Tokom pet decenija karijere u politici, Biden je razvio opsežne lične odnose sa više stranih lidera čemu nijedna od potencijalnih zamjena na listi demokrata ne može parirati. Nakon njegovog saopštenja, poruke podrške i zahvalnosti za dugogodišnju službu stizale su izbliza i iz daljine.
Opseg vanjskopolitičkih izazova s kojima se suočava sljedeći američki predsjednik jasno pokazuje koliko je ono što se dešava u Washingtonu značajno za ostatak planete.
Izrael
S obzirom da se potpredsjednica Kamala Haris smatra potencijalnom zamjenom za Bidena, Izraelci su se u nedjelju trudili da shvate šta bi njena kandidatura značila za njihovu zemlju dok se suočava sa sve većom globalnom izolacijom zbog svoje vojne kampanje protiv Hamasa.
Izraelske ljevičarske dnevne novine Haaretz objavile su priču u kojoj se pomno ispituje Harrisova podrška Izraelu, ukazujući na njenu reputaciju Bidenovog „lošeg policajca” koji je glasno opominjao Izrael zbog njegove ofanzive u Gazi. Posljednjih mjeseci otišla je dalje od Bidena u pozivu na prekid vatre, osuđujući izraelsku invaziju na Rafah i izražavajući užas zbog broja poginulih civila u Gazi.
„Odlaskom Bidena, Izrael je izgubio možda posljednjeg cionističkog predsjednika”, rekao je Alon Pinkas, bivši izraelski generalni konzul u New Yorku. „Novi kandidat demokrata će promijeniti dinamiku.”
Bidenova čvrsta odbrana Izraela od Hamasovog napada 7. oktobra ima svoje korijene u njegovoj poluvjekovnoj podršci zemlji kao senatora, potpredsjednika, a zatim predsjednika. Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant zahvalio je Bidenu na njegovoj „nepokolebljivoj podršci Izraelu tokom godina”.
„Vaša nepokolebljiva podrška, posebno tokom rata, bila je od neprocjenjive vrijednosti”, napisao je Gallant na društvenoj platformi X.
Izraelski predsjednik Isaac Herzog pohvalio je Bidena kao „simbol neraskidive veze između naša dva naroda” i „pravog saveznika jevrejskog naroda”. Nije bilo hitne reakcije premijera Benjamina Netanyahua, saveznika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, čija je historija srdačnih odnosa s Bidenom bila pod pritiskom tokom rata između Izraela i Hamasa.
Ukrajina
Svaki demokratski kandidat bi vjerovatno nastavio Bidenovo naslijeđe čvrste vojne podrške Ukrajini. Ali frustracija Bidenovom administracijom je porasla u Ukrajini i Evropi zbog sporog tempa američke pomoći i ograničenja upotrebe zapadnog oružja.
„Većina Evropljana shvaća da će Ukrajina sve više biti njihov teret”, rekla je Sudha David-Wilp, direktorica berlinskog ureda njemačkog Marshall fonda, istraživačkog instituta. „Svi se trude da se pripreme za sve moguće ishode.”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na X da poštuje „tešku, ali snažnu odluku” Bidena da odustane od kampanje, te je zahvalio Bidenu na pomoći „u sprječavanju (ruskog predsjednika Vladimira) Putina da okupira našu zemlju”.
Trump je obećao da će okončati ruski rat protiv Ukrajine u jednom danu ako bude izabran – što je u Ukrajini izazvalo strahove da bi Rusiji moglo biti dozvoljeno da zadrži teritoriju koju zauzima.
Trumpov potpredsjednički izbor, senator iz Ohaja JD Vance, među najglasnijim je protivnicima Kongresa američke pomoći Ukrajini i dodatno je podigao ulog za Kijev.
Rusija je u međuvremenu odbacila važnost trke, insistirajući na tome da će Moskva nastaviti u Ukrajini, bez obzira na to šta se dogodilo.
„To je to za Bidena”, rekao je Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Rusije kojim predsjedava predsjednik Vladimir Putin, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
„Ciljevi specijalne vojne operacije će biti postignuti”, dodao je, koristeći izraz Kremlja za rat u Ukrajini.
Kina
Posljednjih mjeseci i Biden i Trump pokušali su pokazati biračima koji se najbolje mogu suprotstaviti rastućoj vojnoj snazi i ratobornosti Pekinga i zaštititi američkih preduzeća i radnika od jeftinog kineskog uvoza. Biden je povećao carine na električna vozila iz Kine, a Trump je obećao da će uvesti carine od 60 posto na sve kineske proizvode.
Trumpova doktrina „Amerika na prvom mjestu” pogoršala je tenzije s Pekingom. Ali sporovi su se nastavili i u Bidenovom mandatu.
Zvanična reakcija Kine na predsjedničku utrku u SAD bila je oprezna.
„Izbori u SAD su unutrašnja politika SAD-a. Nemam komentar na ovo”, rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.
Iran
Sa iranskim zastupnicima širom Bliskog istoka koji su sve više upleteni u rat Izraela i Hamasa, SAD se suočava sa regionom u neredu.
Jemenski Huti, koje podržava Iran, prvi put su prošle sedmice napali Tel Aviv, što je izazvalo uzvratne izraelske udare unutar ratom razorenog Jemena. Uzavrele tenzije i prekogranični napadi između libanonske militantne grupe Hezbolah koju podržava Iran i izraelske vojske izazvali su strah od sveopšteg regionalnog požara.
Hamas, koji također dobija podršku od Irana, nastavlja borbu protiv Izraela čak i devet mjeseci nakon rata u kojem je ubijeno 38.000 Palestinaca i raseljeno preko 80% stanovništva Gaze.
SAD i njihovi saveznici optužili su Iran za proširenje svog nuklearnog programa i obogaćivanje uranijuma na nivo od neviđenih 60 posto, što je blizu nivoa za oružje.
Nakon što se tadašnji predsjednik Trump 2018. povukao iz značajnog nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama, Biden je rekao da želi preokrenuti jastrebovski antiiranski stav svog prethodnika. Ali Bidenova administracija je zadržala ozbiljne ekonomske sankcije protiv Irana i nadgledala neuspjele pokušaje ponovnog pregovaranja o sporazumu.
Iznenadna smrt Ebrahima Raisija - tvrdokornog štićenika vrhovnog vođe - u padu helikoptera dovela je novog reformistu na mjesto predsjednika Irana, stvarajući nove mogućnosti i rizike. Masoud Pezeshkian je rekao da želi pomoći Iranu da se otvori prema svijetu, ali je zadržao prkosan ton prema SAD-u.
Evropa i NATO
Mnogi Evropljani su bili sretni što su vidjeli kako Trump odlazi nakon svojih godina omalovažavanja Evropske unije i potkopavanja NATO-a. Trumpov naizgled preziran stav prema evropskim saveznicima u prošlomjesečnoj predsjedničkoj debati nije učinio ništa da ublaži te zabrinutosti.
Biden je, s druge strane, podržavao bliske američke odnose sa liderima bloka.
Ta bliskost je bila jasno vidljiva nakon Bidenove odluke da odustane od trke. Poljski premijer Donald Tusk nazvao je Bidenov izbor „vjerovatno najtežim u vašem životu”.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da poštuje Bidenovu „odluku zasnovanu na onome što vjeruje da je u najboljem interesu američkog naroda”.
Bilo je i izljeva naklonosti irskog premijera Simona Harrisa, koji je Bidena nazvao „ponosnim Amerikancem s irskom dušom”.
Pitanje može li NATO održati svoj zamah u podršci Ukrajini i obuzdavanju ambicija drugih autoritarnih država ovisi o niti ovih predsjedničkih izbora, kažu analitičari.
„Oni ne žele da vide Donalda Trumpa kao predsjednika. Dakle, postoji dosta olakšanja, ali i dosta nervoze” zbog Bidenove odluke da odustane, rekao je Jeremy Shapiro, direktor istraživanja Evropskog vijeća za vanjske odnose. „Kao i mnogi u Sjedinjenim Državama, ali možda i više, oni su zaista prilično zbunjeni.”
Meksiko
Bliski odnos između Meksika i SAD-a obilježen je posljednjih godina nesuglasicama oko trgovine, energije i klimatskih promjena.
Otkako je predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador preuzeo vlast 2018. godine, obje zemlje su našle zajednički jezik po pitanju migracije – Meksiko je otežavao migrantima prelazak svoje zemlje do američke granice, a SAD ne vrši pritisak na druga pitanja.
Administracija Lopeza Obradora zadržala je tu politiku dok je Trump bio predsjednik i nastavila je u Bidenovom mandatu.
U petak je meksički predsjednik nazvao Trumpa „prijateljem” i rekao da će mu pisati kako bi ga upozorio da ne obećava zatvaranje granice ili okrivljuje migrante za unos droge u Sjedinjene Države.
„Dokazat ću mu da migranti ne nose drogu u Sjedinjene Države”, rekao je, dodajući da „zatvaranje granice ništa neće riješiti, a u svakom slučaju, to se ne može učiniti”.
