U Bosni i Hercegovini (BiH) mnogo toga zavisi od kredita – zapošljavanje, plate u javnoj upravi, penzije, gradnja, obnove…
Različiti nivoi vlasti konstantno se zadužuju kod međunarodnih i domaćih finansijskih institucija.
Planirani budžet Federacije BiH za 2016. godinu iznosi blizu milijardu i 887 miliona konvertbilnih maraka (KM). Iz organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) navode da na isplatu duga otpada oko milijardu i 100 miliona KM ili 58 posto ukupnog budžeta.
Kada je riječ o ovogodišnjem planiranom budžetu Republike Srpske (RS), gotovo 747 miliona KM odnosi se na otplatu duga ili 44 posto ukupnog budžeta koji iznosi oko milijardu i 690 miliona KM, podatak je CCI.
Ove brojke su veće od projekcije vlasti, a iz CCI pojašnjavaju da se radi o prikrivanju podataka u budžetima. Slične brojke bit će i u budžetima za narednu godinu.
Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, kaže da je BiH među vodećim zemljama po prihodima, ali da su problem rashodi.
„Kod nas je rashodovna strana katastrofa. Upravo zato što nam se budžeti kroje tako što se prvo napravi rashodovna strana, pa onda štimamo prihode i zato prenosimo deficite”, pojašnjava ona.
Pošto se suficitom, kako kaže Cenić, ne može pokriti deficit, dolazi do zaduženja. Dug države raste iz godine u godinu, a rapidno u posljednjih devet godina.
Danas penzioneri, državni službenici, nezaposleni i drugi zavise od kreditnih aranžmana.
Čekajući kredite
Zavodu penzijsko-invalidskog osiguranja FBiH u ljeto ove godine odobren je jedan kredit namijenjen za penzije, a planiraju i novi.
„Mi smo od banaka ponovo zatražili iznos od 80 miliona KM, a ponuđači, to jest, grupacija banaka će odlučiti koliki će iznos biti ponuđen. Vjerujemo da će biti veći od 63.7 miliona koliko nam je odobreno u ovoj godini”, kažu iz Zavoda.
Napominju da nemaju drugog načina da poprave finansijsku situaciju, kao i da su u procesu okončanja procedure kako bi prodali nekoliko stanova u Sarajevu u cilju osiguranja novca za penzije.
Posao preko stranog kredita vlasti planiraju za oko 30.000 nezaposlenih, prvenstveno, kako kažu, mladih i ranjivih kategorija. Iz Vijeća ministara BiH kažu da riječ o zajmu od Svjetske banke u iznosu oko 50 miliona američkih dolara (105 miliona KM) koji će biti dodijeljen FBiH i RS. Iz Ministarstva finansija i trezora BiH su rekli da su u toku završne aktivnosti oko ovog kredita.
Adis Arapović iz CCI kaže da se radi o populističkom potezu. Takav isti kredit, priča on, Svjetska banka je prodala Makedoniji i zemljama koje se finansijski raspadaju.
„Na čelu tih zemalja su elite koje će iz svog interesa kupovati te nepovoljne kredite, provoditi nenormalne, ali popularne mjere. Tobože zapošljavanje, ono je vrlo privremeno, ono će biti vrlo selektivno i na kraju će proizvesti armiju nezapolsenih i dug od 50 miliona (američkih dolara)”, smatra on.
Ove godine je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio i novi kredit za javnu upravu u iznosu od milijardu KM. Prvi dio, oko 150 miliona KM, je isplaćen. Drugi je blokiran, potvrdila je to nedavno medijima ministrica finansija FBiH Jelka Milićević. Razlog, kako kaže ona, nalazi se u neispunjenim preporukama u zadanom roku.
Vraćanje novca na 23 strane
Pored MMF-a, u prvoj polovini godine BiH je dugove prema vani vraćala na 23 strane, uglavnom stranim i domaćim finansijskim institucijama, kao i vladama nekih zemalja poput Japana i Belgije. Oko 52 posto odobrenih kredita se odnosi na infrastrukturne projekte, 34.5 posto na javni sektor, a oko 13 posto na privredni.
Dok rade na budžetima za narednu godinu i planovima za vraćanje kredita, svi nivoi vlasti obaviještavaju javnost o načinu štednje.
Tako je nedavno državni nivo saopćio kako se nastavilo s mjerama štednje „uz smanjivanje troškova telefonskih usluga i reprezentacije, a ostvareni su i prihodi od 761.789 KM, prevashodno od prodaje motornih vozila budžetskih korisnika zbog smanjivanja voznog parka”.
Prema riječima Arapovića, objavljuju samo ono što njima ide u prilog.
Primjera radi, Vjekoslav Bevanda, državni ministar finansija i trezora, zadužio je ove godine Audi A6 vrijednosti 99.999 KM sa uključenim porezom na dodanu vrijednost (PDV). Ministarstvo, na čijem je čelu, pridržavalo se pravila prema kojem se za državne ministre ne smije nabaviti automobil skuplji od 100.000 KM.
Za nešto jeftiniji automobil odlučili su se u federalnom ministarstvu finansija. Sredinom prošlog mjeseca, ministrica Milićević je donijela odluku o prihvatanju kupovine automobila vrijednosti 89.996 KM sa PDV-om.
Mogući scenariji
Istovremeno vlasti kažu da dug iznosi oko 11.9 milijardi KM, a da se 70 posto se odnosi na vanjski, dok ostatak pripada unutrašnjem dugu.
„Ti nemaš odakle da (vraćaš). S jedne strane, ti i dalje uvoziš više nego što izvoziš. S druge strane, iznutra nemaš kapacitet, tebi svaki drugi čovjek ne radi”, navodi Arapović primjere loše ekonomije koji utječu na zaduženost.
Sagovornici kažu da je dug veći nego što se objavljuje. Prema riječima Arapovića, vlasti navode podatke samo o zaduženju kod finansijskih institucija. Kaže da izostaju stavke koje se potražuju unutar države.
Za zemlje u razvoju, smatra Cenić, unutrašnji dug je ono što ih uništava.
„Uopšte ne objavljuju tačne podatke o ukupnom dugu. On je mnogo veći nego što se objavljuje. Neka saberu i neka kažu koliko ima samo presuda izvršnih da plate i stalno idu tužbe”, kaže ona.
Arapović vidi dva scenarija: negativni i pozitivni. Kako je pojasnio, ukoliko ne dođe do investicija u rasponu od pet do deset milijardi KM i otvaranja radnih mjesta, situacije da više izvozimo nego uvozimo, BiH prijeti ono što se dogodilo Grčkoj, a to je rasprodaja svih bogatstava i profitabilnih javnih kompanija za novo zaduživanje.
Dodao je da su pozitivne mjere provodive, ali da BiH trebaju hrabri, odlučni i pošteni političari.
