Linkovi

Aktuelno

Sve manje studenata na Univerzitetu u Banja Luci

Kampus Univerziteta u Banja Luci

Mnogi kažu da je reforma obrazovanja jedini izlaz.

Univerzitet u Banjaluci osnovan je prije tačno 43 godine. Nakon skoro pola vijeka postojanja Banjaluka je postala univerzitetski centar Republike Srpske, koji danas ima 17 fakulteta/akademiju i Institut za genetičke resurse, ali iz godine u godinu sve manje studenata. Prilagođavanje studijskih programa tržištu, prema mišljenju čelnih ljudi Univerziteta, moglo bi umanjiti negativan trend. Mladi, međutim, ističu da je ovo samo jedan od problema zbog kojeg ne žele da studiraju u svojoj zemlji.

Banjalučanka Tea Vranješ nakon završene srednje škole - Katoličkog školskog centra 'Bl. Ivan Merz' u Banjaluci, odlučila je da školovanje nastavi u Sloveniji. Svoje brucoške dane provodi na Univerzitetu u Kopru na Fakultetu za humanistične studije, medijski smjer. Bilateralni ugovor koji je ova zemlja obnovila sa BiH, omogućio joj je besplatno školovanje, dok bi u svom gradu morala da plaća školarinu.

Tea Vranješ školovanje nastavila u Sloveniji
Tea Vranješ školovanje nastavila u Sloveniji

Prema njenim riječima, većina mladih u Republici Srpskoj razmišlja na sličan način - ako već imaju mogućnost da dobiju kvalitetno obrazovanje i diplomu priznatu od EU zašto da to ne iskoriste. Ako se tome doda činjenica da tokom studija imaju mogućnost zapošljavanja, sigurno će imati i nakon završenog fakulteta, što u BiH nije slučaj.

'U Sloveniji su predavanja kvalitetnija, imamo dosta prakse, a i način rada profesora je bolji i uopšte njihov pristup studentima. Slovenija ima odlično organizovan sistem zapošljavanja studenata, koji je prilagođen njihovim obavezama i slobodnom vremenu. Ovdje studenti imaju sve privilegije od besplatnog školovanja do hrane, prevoza i sl. Prije svega, BiH treba mladim ljudima da ponudi makar približne mogućnosti koje nude države EU. Potrebno je napraviti promjene u sistemu obrazovanja i zapošljavanju, da bi studenti uopšte razmišljali da ostanu u BiH', ističe Tea Vranješ za Glas Amerike.

Njenu priču djelimično potvrđuju i podaci sa upisnih rokova na 17 fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Na prvu godinu prvog ciklusa studija, u akademskoj 2018/19. godini, nakon tri upisna roka, upisano je ukupno 1916 studenata, što je 1247 studenata manje u odnosu na planiranih 3163 studenta. U poređenju sa prethodnom godinom upisano je 360 studenata manje.

Kampus
Kampus

'Upisne kvote su formirane na fakultetima, a procjenu broja studenata koji bi trebalo da budu upisani vršili su dekani i vijeća fakulteta pojedinačno. Očekivali smo da će broj studenata u odnosu na prethodnu akademsku godinu biti nešto manji i to se i obistinilo. Ovaj broj slobodnih mjesta je pokazatelj da nismo na adekvatan način planirali upisne kvote' kaže za Glas Amerike prof. dr Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, koji smatra da je neophodno da se Univerzitet i fakulteti aktivno posvete modernizaciji studijskih programa, kako bi izazvali veće interesovanje studenata.

'Upisnu politiku treba prilagoditi potrebama privrede, te promovisati studijske programe za koje tržište rada pokazuje ogromno interesovanje. To su svakako programi na Rudarskom fakultetu i generalno na tehničkim fakultetima. Naročitu pažnju treba usmjeriti na industriju, poljoprivredu, šumarstvo i preradu drveta, prehrambenu industriju, transportne i uslužne djelatnosti, informacione tehnologije, ali i druge oblasti koje ovdje nisu navedene, a mogu biti od značaja na osnovu uvida u potrebe na tržištu', kaže rektor Gajanin, i dodaje da je kreiranje i inovacije studijskih programa potrebno izvršiti u saradnji sa Vladom, resornim ministarstvima, Privrednom komorom Republike Srpske, Zavodom za statistiku, Zavodom za zapošljavanje, te privrednicima.

Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci
Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci

On ističe da je više faktora koji utiču na manji broj studenata, od negativnog prirodnog priraštaja do migracija, odlaska mladih i sl. - sve je manje upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola, a to se kroz određeno vrijeme osjeti i u visokom obrazovanju.

Doc. dr Vlade Simović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci ističe da nije mali broj onih koji odlaze zbog opšteg društvenog ambijenta i koji osjećaju da je Bosna i Hercegovina na periferiji svijeta koji se dinamično razvija i žele da uhvate korak sa njim.

'Mislim da je potrebno izvršiti promjenu opšteg diskursa koji će se iz jednog mentalnog sklopa zatvorenosti okrenuti ka konceptu otvorenog i liberalnijeg diskursa. Ovo ne znači uništavanje onih dobrih vrijednosti koje su dio naše autohtonosti. Naprotiv, upravo te stare dobre vrijednosti treba da probudimo i predstavimo ih svijetu. To su vrijednosti rada, moralnosti, solidarnosti i tolerancije', objašnjava Simović za Glas Amerike.

Kampus
Kampus

On upozorava da treba biti oprezan i kod prilagođavanja studijskih programa tržištu rada, jer ne možemo ljude koji studiraju jezik i književnost da pretvorimo u informatičare, hemičare ili fizičare.

'Očekivati da ćemo uspjeti da napravimo profitabilnim neke struke poput srpskog jezika, istorije, filozofije, sociologije i sličnih nauka nije realno, a ako jednom društvu ukinete ove studije ono postaje društvo bez društvenosti i identiteta, društvo robota. Za početak treba odrediti koje su to nauke koje mogu da budu tržišno prilagodljive, a koje su one koje društvo treba da finansira i održava', ističe Simović i naglašava da je svakako važno da se postojeći nastavni kadar dodatno edukuje i da odlazi na usavršavanja u inostranstvo.

'Birokratizacija univerziteta koja je na djelu je nešto što treba promjenu. Strukture univerziteta je potrebno pojednostaviti, a posebno procese donošenja odluka i prilagođavanja tržištu rada. Novi zakonski akt o ovoj oblasti je neophodan, ali on treba da bude izraz društvenih potreba i društvenog konsenzusa' kaže Simović.

Reforma obrazovanja jedini izlaz

Studenti koji su odlučili da se školuju u svojoj zemlji, smatraju da individua koja ima želju da se obrazuje i napreduje može to da ostvari bilo gdje. Među njima je i jedna od najboljih studentkinja Univerziteta u Banjaluci, Milijana Vulin, koja trenutno pohađa master studije razredne nastave na Filozofskom fakultetu, a zbog odličnog prosjeka - 9,96 odlikovana je i Zlatnom značkom. Kako ističe, zadovoljna je kvalitetom školovanja koje je dobila u Banjaluci, izuzetno cijeni svoje profesore, i nada se da će dobiti priliku da i sama obrazuje i vaspitava buduće generacije. Ukoliko, ipak, ne uspije da se profesionalno ostvari u svojoj zemlji, posao će svakako potražiti u inostranstvu.

'Odlazak mladih ljudi je uzrokovan činjenicom da je posao dosljedan svom obrazovanju lakše pronaći u inostranstvu. Razlog zbog kojeg smo došli u ovu situaciju jeste činjenica da se u našem društvu pojavljuje veliki broj privatnih fakulteta koji „štampaju“ diplome i naša najveća nesreća je da takve diplome postaju cjenjenije na konkursima od onih koje su stečene na javnim fakultetima. Mi danas imamo situaciju kada je svaki drugi profesor razredne nastave zaposlen u osnovnim školama diplomirao na privatnom fakultetu, a masa mladih i talentovanih učitelja, sa prosjekom iznad 9, diplomci javnih univerziteta, provedu život čekajući na svoju priliku. Reforma u obrazovanju je svako rješenje koje je jedini izlaz iz ove teške situacije', ističe Vulinova.

Milijana Vulin je dobitnica Zlatne značke
Milijana Vulin je dobitnica Zlatne značke

Prema njenom mišljenju, novi pravilnici o načinu zapošljavanja bi promjenili situaciju, jer ćemo u suprotnom ostati zemlja koja će obrazovati izuzetne stručnjake za potrebe tržišta rada najrazvijenih zemalja Evrope i Amerike.

'Trebamo poštovati činjenicu da je najveći uspjeh jedne države da najuspješnijim ljudima pruži priliku da ono što su stekli tokom svog obrazovanja iskoriste baš u svojoj zemlji', smatra Vulinova.

Rektor Gajanin, takođe, ističe da su Univerzitet i fakulteti zaduženi da školuju buduće nosioce društvenog i ekonomskog napretka u svim djelatnostima.

'Izlazni profili Univerziteta treba da budu samostalni, produktivni, osposobljeni vještinama, znanjima iz odgovarajućih oblasti, kako bi bili spremni da se aktivno uključe u rad i doprinesu napretku Republike Srpske. Smatram da permanentno trebamo kao akademsko osoblje Univerziteta raditi na unapređenju kvaliteta i efikasnosti u nastavnom i naučnom radu', zaključuje Gajanin.

Kvalitet u nastavnom radu Tea Vranješ sa početka priče već sad će dobiti na Univerzitetu u Sloveniji. Ne žali što je odustala od školovanja u svojoj zemlji, a njenu odluku teško bi promijenilo prilagođavanje studijskih programa tržištu rada. Ipak, strategija kojoj teži rektor Gajanin i osoblje Univerziteta sigurno je korak naprijed, ali ukoliko se u ovaj proces aktivno ne uključe i druge nadležne institucije sve bi moglo da pričeka neko drugo vrijeme. Do tada, nove generacije studenata bolje uslove studiranja, ali i budućeg života, nastaviće da traže u drgim zemljama.

See all News Updates of the Day

Vlada FBiH smijenila Upravni i Nadzorni odbor Zavoda u Pazariću. Pred Vladom novi protesti

Protesti pred Vladom BiH zbog stanja u Zavodu u Pazariću, 21. novembar 2019.

Vlada FBiH na današnjoj sjednici smijenila je Upravni i Nadzorni odbor Zavoda u Pazariću. Smijenjen je i direktor Zavoda Redžep Salić. Građani se i danas okupljaju pred Vladom FBiH.

Slobodna Evropa navodi da Upravni odbor čine: Janja Milinković, Anes Kaleta, Saida Kastrat, Džana Kilić i Enisa Hodžić, a Nadzorni odbor: Dalila Efendić, Mevlida Bandić i Ivana Bago.

Ove smjene samo su jedan od zahtjeva građana koji su se i danas okupili pred Vladom FBiH.

Odluka Vlade FBiH uslijedila je nakon dvodnevnih protesta građana i objelodanjenih potresnih snimaka na kojima se vidi kako su štićenici u Zavodu u Pazariću zavezani za radijatore, namještaj…

Fotografije je javnosti pokazala Sabina Ćudić, zastupnica u Parlamentu FBiH.

Ćudić je rekla da u noćnim satima u Zavodu jedna njegovateljica brine o 47 djece i da se nekima daju lijekovi koji su zabranjeni za djecu do 12 godina.

Ona je rekla da je u Zavodu dokumentovan i kriminal, a na to je ukazivao i sada već bivši direktor Zavoda Redžep Salić.

Zbog svega, sarajevsko tužilaštvo je formiralo predmet.

Potresni snimci odnosa prema štićenicima i protesti u Sarajevu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

U međuvremenu se oglasila i američka ambasada u BiH poručujući da građani s pravom traže odgovornost.

Građani su počeli protestovati zbog ogorčenosti što su federalni parlamentarci na sjednici održanoj u srijedu većinom glasova odbili raspravljati o stanju u Zavodu u Pazariću i radnom tijelu naložili da u roku od sedam dana provjeri iznesene navode.

Prethodno je zastupnica Ćudić objavila šokantne fotografije štićenika i govorila o lošem stanju u Zavodu u Pazariću.

Federalni parlamentarci o stanju u Zavodu u Pazariću raspravljat će 4. decembra.

Redžep Salić
Redžep Salić

Smijenjeni direktor Salić kaže da su fotografije do kojih je došla zastupnica Ćudić nastale prije njegovog imenovanja. On je na poziciju direktora došao u proljeće ove godine.

Za sada, iz Vlade nema posebnog obrazloženja Salićeve smjene.

Građani i danas protestuju pred Vladom FBiH. Jučer se ispred Vlade okupilo više stotina građana, ali nisu imali priliku za sastanak. Bilo im je rečeno da je premijer FBiH Fadil Novalić na sastanku u SDA.

Građani su zatražili smjenu Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda u Pazariću, utvrđivanje istine i kazne za odgovorne. Imaju i druge zahtjeve koji se odnose na poboljšanje stanja u Zavodu.

Premijer Novalić još se nije sastao sa građanima, a što je također jedan od zahtjeva.

Slobodna Evropa je prenijela priču jednog oca koji je, kada je došao u posjetu u Zavod u Pazariću, zatekao zavezano dijete.

„Krenuo je prema meni, nije mogao da dođe i ja sam vidio da je svezan", ispričao je otac Nusref Kišmetović.

Turska: Uhapšeni član IDIL-a organizovao napade u Rusiji i Nemačkoj

Arhiv - Borci Islamske države

Turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu identifikovao je ključnog osumnjičenog pripadnika militantne organizacije Islamska države, koga su turske snage zarobile u Siriji kao navodnog organizatora napada na Rusiju i Njemačku, objavio je turski list Hurijet, prenosi AP.

Turska je prošle nedjelje objavila da je privela "važnu" figuru IDIL-a.

U intervjuu za Hurijet, Sojlu je identifikovao privedenog militanta kao Jusufa Huba i opisao ga kao visoko rangiranog člana IDIL-a koji je naredio napad u Rusiji 2018. godine, kao i napad na supermarket u Hamburgu u Njemačkoj.

Sojlu je rekao da se osumnjičeni drži i ispituje u Siriji u oblasti pod kontrolom Turske.

"Uhapsili smo vrlo visokog člana Islamske države koji je poznat kao bombaš, kao osoba koja pravi bombe i kao organizator samoubilačkih napada", rekao je Sojlu za Hurijet.

Roditelji traže rješenje za Pazarić

BOSNIA-HERZEGOVINA - An undated handout picture anonymously made available to and distributed by Bosnian opposition lawmaker Sabina Cudic shows a child tied to a radiator in a public care home for mentally challenged children in Bosnia and Herzegovina (is

Ne stišavaju se reakcije u Sarajevu nakon objavljivanja fotografija i videosnimaka na kojima se vidi kako štićenici Zavoda Pazarić borave u nemogućim uslovima.

Nusref Kišmetović je otac 12-ogodišnjeg dječaka koji je smješten u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću kraj Sarajeva.

Ovaj samohrani otac prije nepune dvije godine sa sinom je došao u Sarajevo, kako bi mu obezbijedio zdravstvenu i socijalnu brigu koju nije mogao u svom rodnom Bužimu. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) je ispričao kako je prilikom jedne od posjeta sina našao vezanog.

"Prilikom jedne posjete, predvečer, oni su valjda trebali spavati... uglavnom, zatekao sam dijete koje je bilo svezano pojasom. Krenuo je prema meni, nije mogao da dođe i ja sam vidio da je svezan", priča Nusref i kaže da svog dječaka iz Zavoda izvodi svaki vikend.

Od zaposlenih u Zavodu Pazarić je, kaže, tražio objašnjenje zbog čega je vezano dijete koje je deset godina živjelo u porodičnom okruženju i nikada nije bilo agresivno.

"Kažu da je radi neke preventive, jer znaju biti agresivni i tako dalje. Rekao sam, pa dobro, ako je moje dijete agresivno onda postoji mogućnost, ali koliko znam moje dijete je došlo iz porodične atmosfere mirne, znam kako je odgajano da ne pravi probleme", dodaje Nusref.

Zavod u Pazariću došao je u fokus bosanskohercegovačke javnosti kada je početkom septembra direktor ove institucije Redžep Salić u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine ispričao da uposlenici rade, a štićenici borave u nemogućim uslovima, te da postoje sumnje da su se u ovoj instituciji dešavale nezakonitosti koje trenutno utvrđuje Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

U predmetu koji je formiralo Tužilaštvo Kantona Sarajevo su ušle i fotografije i videosnimak koje je u srijedu na konferenciji za novinare pokazala zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Sabina Ćudić, a na kojima je prikazano kako su djeca u ovom Zavodu vezana za krevete i radijatore.

Federalni zastupnici odbili su u srijedu (20. novembar) njenu inicijativu da raspravljaju o stanju u Zavodu i oformili komisiju koja bi u narednih sedam dana trebala da prikupi informacije o dešavanjima u ovoj instituciji, o čemu će Parlament raspravljati, kako je najavljeno, 4. decembra.

Zbog odnosa prema štićenicima Zavoda Pazarić, nekoliko stotina građana protestovalo je u četvrtak u Sarajevu. Među njima i profesorica Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović, koja, također, ima dijete sa intelektualnim poteškoćama.

"Mi se svakodnevno kao roditelji suočavamo sa brojnim problemima. Borimo se koliko možemo i stalno se pitamo šta će biti sa našom djecom kada nas ne bude. Da li će i njih sutra zatvoriti u tako jednu instituciju koja liči na zatvor, na neku robijašnicu iz srednjeg vijeka. Tako da je zaista krajnje vrijeme da ove takozvane javne institucije budu pod kontrolom, a pogotovo institucije koje rade sa najranjivijim kategorijama, kao što su djeca i omladina sa poteškoćama", objasnila je Popov Momčinović na protestu u Sarajevu.

U protekla dva dana reagovali su svi, od predsjednika Vlade Federacije BiH do resornog ministarstva, niko ne pominjući činjenicu da se već godinama u većini izvještaja, koji govore o stanju ljudskih prava, pominju nehumani uslovi u kojima žive osobe smještene u institucijama koje bi trebalo da se brinu o ovim ljudima.

Na ovo upozorava pravnica Ana Kotur Erkić koja kaže kako je prvi takav izvještaj u Bosnu i Hercegovinu stigao još 2007. godine iz Evropskog komiteta za ljudska prava.

"I Komitet za prava osoba sa invaliditetom je 2017. godine dao eksplicitnu preporuku zabrane zatvaranja i mučenja djece. Mi sve te izvještaje i dokumente koji su međunarodnog nivoa, koji se tiču međunarodnih obaveza BiH shvatamo kao konstataciju, a ne kao obavezu", kaže Kotur Erkić za RSE.

Prema podacima Saveza organizacija za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama Federacije BiH - Sumero, koji provodi projekat deinstitucionalizacije osoba sa intelektualnim teškoćama, u Bosni i Hercegovini je oko 3.000 osoba smješteno u različitim ustanovama poluzatvorenog i zatvorenog tipa.

Proces deinstitucionalizacije teče sporo, kažu u Sumeru, a dio problema leži i u činjenici da ne postoji dovoljno sluha nadležnih institucija za njegovo rješavanje. Život u instituciji ili život u lokalnoj zajednici, za ljude u ovom Savezu, izbor je jasan, kaže Nermin Cocalić iz Sumera.

"Savez Sumero kao krovna federalna organizacija za podršku ovoj populaciji je prije deset godina pokrenuo najprije zagovaranje, a zatim i praktično pokrenuo usluge u zajednici koje će predstavljati alternativu nečemu što se zove institucionalizacija i što je trenutno u BiH jedina opcija kada je u pitanju zbrinjavanje ovih osoba. Do danas je uspješno deinstitucionalizovano ili je preveniran odlazak u ustanove za 100 osoba i one danas žive život u lokalnoj zajednici uz organiziran servis podrške za samostalan život", navodi Cocalić.

Cocalić podsjeća i da Bosna i Hercegovina sljedeće godine obilježava deset godina od kada je potpisala Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba sa invaliditetom, čime je preuzela obavezu da će između ostalog osobama sa invaliditetom omogućiti život u lokalnoj zajednici.

U specijalnom izvještaju ombudsmena BiH za 2018. godinu, koji se bavi pravima osoba sa intelektualnim i mentalnim poteškoćama u BiH je, između ostalog, obuhvaćeno i stanje u Zavodu Pazarić.

U tom izvještaju piše da je u Zavodu eliminirana soba za izolaciju, čime je ispoštovana Preporuka Institucije ombudsmena Bosne i Hercegovine iz 2009. godine. Ali se dodaje da se i dalje korist fiksacija korisnika, u skladu sa utvrđenom procedurom.

Novinar Almir Terzić u septembru ove godine pisao je ombudsmenima. U pismu je naveo da ima informacije da je stanje alarmantnije, gore i užasavajuće od onoga koje je pred zastupnicima predočio direktor Zavoda.

Terzić za RSE kaže da je nakon što su federalni zastupnici odbili da raspravljaju o stanju u Zavodu Pazarić, jasno da oni ne žele da se bave svojim poslom.

"I da, zapravo, žele da nam pokažu i u ovim slučajevima oni razmatraju samo ono što je njihov dnevno-politički interes. Ovdje smo, zapravo, došli u situaciju da se institucije, pa i one socijalnog karaktera, koje trebaju služiti za zbrinjavanje ovih ljudi, gledaju kao politički plijen. I onda imate situaciju gdje svako želi da poklopi te institucije politički, a niko neće da preuzme socijalnu priču. Jer ako ste se obavezali i silno željeli da postavite svoje upravne i nadzorne odbore, onda počnite da radite, imenujte stručne ljude na ta mjesta", kaže Terzić.

Zavod Pazarić
Zavod Pazarić

U Izvještaju ombudsmena se navodi i da je za 70 posto od ukupnog broja korisnika smještenih u Zavodu Pazarić oduzeta poslovna sposobnost. Piše da su taj postupak proveli centri za socijalni rad i staratelji korisnika. U najvećem broju slučajeva, za staratelja su imenovani zaposlenici centara za socijalni rad.

"Ovdje nije problem jednog zavoda, ovdje je problem sistema u BiH. Ovdje je problem što će svaka sljedeća osoba sa intelektualnim teškoćama ili sa psihosocijalnim invaliditetom kada izgubi primarnu porodicu, osoba koja nadživi roditelje o kojoj nema ko da brine, ona postaje štićenik sličnih zavoda, a država ulazi u posjed imovine. Bitan moment u svemu ovome ovdje, ne plaćaju porodice smještaj, ovdje plaćaju lokalne zajednice, odnosno centri za socijalni rad. To je ključ svega, dakle država ciljano daje novac za sve ovo, ciljano ćuti na sve ovo i ciljano stvara mehanizam od kojeg će zapravo najveću korist imati sistem koji ne funkcioniše", kaže Ana Kotur Erkić.

U Bosni i Hercegovini postoji sedam javnih ustanova za smještaj i zbrinjavanje osoba sa intelektualnim teškoćama ili invaliditetom. Pet ih je u Federaciji BiH, dva u Republici Srpskoj. Uslovi života u ovim ustanovama u nekoliko ranijih izvještaja koje su objavili Savez Sumero i Institucija ombudsmena za ljudska prava opisuju kao izuzetno loši.

Fiona Hill: Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost nije želio biti dio „prljavog dogovora”

Fiona Hill i David Holmes govorili su o neformalnim političkim kanalima prema Ukrajini

U Predstavničkom domu Kongresa koji vodi istragu o opozivu predsjednika Donalda Trumpa svjedočila je su Fiona Hill, bivša savjetnica za Rusiju u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Bivša Trumpova savjetnica za Rusiju Fiona Hill je rekla da su u spoljnoj politici prema Ukrajini postojala dva kanala: jedan, politički, i drugi u kojem su bili ona i njene kolege.

Hill je rekla da je da je iznenadilo to što je ambasador Gordon Sondland bio glavna osoba zadužena za Ukrajinu, a da joj je on objasnio da ga je na to mjesto “postavio predsjednik”. Hill kaže da o tome saznanja nije imao ni njen šef John Bolton.

"Sada mi je jasno da je Sondland ispunjavao ‘politčki zadatak’, dok smo mi vodili politiku nacionalne bezbjednosti".​

Hill je rekla da joj je Bolton rekao da "ne želi da bude dio prljavog dogovora na kojem rade Gordon Sondland i Mick Mulvaney" (v.d. šefa Trumpovog kabineta, prim.nov) i objasnila da je pod "prljavim dogovorom" podrazumijevala da ukrajinski predsjednik pokrene istrage koje su od njega tražene, a da zauzvrat dobije sastanak sa Trumpom u Bijeloj kući.

Diplomatkinja kaže da “nije smatrala da politika SAD prema Ukrajini ide u pravom smjeru” i da je sve nepravilnosti prijavila pravnom savjetniku u Savjetu za nacionalnu bezbjednost.

“Brinula me je smjena ambasadorice Mari Jovanovič. Iako znam da predsjednik ima pravo da smijeni ambasadore, brinule su me okolnosti oko njene smjene i to što je njena reputacija blaćena. To je bilo nepotrebno, predsjednik je mogao da je smijeni i bez toga i brinulo me je kakvu poruku ovo nosi”.

Hill je govorila i o kritikama koje je njen šef, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton iznosio na račun Trumpovog advokata Rudyja Giulianija zbog prljave kampanje koju je vodio protiv ambasadorice Mari Jovanovič.

"Pitala sam da li možemo nešto da učinimo, a Bolton je govorom tijela pokazao da ne možemo mnogo...I onda je, tokom razgovora, rekao da je Rudyi Giuliani ‘granata’ koja će eksplodirati i raznijeti sve oko sebe."

"Ne promovisati lažni narativ da se Rusija nije miješala u izbore"

Hill je u uvodnoj riječi upozorila predstavnike u Kongresu da ne šire lažne priče i umanjuju miješanje Rusije u američke izbore 2016.

“Ta priča da se Rusija nije miješala je izmišljena i propagiraju je ruske bezbjednosne sužbe…Molila bih vas da ne promovišete političke lažne narative koji unaprjeđuju ruske interese”, rekla je Hill.

Neki republikanci u Odboru za obavještajne poslove su, kaže Hill, su u svojim pitanjima i primjedbama diskreditovali priču o miješanju Rusije i umjesto toga govorili o miješanju Ukrajine u izbore.

Podignuta optužnica protiv Netanjahua

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu na sastanku kabineta 13. novembra 2019. (Foto: AP/Ronen Zvulun-Pool)

Državni tužilac Izraela podigao je optužnicu zbog korupcije protiv premijera Benjamina Netanjahua i dodatno podstakao neizvesnost u vezi sa tim ko će predvoditi zemlju, koja je trenutno u političkom haosu, poslije neuspješnih izbora u dva navrata ove godine.

Državni tužilac Avikai Mandelblit saopštio je odluku - prvu takve vrste protiv premijera koji je još na položaju - rekavši da optužnica obuhvata primanje mita, zloupotrebu povjerenja i prevaru.

Netanjahu, koji poriče krivicu u sva tri slučaja korupcije, nema zakonsku obavezu da podnese ostavku poslije podizanja optužnice.

Policija je u februaru ove godine preporučila da Mandelblit podigne krivičnu optužnicu protiv premijera u vezi sa dugogodišnjim istragama, nazvanim Slučajevi 1.000, 2.000 i 4.000.

Netanjahu se sumnjiči da je neprimjereno prihvatio poklone u vrijednosti od 264 hiljade dolara, koji - prema tvrdnjama tužilaštva - obuhvataju cigare i šampanjac, od tajkuna, ali i da je činio usluge najtiražnijem izraelskom dnevniku Jediot Ahronot (Yedioth Ahronoth/Najnovije vesti) i vebsajtu Vala u zamjenu za boljeg izvejštavanje o sebi.

Premijer sa najdužim stažom u istoriji Izraela mogao bi da se suoči sa kaznom do 10 godina zatvora ukoliko bude osuđen za primanje mita i maksimalno tri godine za zloupotrebu povjerenja i prevaru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG