Najnovije
Biden na godišnjicu pandemije: 4. jula proslavićemo nezavisnost od virusa
Predsjednik Joe Biden izjavio je u četvrtak da će američkim državama dati nalog da svi odrasli građani dobiju vakcinu do 1. maja. U obraćanju koje je prenošeno na nacionalnoj televiziji, Biden je pozvao Amerikance da budu na oprezu i nastave da se čuvaju od virusa, nekoliko sati pošto je potpisao zakon o paketu pomoći pogođenima pandemijom, u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara.
U snažnom govoru iz Bijele kuće na godišnjicu proglašenja pandemije, Biden je rekao da radi na tome da se ubrza vakcinacija protiv COVID-19 kako bi se veći osjećaj normalnosti stvorio u zemlji do 4. jula, kada Amerikanci slave Dan nezavisnosti.
Taj datum je novi cilj za predsjednika, koji je upozorio građane da predstoji još patnje i još smrtnih slučajeva od virusa koji je usmrtio više od 530.000 ljudi u SAD – više nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Milioni ljudi su ostali bez posla zbog zatvaranja i drugih restrikcija.
Prisjećajući se žrtava koje je odnijela pandemija, Biden je izjavio: "Fotografije i video snimci iz 2019. izgledaju kao da su snimljeni u nekom drugom vremenu. Posljednje ljetovanje. Posljednji rođendan sa prijateljima. Posljednji praznik sa rodbinom. Dok su svi imali različita iskustva, svi smo nešto izgubili", rekao je Biden, posdjećajući da je "ozbiljnost virusa zanemarivana i poricana danima, onda nedjeljama, zatim mjesecima, što je dovelo do novih smrti, novih infekcija, novog stresa i usamljenosti."
Međutim, kako finansijska pomoć koju je oslobodio novi zakon bude stizala do sve većeg broja vakcinisanih ljudi, Biden je ponudio oprezni optimizam zemlji koja je, kao i ostatak svijeta, umorna od pandemijskih restrikcija i ekonomskih problema.
Bijela kuća je saopštila da će imati dovoljno zaliha da vakciniše američku populaciju do kraja maja. Oko 10% Amerikanaca je do sada dobilo obje doze vakcine.
Predsjednik je takođe rekao da će više američkih vojnika pomoći u vakcinaciji, dodajući da će porodice i prijatelji moći da se ponovo okupe, u manjim grupama, da bi proslavili 4. juli, praznik koji mnogi Amerikanci slave praveći roštilje u svojim dvorištima i baštama, ili u parkovima.
Bijela kuća takođe želi da poveća broj ljudi koji mogu da daju vakcine građanima – i u tu operaciju uključi ljekare, optičare, radnike službi hitne pomoći, veterinare i studente medicine.
Biden je prošle godine vodio kampanju uz obećanje da će se efikasnije boriti protiv pandemije od republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, i nastojao je da pruži primjer ponašanja kao što je nošenje maski, koje je Trump ponekad i ismijavao.
Biden je pozvao Amerikance da nose maske, drže razdaljinu i vode računa o higijeni kako bi se zaustavilo širenje virusa, dok se tempo vakcinacija ubrzava. Neke države su već olabavile restrikcije.
"Suočili smo se sa jednim od najtežih i najmračnijih perioda u istoriji ove zemlje, najmračnijim koji smo ikada znali ali smo to prevazišli", rekao je Biden i dodao: "Obećavam da ćete izaći jači iz svega ovoga."
Nešto ranije, Biden je potpisao zakon o novoj pomoći zbog pandemije, vrijedan 1,9 hiljada milijardi dolara, koji je prethodno usvojen u Kongresu. Predsjednik je, prema prvobitnom planu, trebalo da potpiše takozvani "Plan za spašavanje Amerike" u petak.
"Cilj ovog istorijskog zakona je obnova temelja ove zemlje", poručio je Biden uoči potpisivanja plana čiji cilj je pružanje neophodne podrške Amerikancima i poboljšanje ekonomske situacije.
Novi paket pomoći, peti od izbijanja pandemije, između ostalog obuhvata direktnu isplatu 1.400 dolara većini Amerikanaca, stotine milijardi dolara za državne i lokalne vlade te više novca za distribuciju vakcina protiv koronavirusa.
Biden je više puta pozvao građane da nastave da nose maske, da drže socijalnu distancu i održavaju dobru higijenu. Takođe je tražio od gradova i država da ne ublažavaju ograničenja na velika okupljanja, iako se u mnogim mjestima ukidaju restrikcije.
"Ne možemo da se opustimo ili pretpostavimo da je pobjeda neizbježna. Zajedno, izaći ćemo iz pandemije i dovesti do zdravije budućnosti, sa više nade", rekao je Biden tokom sastanka u srijedu sa direktorima kompanija Johnson&Johnson i Merck.
Glavni savjetnici Bijele kuće za koronavirus su takođe optimisti.
"Postoji svjetlo na kraju tunela. Do kraja ljeta, rane jeseni, vidjećemo velike pomake", rekao je u četvrtak za televiziju NBC vodeći američki epidemiolog doktor Anthony Fauci.
Savjetnik Bijele kuće Andy Slavitt rekao je za MSNBC da je sve veći optimista da zemlja može da zaštiti najranjiviju populaciju.
"Moramo da uradimo više i ubrzamo napore narednih nekoliko nedjelja i mjeseci da to postignemo, i to ćete večeras čuti od predsjednika", rekao je on.
Do srijede ujutro je u SAD distribuirano gotovo 128 miliona doza vakcine, a primljeno gotovo 96 miliona, pokazuju vladini podaci.
U četvrtak je objavljen i video u kojem bivši američki predsjednici i njihove supruge ohrabruju Amerikance da se vakcinišu, ali među njima nema Trumpa i bivše prve dame Melanije.
Trump je tokom prvih dana pandemije umanjivao značaj krize, odbacivao savjete da se nose maske i više puta predviđao da će virus da nestane, čak i dok je njegova administracija ubrzano radila na razvoju vakcine.
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
