Sastankom po prvi put otkako se Netanjahu vratio na vlast u decembru, oba lidera su nagovijestila želju da ublaže napetosti u njihovim odnosima, ali je Biden također jasno stavio do znanja da je odlučan da razgovara o njihovim razlikama.
To je uključivalo Bidenovo protivljenje kontroverznom planu za reformu pravosuđa Netanjahuove krajnje desničarske vlade, kao i njegovu zabrinutost zbog tvrdokornog odnosa Izraela prema Palestincima.
„Nadam se da ćemo danas moći da riješimo neke stvari”, rekao je Biden na početku razgovora, rame uz rame sa Netanjahuom u plesnoj sali hotela u New Yorku.
U saopštenju Bijele kuće poslije sastanka navodi se da je Biden „ponovio zabrinutost zbog bilo kakvih fundamentalnih promjena u izraelskom demokratskom sistemu, bez najšireg mogućeg konsenzusa”.
Biden je također pozvao na „neposredne mjere za poboljšanje bezbjednosne i ekonomske situacije, očuvanje održivosti rješenja o dvije države i promovisanje pravednog i trajnog mira između Izraelaca i Palestinaca”, navodi se u saopštenju.
Umjesto sastanka u Bijeloj kući, prestižnijem mjestu koje je Netanjahu preferirao, dvojica lidera su na kraju dogovorila da sastanak bude dok su prisustvuju Generalnoj skupštini UN. Biden je pozvao Netanjahua da posjeti Washington prije kraja godine.
Biden je ponovio posvećenost sprječavanju Irana da nabavi nuklearno oružje. Također je još jednom istakao podršku rješenju izraelsko-palestinskog sukoba sa dvije države.
Ali najznačajnije pitanje na dnevnom redu bilo je nastojanje Sjedinjenih Država za uspostavljanje diplomatskih odnosa između dugogodišnjih neprijatelja, Izraela i Saudijske Arabije. To je centralni dio širih i složenih pregovora koji uključuju američke bezbjednosne garancije i civilnu nuklearnu pomoć koju traži Rijad, kao i izraelske ustupke Palestincima.
„Mislim da pod vašim vodstvom, gospodine predsjedniče, možemo da uspostavimo historijski mir između Izraela i Saudijske Arabije”, rekao je Netanjahu.
On je kazao da bi „takav mir ubrzao put ka kraju arapsko-izraelskog sukoba, ka pomirenju između islamskog svijeta i jevrejske države i unaprijedio istinski mir između Izraela i Palestinaca”.
Netanjahu je rekao da bi mogli da rade zajedno na stvaranju historije.
„Zajedno”, ponovio je Biden, signalizirajući posvećenost naporima za normalizaciju, za koje je rekao da bi prije mnogo godina bili nezamislivi.
Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je novinarima poslije sastanka da određeni ustupci Palestincima morali da budu dio svake vrste dogovora, ali nije govorio o konkretnim stvarima.
Zvaničnik je rekao da je dogovor o normalizaciji još daleko i da će svi uključeni lideri morati da urade „neke veoma teške stvari” kako bi postigli dogovor. „Pred nama je dug put do rješenja”, kazao je on.
Biden i Netanjahu su proveli neko vrijeme na sastanku jedan na jedan bez savjetnika, dodao je zvaničnik.
Ispred hotela na protestu protiv Netanijahua, Ofir Gutelzon iz UnKseptable, pokreta protiv reforme pravosuđa, zahvalio je Bidenu na podršci izraelskoj demokratiji.
„Mi smo ovdje da vam zahvalimo, predsjedniče Biden, što ste stali uz narod u Izraelu koji želi da sačuva demokratiju”, rekao je Gutelzon.
Odbijanje Bijele kuće
Netanjahuova posjeta Americi se očekivala ranije ove godine s obzirom na njegovu dugu historiju odnosa sa predsjednicima SAD i blisko savezništvo Washingtona sa Izraelom, ali Biden se opirao.
Netanjahu nije uspio da dobije sastanak u prvim mjesecima Bidenove administracije 2021, a potom je izgubio vlast. Vratio se na funkciju u decembru prošle godine kao šef koalicije vjerskih i ultranacionalističkih partija.
Umjesto toga, Biden je ugostio izraelskog predsjednika Isaka Hercoga, čija funkcija je uglavnom protokolarne prirode, u Bijeloj kući u julu da obilježi 75. godišnjicu osnivanja Izraela.
Razgovori sa Netanjahuom viđeni su kao prilika da ga Biden informiše i pokuša da utvrdi koliko daleko bi Izrael bio spreman da ide u onome što je najavljeno kao potencijalna velika pogodba koja bi mogla da preoblikuje geopolitiku na Bliskom istoku.
Netanjahuova vlada je pokazala malo volje da napravi velike ustupke Palestincima, što bi moglo otežati saudijskom prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu da se dogovori o normalizaciji.
Iako američki zvaničnici insistiraju na tome da je bilo kakav iskorak u pregovorima daleko, oni u nezvaničnim razgovorima naglašavaju potencijalne koristi, uključujući uklanjanje mogućeg žarišta u arapsko-izraelskom sukobu, jačanje regionalnog bedema protiv Irana i suprotstavljanje prodorima Kine u Zaliv. Biden bi također postigao spoljnopolitičku pobjedu dok traži reizbor u novembru 2024.
David Makovski, dugogodišnji analitičar Bliskog istoka u Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku, naveo je u postu na društvenoj mreži X da se sastanak održava „265 dana nakon što je Netanjahu preuzeo dužnost”, što je najduža takva praznina od 1964.
„Ogroman potencijal saudijskog sporazuma ostavio je Bidenu i Netanjahuu malo izbora osim da se sastanu uprkos razlikama”, rekao je on.
