Najnovije
Azijsko-američki kandidati za gradonačelnike ostvaruju istorijske uspjehe širom Sjedinjenih Država
Tokom izbora koji su se utorak održavali u američkim saveznim državama, azijsko-američki kandidati upisali su se u istoriju čvrstim i očekivanim pobjedama u tri velika grada.
Utrke za gradonačelnike u Bostonu, Cincinnatiju i Seattleu privukle su jednako toliko nacionalne pozornosti, kao i utrke za guvernere u Virginiji i New Jerseyju.
Michelle Wu, kći tajvanskih imigranata, odnijela je pobjedu u utrci za gradonačelnika Bostona. Neslužbeni povratni rezultati signalizirali su snažan poraz protivnice Annisse Essaibi George, što ju je navelo da prizna poraz.
36-godišnja Wu sada će postati prva žena, prva obojena osoba i prva Azijska Amerikanka koja će biti gradonačelnica Bostona, čime će prekinuti dugu tradiciju biranja bijelaca na najviše dužnosti grada.
Bivši predsjednica Gradskog vijeća Bostona vodila je kandidaturu na progresivnoj platformi koja je naglašavala rasnu, ekonomsku i klimatsku pravdu. Dobila je podršku birača obavezujući se da će obezbijediti besplatan javni prijevoz i raditi na okončanju rasnog jaza u bogatstvu.
Boston Globe je objavio da je Essaibi George vodila "umjereniju i tradicionalniju kampanju". Na kraju, Wu je uspjela tako što je osigurala glasove progresivnih i obojenih zajednica u Bostonu.
Nakon svoje pobjede, Wu se obratila pristalicama.
"Spremni smo da svaki građanin Bostona zna da ne moramo birati između smjene generacija i održavanja upaljene ulične rasvjete, između rješavanja velikih problema hrabrim rješenjima i popunjavanja rupa", rekla je.
Wu je ponovila svoju predanost radu u ime svih građana.
"Nikad se neću prestati boriti da svi naši sustavi rade za sve nas", rekla je.
U Cincinnatiju
Aftab Pureval, 39-godišnji advokat i sin indijskih i tibetanskih imigranata, postat će prvi azijsko-američki gradonačelnik Cincinnatija.
Nakon što su neslužbeni rezultati predviđali pobjedu Purevala, njegov protivnik, dugogodišnji član Gradskog vijeća Cincinnatija David Mann, priznao je poraz.
Pureval, trenutni sudski službenik okruga Hamilton, bio je posvećen donošenju novih ideja u grad, s ciljevima obnove privrede Cincinnatija, reforme policijske uprave i stvaranja pristupačnijeg stanovanja, kao i rješavanja javne sigurnosti i prevoza.
Mann, bivši gradonačelnik Cincinnatija i američki kongresmen, vodio je kampanju kao iskusan kandidat koji će stabilno izvesti grad iz pandemije, navodi The Cincinnati Enquirer.
Pureval je u srijedu u saopštenju njegove kampanje izrazio zahvalnost glasačima na podršci.
"Imamo viziju i jedva čekam da pomognem u pokretanju rasta i jednakosti u Cincinnatiju. Zahvalan sam što sam dio vala novoizabranih azijsko-američkih gradonačelnika", rekao je. "Reprezentacija je važna, a ovo je samo početak."
U Seattleu
U Seattleu su rani rezultati pokazali da će Bruce Harrell (63), koji je napola crnac, a napola Japanac, vjerojatno postati prvi azijsko-američki i drugi crni gradonačelnik.
Prema The Seattle Timesu, Harrell, bivši član Gradskog vijeća Seattlea, osigurao je 65% do sada prebrojanih glasova i zadržao gotovo 30 postotnih bodova prednosti u odnosu na protivnicu i predsjednicu Gradskog vijeća M. Lorenu González.
"Vjerovali ste u ono što pokušavamo učiniti. Vjerujemo u ovaj grad. Ovaj grad ima nevjerojatan potencijal", rekao je Harrell obraćajući se pristalicama u utorak naveče.
Njegova kampanja stavila je snažan fokus na rješavanje problema beskućništva u Seattleu i povećan broj policijskih snaga, dok se takođe bavio zabrinutošću oko sustavnog rasizma i implicitne pristranosti među onima koji prvi reagiraju. Kampanja Gonzálezove ranije je izrazila podršku ukidanju sredstava policijskoj upravi, navodi The Seattle Times.
Unatoč Harrellovom značajnom vodstvu, González je tvrdila da će njezina kampanja pričekati konačne rezultate izbora.
"Poštujemo svaki glas kao jednak, bez obzira na to kada je dat", rekla je u izjavi svojim pristalicama u utorak naveče.
See all News Updates of the Day
Rusija se bori s prodajom arktičkog plina nakon zapadnih sankcija
Čini se da se Rusija bori pronaći kupce za svoj prirodni plin koji je rezultat programa arktičkog razvoja, nakon što je Zapad uveo sankcije, Moskva je sada prisiljena skladišti plin u ogromnom kontejnerskom brodu u Arktičkom moru, kako izvještava Henry Ridgewell.
Kamala Harris za oštrije zakone o kontroli oružja, Donald Trump protiv ograničenja
Pucnjava u srednjoj školi u Georgiji u srijedu bila je oštar podsjetnik da od vatrenog oružja strada više Amerikanaca po glavi stanovnika nego u bilo kojoj drugoj velikoj zemlji sa visokim prihodima, kažu zdravstveni eksperti.
Potpredsjednica Kamala Harris želi strožije propise o oružju. Njen protivnik, bivši predsjednik Donald Trump, obećava da će povući ograničenja u vezi sa oružjem.
U pucnjavi u srednjoj školi Apalachee u Winderu, u saveznoj državi Georgiji, ubijene su četiri osobe, dok ih je devet ranjeno. Potpredsjednica i demokratska kandidatkinja za predsjednika Kamala Harris govorila je o tom incidentu tokom kampanje u New Hampshireu.
"Moramo da okončamo epidemiju oružanog nasilja u našoj zemlji jednom za uvijek, znate, ne mora da bude ovako", rekla je Harris.
Tema oružanog nasilja u Sjedinjenim Državama bila je istaknuta na ovogodišnjoj Nacionalnoj konvenciji demokrata.
Harris je obrazložila svoje prioritete još na početku kampanje.
"Kada pobijedimo u novembru, konačno ćemo da usvojimo univerzalne bezbjednosne provjere kupaca oružja, zakone o prevenciji i zabranu automatskog oružja", rekla je ona.
Harris kaže da traži razumne mjere bezbjednosti i da "ne pokušava da svima oduzme oružje".
Predsjednica Centra za sprečavanje oružanog nasilja Brady, Kris Brown, vjeruje da će Harris to i da sprovede.
"Kandidatkinja Harris je bila veoma jasna da je oružano nasilje ubica broj jedan američke djece, problem koji treba da se riješi na više nivoa. Treba nam bolja politika", kaže Brown.
Bivši predsjednik Donald Trump reagovao je na pucnjavu u Georgiji objavom na svojoj platformi Truth Social. On je izrazio podršku žrtvama i nazvao ubicu "bolesnim i poremećenim čudovištem".
Konzervativci često zagovaraju pravo na oružje, ali ovogodišnja Nacionalna konvencija republikanaca nije postavila to pitanje kao prioritet.
Republikanska konvencija je održana u julu, samo dva dana nakon što je Trump, njihov kandidat za predsjednika, bio meta atentata. To iskustvo nije promijenilo njegov stav o američkom pristupu oružju.
"Ako oduzmete oružje, ne možete to da uradite. Zato što ljudima treba oružje za zaštitu", rekao je on.
Trump je podržavao vlasnike oružja dok je bio predsjednik i obećao je da će povući ograničenja koja je uvela Bidenova administracija.
Grupe koje se zalažu za prava na oružje kažu da, ako vlasnici oružja izađu na glasanje u novembru, mogli bi da prevagnu u svoju korist u državama ključnim za ishod izbora.
"Da vratimo Bijelu kuću tako da imamo izvršnu vlast koja ne krši prava na oružje, i u kongresnim okruzima, jačanjem prava na oružje u Predstavničkom domu i preuzimanjem kontrole nad Senatom", objašnjava Alan Gottlieb, iz Fondacije Drugi amandman.
On, međutim, ističe da prava na oružje historijski nisu bila ispred pitanja ekonomije ili imigracije na listi prioriteta birača.
Bivši republikanski potpredsjednik Dick Cheney kaže da će glasati za Kamalu Harris
Bivši potpredsjednik Dick Cheney, dugogodišnji republikanac, glasaće za Kamalu Harris za predsjednicu. Vijest je prva saopštila njegova kćerka, bivša članica Predstavničkog doma Liz Cheney, na jednom forumu u Austinu u Texasu.
Kao i njegova kćerka, Dick Cheney je otvoreni kritičar bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, a posebno se oglašavao tokom neuspješne kampanje Liz Cheney za reizbor u Wyomingu 2022.
Dick Cheney je objavio saopštenje u petak koje skoro u potpunosti zvuči kao protivljenje Trumpu, prije nego podrška Kamali Harris.
"U 248 godina historije naše zemlje, nije postojao pojedinac koji je bio veća prijetnja našoj republici od Donalda Trumpa", naveo je bivši republikanski potpredsjednik u administraciji Georgea Busha mlađeg.
"Njemu se nikada više ne smije povjeriti vlast. Kao građani, svako od nas ima društvo da zemlju stavi iznad stranačke pripadnosti, kako bismo odbranili naš Ustav. Zato ću glasati za potpredsjednicu Kamalu Harris".
Trump je odgovorio na svojoj platformi "Istina", nazivajući bivšeg potpredsjednika irelevantnim republikancem samo po imenu (RINO) zajedno sa njegovom kćerkom.
Na pitanje da komentariše, Trumpov portparol Stiven Cheung je izjavio: "Ko je Liz Cheney?"
Kampanja je potvrdila da je Cheung bio sarkastičan i podsjetila na komentar Liz Cheney na internetu pre četiri godine, kada je Kamalu Harris nazvala "radikalnom liberalkom".
Jen O’Malley Dillon, koja vodi izbornu kampanju Harris, izjavila je da je "potpredsjednica ponosna što ima podršku potpredsjednika Cheneyja, i da duboko poštuje njegovu hrabrost da zemlju stavi iznad stranke".
83-godišnji Dick Cheney se rijetko pojavljivao u javnosti tokom protekle godine. Od svojih 40-ih godina ima srčane probleme a 2012. mu je izvršena transplantacija srca.
Služio je kao potpredsjednik u adminstraciji Georgea Busha mlađeg od 2001 do 2009. godine. Tokom godina, grupe za zaštitu ljudskih prava su ga kritikovale zbog velike uloge koju je odigrao u planiranju američkih ratova u Afganistanu i Iraku, koji su doveli do ogromnog broja ubijenih civila i kršenja ljudskih prava. U slučaju Iraka, rat je bio zasnovan na lažnim informacijama da Bagdad posjeduje oružje za masovno uništenje, koje nikada nije pronađeno.
Cheneyjevo saopštenje u kampanji 2024. je slično onome koje je objavio dok je Liz Cheney 2022. vodila kampanju za četvrti mandat kao predstavnica Wyominga u donjem domu Kongresa. U njemu je Trumpa nazvao "kukavicom" zato što je pokušao da "pokrade prethodne izbore pribjegavajući lažima i nasilju da bi ostao na vlasti nakon što su ga birači odbacili".
Taj politički oglas nije mnogo pomogao njegovoj kćerki u državi u kojoj je porodica Cheney nekada bila cijenjena ali je sada potpuno na Trumpovoj strani. Pravnica Harriet Hageman, koju je podržao Trump, pobijedila je Liz Cheney sa dvostruko više glasova na republikanskim stranačkim izborima.
Dick Cheney je godinama bio u prijateljskim odnosima sa demokratskim političarima, ali nikada nije podržao nekog od njih za predsjednika.
I Dick i Liz Cheney su podržali Trumpa 2016. ali nakon što je Liz Cheney kritikovala spoljnopolitičke odluke Trumpa, a Trump kritikovao "beskonačne ratove" u Afganistanu i Iraku, pokrenute u vrijeme kada je Dick Cheney bio potpredsjednik, njihova podrška je opala.
Ako je bilo ko od njih dvoje podržao Trumpa 2020, to nisu otvoreno uradili. Za to vrijeme, njihova država Wyoming je donijela Trumpu najubjedljiviju pobjedu te godine.
Liz Cheney je glasala za opoziv Trumpa 2021, a njena istraga protiv bivšeg predsjednika zbog upada njegovih pristalica u Kongres 6. januara 2021. dovela je do toga da bude potpuno omražena kod Trumpa, a uskoro i većine drugih republikanaca.
Bilo je izuzetaka. Jedan je kongresmen Adam Kinzinger iz Illinoisa, republikanac i Trumpov kritičar, koji je ranije ove godine podržao predsjednika Joea Bidena i iskazao podršku Harris na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Chicagu.
Nekoliko drugih istaknutih republikanaca je podržalo Harris dok su neki, među kojima su senator Mitt Romney i bivši potpredsjednik Mike Pence rekli da neće glasati za Trumpa.
Austin kaže da upotreba američkog oružja dugog dometa nije odlučujuća za Ukrajinu
Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je 6. septembra da nijedno vojno oružje neće biti odlučujuće za Ukrajinu da porazi rusku invaziju u punom obimu i da upotreba doniranog američkog oružja za dugotrajne udare na Rusiju neće preokrenuti tok rata u korist Ukrajine.
Govoreći nakon sastanka Ukrajinske odbrambene kontakt grupe u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, Austin je rekao novinarima da je Rusija vratila svoje bombe na položaje izvan dometa američkih vojnih taktičkih raketnih sistema (ATACMS).
Takođe je napomenuo da sama Ukrajina ima značajne sposobnosti da napadne ciljeve daleko izvan dometa britanske krstareće rakete Storm Shadow.
Austin je to komentirao nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir pozvao u petak zapadne saveznike da ignorišu "crvene linije" Moskve i dopuste Kijevu da koristi oružje dugog dometa za napade na rusku teritoriju, dok je Washington obećao Kijevu dodatnih 250 miliona dolara u naoružanju.
Zelenski se prvi put pojavio na redovnom okupljanju ukrajinskih saveznika u organizaciji Sjedinjenih Država u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.
Nastojao je da predstavi opciju dalekometnih napada kao još jedan način pritiska na Rusiju da prekine invaziju koja traje već dvije i pol godine, piše Reuters.
Zelenski je govorio u trenutku visokog rizika za ukrajinske snage koje su pokrenule iznenadnu ofanzivu na rusku oblast Kursk, dok su ruske snage fokusirane na zauzimanje grada Pokrovska u istočnoj Ukrajini, ključnog logističkog središta za ratne napore Kijeva.
"Moramo imati sposobnost dugog dometa ne samo na okupiranoj teritoriji Ukrajine već i na ruskoj teritoriji tako da Rusija bude motivisana da teži miru", rekao je Zelenski.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin je ukazao na ofanzivu na Kursk kao primjer kako je Ukrajina radila na preuzimanju inicijative na frontu.
"Agresorska vojska Kremlja sad je u odbrambenom položaju na vlastitom terenu", rekao je Austin.
Čini se da su Austinove izjave usmjerene na šire napore Zapada da održi ukrajinsku kampanju odbijanja ruskih snaga sa svoje teritorije, uključujući najavu dodatnih 250 miliona dolara sigurnosne pomoći, prenio je Reuters.
Njemačka će Ukrajini isporučiti dodatnih 12 samohodnih haubica, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius na marginama sastanka takozvane Ramstein grupe zemalja koje Kijev snabdijeva oružjem.
Obraćajući se u petak novinarima u američkoj zračnoj bazi Ramstein u zapadnoj Njemačkoj, Pistorius je rekao da će haubice doći iz industrije, a ne iz vojnih zaliha zemlje.
Zelenski je pozvao predstavnike desetak zemalja na razgovorima u Ramsteinu da ispune obećanja da će smabdjeti Kijev dodatnom opremom za odbijanje zračnih napada.
"Značajan broj sistema protuzračne odbrane još nije isporučen", upozorio je Zelenski.
On bi u septembru trebao da otputuje u Sjedinjene Države i nada se da će predsjedniku Joeu Bidenu predstaviti "plan pobjede".
Lukashenko pomilovao 30 političkih zatvorenika
Bjeloruski predsjednik Alexander Lukashenko najavio je u srijedu pomilovanje još 30 političkih zatvorenika, što je treće takav slučaj u posljednja tri mjeseca.
Imena nisu objavljena, ali se ne očekuje da će biti uključena najpoznatija politička zatvorenica, istaknuta opoziciona ličnost Maria Kalesnikava. Ona je zajedno sa još dvije žene, Sviatlanu Tsikhanouskayju i Veroniku Tsepkalo, vodila ujedinjenu kampanju za promjene protiv Lukashenka na predsjedničkim izborima 2020. godine.
Unatoč tome, Kalesnikavina sestra Tanya Khomich nada se da su nedavna pomilovanja signal svijetu da bi Lukashenko mogao biti spreman cjenkati se za slobodu drugih političkih zatvorenika u zamjenu za neku vrstu ustupaka.
Khomich se također nada da Lukashenko, koji je na vlasti u Bjelorusiji posljednjih 30 godina, možda razmišlja o vlastitoj budućnosti i da bi mogao biti otvoren za apele zapadnih zemalja da oslobodi zatvorenike.
"Luksashenko ne želi da bude zaboravljen kada se uspostavi mir s Ukrajinom", rekla je Komich za Glas Amerike. "On također ne želi da Rusija u potpunosti proguta Bjelorusiju."
Kalesnikavin slučaj postaje sve hitniji, jer su ona i bjeloruski zatvorenici najvišeg profila držani u izolaciji gotovo 600 dana. Ljudi bliski njima kažu da je zastrašujuće potpuno zamračenje svih zvaničnih detalja o njihovom stanju.
Kalesnikavoj, zajedno sa Tsikhanouskayjinim suprugom, Sergejem Tsihanovskim, dobitnikom Nobelove nagrade za mir 2022. Alesom Bijalatskim i drugima, odbijena su pisma, susreti sa advokatima i telefonski pozivi, kažu pristalice i porodice.
No šaputanja uvijek uspiju pobjeći zatvorskim zidovima, a posljednje što je dospjelo doći do Khomich jest da 1,7 metara visoka Kalesnikava sada teži manje od 45 kilograma i nije sigurna hoće li se živa izvući iz zatvora.
"Zamislite", rekla je Khomich, "21. je stoljeće, u centru smo Evrope i neko gladuje. Mariju drže u izolaciji. Molim vas, nemojte dopustiti da umre od gladi."
Kalesnikava, koja se u zatvoru teško razboljela od perforiranog čira, treba posebnu prehranu koja joj nije predviđena, kaže njena sestra.
Franak Viacorka, viši savjetnik šefice vlade u egzilu Sviatlane Tsikhanouskayjeve, smatra jednako hitnim oslobađanje političkih zatvorenika.
Rekao je da je 30 imena na popisu služilo kratke kazne i da su osuđeni za više manjih "prekršaja", poput komentiranja ili lajkanja proturežimskih postova na društvenim mrežama. I dok kaže da je sretan što će bilo ko izaći iz zatvora, sugerirao je da pomilovanja nisu znak da Lukashenko omekšava svoj stav, već da jednostavno pokušava očistiti svoj imidž.
"Državna propaganda to reklamira kao veliku humanitarnu gestu režima", rekao je Viacorka. "Lukashenkov čin pred takozvane izbore sljedeće godine je da pokaže koliko je čovjek i da mu je stalo do ljudi, jer ni njegove pristalice nisu sretni zbog okrutne represije."
Viacorka je također rekao da je međunarodni diplomatski pritisak bio uključen u Lukashenkov potez da pomiluje 30 političkih zatvorenika, ali da je domaće javno mnijenje također igralo ulogu. On je napomenuo da oni koji su pomilovani neće biti potpuno "slobodni", već pušteni iz zatvora i nadgledani putem tajnih službi, a nekima će možda biti onemogućeno da napuste zemlju.
"Većina njih je bila prisiljena da napiše pismo o pomilovanju Lukashenku i prizna zločine koje nikada nisu počinili", rekao je on. "Ovo je i jedan oblik poniženja za narod, ali i Lukashenka odlično pokazuje. On želi da ljudi prepoznaju njegovu moć. Da ih ponizi i natjera da prepoznaju njegovu moć."
Uprkos pomilovanju, Viacorka kaže da se situacija s ljudskim pravima u Bjelorusiji u posljednje vrijeme pogoršala, a zatvorske kazne su povećane sa nekoliko na 10 ili 15 godina. Politički zatvorenici su primorani da nose žute bedževe kako bi drugi zatvorenici znali da ne razgovaraju s njima u slučaju slučajnog susreta.
"Žele da ih emocionalno slome", rekla je Tanya Khomich, napominjući da se njena sestra naizmjenično nalazi između "samice" i "kaznene ćelije", opisujući svaku kao male smrdljive sobe sa toaletima na podu. Glavna razlika, rekla je Khomich, je u tome što u samici Marija Kalesnikava može imati četkicu za zube i sapun, dok joj u kaznenoj ćeliji nije dozvoljeno da ima lične stvari.
Uz ovu intenzivnu represiju i bjeloruski KGB koji energično i efikasno nadgleda elektronske komunikacije, kako je rekao Viacorka, opoziciona aktivnost se sada odvija "van mreže".
"Ljudi se sastaju u privatnim stanovima, distribuiraju materijal koji država zabranjuje", rekao je on. "Ima dosta cyber partizana. Bjelorusija ima dobre hakere."
Prema Viacorki, mnogi od ovih "cyber partizana" su državni službenici koji tajno pomažu opoziciji, koja zapadnim zemljama daje informacije o tome šta i koga u Bjelorusiji treba sankcionirati. Postoje i grupe koje pokušavaju da pomognu Ukrajincima i da zvanično drže Bjelorusiju izvan ruskog rata protiv Ukrajine.
Ipak, Viacorka je rekao da opozicija u egzilu aktivno obeshrabruje ljude u Bjelorusiji da se uključe u bilo kakvu otvorenu političku aktivnost u ovom trenutku haosa, s ratom u Ukrajini.
"Ne bi trebali olako žrtvovati ljude dok nismo načisto”, rekao je. "Lukashenko pravi greške. Želimo da budemo spremni kada dođe pravi trenutak. Trenutno smo na vrhuncu terora."
I dok je Lukashenkov režim ušutkao Mariju Kalesnikavu i druge opozicione aktiviste zatvarajući ih, bjeloruski narod nije zaboravio te zatvorenike, rekao je Viacorka.
Napominjući istaknutu ulogu koju žene imaju u opoziciji, dodao je: "Vidim šta govore o moći žena. Toksična muževnost Lukashenka naspram ženske empatije koju imaju naši lideri je ono što naš pokret čini tako održivim."
