Linkovi

Baltičke zemlje sa zabrinutošću čekaju samit Trump - Putin


Estonski vojnici na vojnim vježbama sa pojačanim vojnim snagama NATO-a 11. maja 2018.
Estonski vojnici na vojnim vježbama sa pojačanim vojnim snagama NATO-a 11. maja 2018.

Preko puta Helsinkija, gdje se održava samit predsjednika SAD i Rusije, sa druge strane Baltičkog mora, Estonija prati novi razvoj događaja sa sve većom zabrinutošću. Ta zemlja je nekad bila jedna od sovjetskih republika, ali je sada domaćin NATO snaga, čiji je cilj da se spriječi svaki eventualni upad Rusije na njenu teritoriju. Poslije ruske aneksije Krima i drugih poteza protiv Ukrajine, baltičke države su sada nervozne zbog mogućeg američkog zbližavanja sa Rusijom.

Manje od tri sata vožnje tenkom po ravničarskom terenu od ruske granice, vojnici NATO-a se pripremaju za bitku, s ciljem da izbjegnu rat.

“Ovdje smo da obavimo ključni zadatak NATO-a, što je kolektivna odbrana. Ovde smo u cilju odbrane, ali smo isto tako tu da bi se borili i branili ako to bude potrebno”, kaže Jim Kenedy, potpukovnik prvog bataljona Jorkširskog puka.

To je scenario koji bi, kako Evropa strahuje, mogao da se odigra u Estoniji i drugim baltičkim državama koje su svojevremeno bile dio Sovjetskog saveza a koje su sada na liniji fronta članica NATO-a. Ruska aneksija Krima 2014. uzdrmala je savez koji više ništa ne prepušta slučaju.

Estonija je pozdravila dolazak novih vojnika NATO-a, “pojačano vojno prisustvo” čiji je cilj da se Rusija spriječi da ponovi svoju invaziju Ukrajine negdje drugdje.

Osam stotina britanskih vojnika čini najveći dio borbene grupe u kojoj su hiljade vojnika. Te trupe su upravo počele šestomjesečni mandat.

“Estonci su potrošili ogromne svote novca, daleko iznad njihovog budžeta za odbranu da bi omogućile ovo slanje trupa NATO-a, pa imamo sve što nam je potrebno. I naravno strategija NATO-a prema Rusiji ima dva kolosijeka – pokazivanje snage i spremnosti da se reaguje u kolektivnoj odbrani. Ali istovremeno, tu je i spremnost na dijalog. Stoga mi, kao i svi drugi, čekamo ishod susreta u Helsinkiju”, dodaje Kenedy.

Helsinki se nalazi na dva sata plovidbe trajektom preko Baltika. Estonija i mnoge druge saveznice iz NATO-a su nervozne zbog američko-ruskog samita.

“Jer, naravno, uvek postoji element nepredvidivosti, na šta je ranije monopol imao Putin ali koji sada svakako pripada Trampu. Ruska očekivanja bi mogla da budu veća nego američka. Svakako, oni očekuju pobjedu na propagandnom planu”, smatra Kaliev Stoicesku iz Međunarodnog centra za odbranu i bezbjednost u Estoniji.

I dok NATO i Rusija, Tramp i Putin igraju geopolitičku igru, u Estoniji, samo 140 kilometara od ruske granice, prisustvo NATO-a se brzo širi.

Predsjednik Trump najavljuje da bi samit u Helsinkiju mogao da dovede do “resetovanja” odnosa sa Moskvom. S druge strane Baltičkog mora, NATO trupe šalju jasnu poruku: da je savez spreman za svaki ishod.

XS
SM
MD
LG