U izvještaju se pokazuje zašto i kako su se grupe sa zapadnog Balkana angažovale u sferi organizovanog kriminala u inostranstvu, posebno u Južnoj Africi, Turskoj, Australiji kao i u nekim zemljama Latinske Amerike i Zapadne Evrope.
"U većini žarišta, kriminalne grupe sa zapadnog Balkana su se pomjerile u lancu vrijednosti u posljednjih 20 godina. Muškarci iz malih gradova Zapadnog Balkana sada organizuju višetonske pošiljke kokaina iz džungli Latinske Amerike kroz neke najprometnije luke u Evropi na ulice svojih prijestonica. Mornari iz malih balkanskih luka koriste jahte za slanje droge u Južnu Afriku i Australiju ili migrante iz Turske u Zapadnu Evropu. Kokain je jedna od najpoželjnijih roba za kriminalce sa zapadnog Balkana", kaže se u izvještaju.
Izvještaj pokazuje kako se grupe iz regiona bave finansiranjem, transportom i distribucijom velikih količina kokaina koji se isporučuje iz Južne Amerike u Evropu.
"Dobri kontakti sa lokalnim kriminalnim grupama i pristup kokainu na izvoru, u kombinaciji sa njihovim prisustvom u većim evropskim lučkim gradovima, znači da kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana mogu da kontrolišu potpunu isporuku kokaina. To im omogućava da smanje cijene, da uštedu prebace na potrošače, dostave im dobar kvalitet po fer cijeni i na taj način nokautiraju konkurenciju. Zahvaljujući ovom poslovnom modelu, neke kriminalne grupe sa zapadnog Balkana sada su u prvoj ligi kriminala", stoji u izvještaju.
Tekst pokazuje da su kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana, koje posluju u inostranstvu, moderne, dinamične i preduzetničke. Pokazale su sposobnost prilagođavanja, primjene inovacija i korišctenja tehnologije u svoju korist, kaže se. Na primjer, upotrebom šifrovanih oblika komunikacije, istraživanjem novih ruta i sredstava trgovine ljudima i pranje svog novca kroz kripto valute, offshore utočišta i u njihove matične zemlje.
"Većina kriminalnih grupa sa zapadnog Balkana uglavnom djeluje diskretno i efikasno u globalnim žarištima, uprkos reputaciji nasilja. Čini se da je veći dio nasilja među grupama povezan sa poravnanjem računa bilo unutar sopstvenih redova, bilo sa rivalima. Izvještaj sugeriše da ne postoji 'balkanski kartel' kao takav, mada grupe iz regiona ponekad rade jedna sa drugom, a postoje i slučajevi multietničkih grupa", navodi se.
Iako se problem organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu u velikoj mjeri preselio u inostranstvo, aktivnosti ovih kriminalnih grupa nanose štetu ugledu zemalja iz kojih dolaze, posebno u procesu pridruživanja EU, kaže se u tekstu.
Takođe se podsjeća da neki od osnovnih razloga ugroženosti zbog kojih su ljudi u prošlosti napuštali zapadni Balkan još uvijek postoje - nezaposlenost, korupcija, nedostatak mogućnosti, nezadovoljstvo njihovim vladama i spor proces pristupanja EU.
Izvještaj upozorava da "ako se ta pitanja ne riješe, i dalje će postojati grupa mladih ljudi na zapadnom Balkanu ili u dijaspori spremnih da rizikuju i žive život kriminala".
Izvještaj poziva na efikasniju saradnju u sprovođenju zakona, praćenje imovine i njeno oduzimanje, te razmjenu informacija, bar zbog toga što počinioci imaju tendenciju da koriste višestruki identitet.
Takođe se naglašava potreba za smanjenjem potražnje za dobrima i uslugama koje pružaju kriminalne grupe sa zapadnog Balkana. Kako se navodi, "i dok neki kritičari i rubrike u medijima mogu da oglašavaju alarm zbog kriminalnih grupa sa zapadnog Balkana, malo njih ističe da su oni služba za dostavu nedozvoljene robe na tržištima Zapadne Evrope“.
Istraživanje Opservatorije civilnog društva GI-TOC-a za suzbijanje organizovanog kriminala u jugoistočnoj Evropi zasnovan je na podacima, informacijama i analizama koje su sakupili i dijelili akteri civilnog društva širom Zapadnog Balkana, kao i eksperti (posebno istraživački novinari) u zemljama gdje su aktivne kriminalne grupe sa zapadnog Balkana, navode autori.
