U objavi Bijele kuće navedeno je da strane koje ugrožavaju mir i napore u stabilizaciji Zabadnog Balkana predstavljaju prijetnju po američku spoljnu politiku.
"Potezi koji ugrožavaju mir i međunarodne napore u stabilizaciji stanja na Zapadnom Balkanu, uključujući nasilje i aktivnosti koje koče napredovanje ka efikasnoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije, predstavljaju izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država", precizirano je u saopštenju o produženju važenja uredbe.
Navedeno je i da je 26. juna 2001. uredbom pod brojem 13219 tadašnja administracija proglasila vanredne mjere na području Zapadnog Balkana – i to u skladu sa Zakonom o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima.
To je, kako je ukazano, primikenjeno kao vid rešavanja pretnji nacionalnoj i spoljnoj politici SAD-a.
"Osoba koje pomažu, sponzorišu ili podržavaju nasilje u bivšoj Makedoniji, sada Sjevernoj Makedoniji, ali i drugim dijelovima regiona i aktivnosti kojima se opstruira primjena Dejtonskog sporazuma u Bosni i Heregovini ili Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija donete 10. juna 1999", navedeno je u saopštenju.
Ukazano je da je sadržaj uredbe izmijenjen 2003, da bi se primijenili dodatni koraci u vezi sa ometanjem primjene Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. prema Sjevernoj Makedoniji.
Uz to, juna 2021. prošireno je važenje uredbe na nacionalnom nivou.
Tada je precizirano da stanje na prostoru bivše Jugoslavije i Albanije u posljednje dvije decenije, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada zemlje, kao i široko rasprostranjenu korupciju u vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju.
"Otežani su i pune integracije u transatlantske institucije, što predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država", navedeno je u saopštenju Bijele kuće.
