Linkovi

Bidenov samit o demokratiji u sjenci spiska pozvanih zemalja


Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden govori u Bijeloj kući (Foto: Rojters/Evelyn Hockstein)
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden govori u Bijeloj kući (Foto: Rojters/Evelyn Hockstein)

Predsednik Sjedinjenih Država priprema se da ispuni jedno od ključnih predizbornih obećanja organizacijom Samita za demokratiju - prvog takvog okupljanja više od 100 zemalja čiji cilj je da se doprinese zaustavljanju demokratskog nazadovanja i narušavanja prava i sloboda širom svijeta. 

Međutim, aktivisti za ljudska prava pitaju se da li na virtuelnom skupu može da se izvrši pritisak na pozvane svjetske lidere, od kojih su neki optuženi za autoritarne tendencije, da preduzmu značajnu akciju.

"Da bi samit bio nešto više od samo još jednog sastanka, svaki učesnik, uključujući i Sjedinjene Države, moraće da ispuni značajna obećanja u pogledu demokratije i ljudskih prava u godini pred nama", poručila je Ani Bojažijan, potpredsjednica u nevladinoj organizaciji Freedom House.

Zvaničnici administracije navode da je događaj u decembru samo "početak" dužeg razgovora o demokratiji, te da će zemlje morati da spovedu obećane reforme da bi bile pozvane na novi samit planiran za narednu godinu.

Ovogodišnji samit koji će biti održan 9. i 10. decembra predstavlja test Bidenovog obećanja, datog tokom prvog spoljnoplitičkog govora na položaju predsjednika u februaru, da će se Sjedinjene Države za vrijeme njegovog mandata vratiti globalnom liderstvu u svjetlu autoritarnih snaga koje predvode Kina i Rusija, ocjenjuje Reuters.

Prema privremenom spisku pozvanih zemalja, o kojem je prvo izvijestio Politico i koji je potvrdio neimenovani izvor upoznat sa situacijom, samit će okupiti demokratije kao što su Francuska i Švedska, ali i zemlje poput Filipina i Poljske, gdje aktivisti kažu da je demokratija ugrožena. U Aziji, pojedini američki saveznici kao što su Japan i Južna Koreja su dobili poziv, dok drugi kao Tajland i Vijetnam nisu.

Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana, pozvani su Crna Gora i Albanija, ali ne i Srbija, Kosovo i Bosna i Hercegovina, prema spisku koji je objavio Politico, i prenijeli mediji u regionu.

Sa Bliskog istoka, na samitu je između ostalog predviđeno učešće Izraela i Iraka ali ne i američkih saveznika kao što su Egipat i članica NATO Turska.

Grupe za zaštitu ljudskih prava pozdravljaju Bidenovo obećanje da će unapređenje ljudskih prava i sloboda biti jedan od spoljnopolitičkih prioriteta, nakon što bivši predsjednik Donald Trump nije pokazivao interesovanje za to pitanje, a otvoreno je i hvalio autoritarne lidere kao što su egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi i ruski lider Vladimir Putin.

Organizacije takođe navode da upućivanje poziva državama sa problematičnim rezultatima kada je riječ o poštovanju ljudskih prava dovodi u pitanje kredibilnost samita, ali da istovremeno ukazuje na napore administracije da šire američke bezbjednosne interese, kao što je suprostavljanje porastu moći Kine, izbalansira sa višim idealima.

"Jasno je da strateška razmatranja u pogledu suprostavljanja Kini imaju veze sa upućivanjem poziva veoma problematičnim demokratijama koje nazaduju kao što su Indija i Filipini, zemlje u susjedstvu Kine. To isto može da važi za učešće na samitu Iraka, čiju demokratiju karakterišu veliki problemi, a koji je susjed američkom protivniku - iranskoj teokratiji", ocjenjuje Ejmi Hotorn, direktorka za istraživanje u organizaciji "Projekat o bliskoistočnoj demokratiji".

Neimenovani visoki američki zvaničnik, uključen u planiranje samita, rekao je agenciji Reuters da su pozivnice poslate državama sa različitim demokratskim iskustvima, iz svih regiona svijeta.

"To nije bila ocjena: Vi ste demokratija, vi niste demokratija. To nije proces kroz koji smo prošli", rekao je zvaničnik.

Zvaničnici Bidenove administracije naveli su da su morali da "naprave određen izbor" da bi osigurali regionalnu raznolikost i široko učešće.

Grupe za zaštitu ljudskih prava kažu da nekoliko nedelja uoči samita još nije poznato kako će Vašington pratiti ispunjavanje preuzetih obaveza i držati za riječ lidere koji budu učestvovali.

Jedan od neimenovanih američkih zvaničnika, na kojeg se pozvala agencija Reuters, naveo je i da će Sjedinjene Države same preuzeti određene obaveze, dok se Vašington suočava sa skepticizmom u pogledu stanja američke demokratije.

Nakon poraza na izborima 2020. godine, Trumpove lažne tvrdnje o izbornoj prevari otvorile su put za napad njegovih pristalica na kompleks američkog Kongresa 6. januara.

"U svim našim diplomatskim komunikacijama u vezi sa samitom, prepoznajemo da ni jedna demokratija, uključujući naravno i SAD, nije savršena", rekao je drugi neimenovani zvaničnik administracije.

XS
SM
MD
LG