kanada uvele su sankcije predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku, njegovom sinu i visokim vladinim zvaničnicima.

Sankcije, prve koje su zbog krize u Bjelorusiji uvele velike zapadne sile, obuhvataju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine bjeloruskih zvaničnika, prenosi Reuters.

Britanija je uvela sankcije Lukašenku, njegovom sinu Viktoru, šefu kabineta Igoru Sergejenku, ministru unutrašnjih poslova Juriju Karajevu, zamjenicima ministra Aleksandru Barsukovu i Juriju Nazarenku, zamjeniku komandanta unutrašnjih snaga Kazalbeku Atabekovu i šefu specijalnih policijskih snaga Minska Dmitriju Balabi.

"Velika Britanija i Kanada poslale su jasnu poruku uvođenjem sankcija nasilnom i lažnom režimu Aleksandra Lukašenka. Ne prihvatamo rezultate namještenih izbora. Pobrinućemo se da za svoje poteze odgovaraju oni koji su počinili nasilje protiv bjeloruskog naroda i branićemo naše principe demokratije i ljudskih prava", poručio je Rab.

Policija privodi učesnika protesta u Minsku
Policija privodi učesnika protesta u Minsku

Kanada je uvela sankcije Lukašenku i još deset osoba.

"Od namještenih predsjedničkih izbora u avgustu, bjeloruska vlada sprovela je sistematsku kampanju represije i nasilja protiv mirnih protesta i opozicionih grupa", navodi se u saopštenju kanadskog Ministarstva inostranih poslova.

Kanada je saopštila da su sankcije dio širih diplomatskih napora da se podrži bjeloruski narod.

Više od 12.000 ljudi je uhapšeno, a stotine su i dalje u zatvoru, od kako je Lukašenko proglašen ubjedljivim pobednikom predsjedničkih izbora 9. avgusta, za koje je opozicija ocijenila da su namješteni.

Evropska unija saopštila je da će uvesti sankcije nizu bjeloruskih zvaničnika, ali još nije utvrdila spisak. Pojedine manje članice EU, koje su blizu Bjelorusije, već su objavile svoje spiskove sankcionisanih zvaničnika, ne čekajući poteze Brisela.

Agencija Reuters, pozivajući se na neimenovane izvore, prenijela je da SAD takođe planiraju sankcije.

Pompeo pozvao na prekid sukoba u Nagorno Karabahu

Azerbejdžanska raketa ispaljena sa linije Nagorno Karabaha, fotografija azerbejdžanskog ministarstva odbrane

Američki državni sekretar Mike Pompeo apelovao je na Armeniju i Azerbejdžan da prekinu sukobe u regionu Nagorno Karabah, koji su počeli u nedelju i u kojima je poginulo više desetina i ranjeno više stotina ljudi.

Nagorno Karabah je region u Azerbejdžanu koji je etnički armenski. Otcijepio se od Azerbejdžana devedesetih, ali nije priznat kao nezavisna država.

Armenija i Azerbejdžan se međusobno optužuju za napade i izvan teritorije Nagorno Karabaha.

Armensko Ministartstvo inostranih poslova saopštilo je da je prva osoba stradala na teritoriji Armenije. Prema navodima ministarstva, u azerbejdžanskom napadu na grad Vardenis, više od 20 kilometara udaljen od Nagorno Karabaha, poginuo je jedan civil.

Armenski ministar odbrane prethodno je saopštio da je zapaljen autobus, pošto ga je udario azerbejdžanski dron, dok je predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev rekao da je od nedjelje u armenskom granatiranju stradalo deset civila.

Državni sekretar SAD je, tokom posete Kritu, o sukobu razgovarao sa grčkim ministrom spoljnih poslova Nikosom Denidasom.

"Razgovarali smo o konfliktu u Nagorno Karabahu, obje strane moraju da prestanu sa nasiljem, da rade sa predstavnicima Minsk grupe i vrate se za pregovarački sto što je prije moguće", kazao je Pompeo.

Grupu iz Minska je osnovao OSCE sa ciljem da se nađe rješenje konflikta. Kopredsedavaju Rusija, Francuska i SAD.

Na razgovore u okviru kontakt grupe pozvala je i Francuska.

"U narednim danima pokrenućemo sastanak grupe kako bismo utvrdili šta se desilo, ko je odgovoran i kako da se izađe iz ovoga", saopšteno je iz kancelarije francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Rusija je saopštila da je u konstantnom kontaktu sa Turskom, koja podržava Azerbejdžan, kao i sa dvije zemlje u sukobu. Iz Kremlja je ocijenjeno da bi svako vojno miješanje sa bilo koje strane dolilo ulje na vatru.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na momentalni prekid vatre.

Sukob Armenije i Azerbejdžana zabrinuo je mnoge zemlje zbog potencijalne nestabilnosti na Južnom Kavkazu, koji je gasni koridor za svjetsko tržište.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG