Linkovi

Top priča

Azijsko-američki kandidati za gradonačelnike ostvaruju istorijske uspjehe širom Sjedinjenih Država

Novoizabrana gradonačelnica Bostona Michelle Wu obraća se pristalicama na svojoj izbornoj večeri u Bostonu, 2. novembra 2021.

Tokom izbora koji su se utorak održavali u američkim saveznim državama, azijsko-američki kandidati upisali su se u istoriju čvrstim i očekivanim pobjedama u tri velika grada.

Utrke za gradonačelnike u Bostonu, Cincinnatiju i Seattleu privukle su jednako toliko nacionalne pozornosti, kao i utrke za guvernere u Virginiji i New Jerseyju.

Michelle Wu, kći tajvanskih imigranata, odnijela je pobjedu u utrci za gradonačelnika Bostona. Neslužbeni povratni rezultati signalizirali su snažan poraz protivnice Annisse Essaibi George, što ju je navelo da prizna poraz.

36-godišnja Wu sada će postati prva žena, prva obojena osoba i prva Azijska Amerikanka koja će biti gradonačelnica Bostona, čime će prekinuti dugu tradiciju biranja bijelaca na najviše dužnosti grada.

Bivši predsjednica Gradskog vijeća Bostona vodila je kandidaturu na progresivnoj platformi koja je naglašavala rasnu, ekonomsku i klimatsku pravdu. Dobila je podršku birača obavezujući se da će obezbijediti besplatan javni prijevoz i raditi na okončanju rasnog jaza u bogatstvu.

Boston Globe je objavio da je Essaibi George vodila "umjereniju i tradicionalniju kampanju". Na kraju, Wu je uspjela tako što je osigurala glasove progresivnih i obojenih zajednica u Bostonu.

Nakon svoje pobjede, Wu se obratila pristalicama.

"Spremni smo da svaki građanin Bostona zna da ne moramo birati između smjene generacija i održavanja upaljene ulične rasvjete, između rješavanja velikih problema hrabrim rješenjima i popunjavanja rupa", rekla je.

Wu je ponovila svoju predanost radu u ime svih građana.

"Nikad se neću prestati boriti da svi naši sustavi rade za sve nas", rekla je.

U Cincinnatiju

Arhiv - Aftab Pureval
Arhiv - Aftab Pureval

Aftab Pureval, 39-godišnji advokat i sin indijskih i tibetanskih imigranata, postat će prvi azijsko-američki gradonačelnik Cincinnatija.

Nakon što su neslužbeni rezultati predviđali pobjedu Purevala, njegov protivnik, dugogodišnji član Gradskog vijeća Cincinnatija David Mann, priznao je poraz.

Pureval, trenutni sudski službenik okruga Hamilton, bio je posvećen donošenju novih ideja u grad, s ciljevima obnove privrede Cincinnatija, reforme policijske uprave i stvaranja pristupačnijeg stanovanja, kao i rješavanja javne sigurnosti i prevoza.

Mann, bivši gradonačelnik Cincinnatija i američki kongresmen, vodio je kampanju kao iskusan kandidat koji će stabilno izvesti grad iz pandemije, navodi The Cincinnati Enquirer.

Pureval je u srijedu u saopštenju njegove kampanje izrazio zahvalnost glasačima na podršci.

"Imamo viziju i jedva čekam da pomognem u pokretanju rasta i jednakosti u Cincinnatiju. Zahvalan sam što sam dio vala novoizabranih azijsko-američkih gradonačelnika", rekao je. "Reprezentacija je važna, a ovo je samo početak."

U Seattleu

U Seattleu su rani rezultati pokazali da će Bruce Harrell (63), koji je napola crnac, a napola Japanac, vjerojatno postati prvi azijsko-američki i drugi crni gradonačelnik.

Bruce Harrell, koji se kandidirao protiv Lorene Gonzalez u utrci za gradonačelnika Sijetla, razgovara sa pristalicama dok njegova supruga, Joanne Harrell, desno, aplaudira, u Seattleu, 2. novembra 2021.
Bruce Harrell, koji se kandidirao protiv Lorene Gonzalez u utrci za gradonačelnika Sijetla, razgovara sa pristalicama dok njegova supruga, Joanne Harrell, desno, aplaudira, u Seattleu, 2. novembra 2021.

Prema The Seattle Timesu, Harrell, bivši član Gradskog vijeća Seattlea, osigurao je 65% do sada prebrojanih glasova i zadržao gotovo 30 postotnih bodova prednosti u odnosu na protivnicu i predsjednicu Gradskog vijeća M. Lorenu González.

"Vjerovali ste u ono što pokušavamo učiniti. Vjerujemo u ovaj grad. Ovaj grad ima nevjerojatan potencijal", rekao je Harrell obraćajući se pristalicama u utorak naveče.

Njegova kampanja stavila je snažan fokus na rješavanje problema beskućništva u Seattleu i povećan broj policijskih snaga, dok se takođe bavio zabrinutošću oko sustavnog rasizma i implicitne pristranosti među onima koji prvi reagiraju. Kampanja Gonzálezove ranije je izrazila podršku ukidanju sredstava policijskoj upravi, navodi The Seattle Times.

Unatoč Harrellovom značajnom vodstvu, González je tvrdila da će njezina kampanja pričekati konačne rezultate izbora.

"Poštujemo svaki glas kao jednak, bez obzira na to kada je dat", rekla je u izjavi svojim pristalicama u utorak naveče.

See all News Updates of the Day

Odlazak Bob Dolea: Ikona američke politike i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine

Dugogodišnji američki senator i član Republikanske stranke, Bob Dole, preminuo je u nedjelju ujutro, u 98-oj godini života. Dole je jedan od najuticajnijih američkih političara prošlog stoljeća, a između ostalog, istakao se po podršci Bosni i Hercegovini devedesetih godina, a posebno se zalagao za hapšenje ratnih zločinaca i podizanje embarga na oružje.

Bob Dole je predstavljao saveznu državu Kansas u Kongresu od 1961. do 1996. godine, te je bio jedna od ikona američke političke scene u prošlom stoljeću. Prvih osam godina proveo je u Zastupničkom domu, a narednih 27 godina kao Senator.

U Senatu je obnašao niz važnih pozicija, a u posljednjih 11 godina mandata je bio lider Republikanaca. Ovaj dom Kongresa je napustio kako bi 1996. godine bio predsjednički kandidat, na izborima na kojima ga je porazio Bill Clinton. U dva navrata prije toga je neuspješno tražio predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, a na izborima 1976. godine je bio potpredsjednički kandidat Geraldu Fordu, također neuspješno, jer je predsjednik postao Jimmy Carter.

In this Oct. 22, 1986, file photo, lawmakers watch closely as President Ronald Reagan signs into law a landmark tax overhaul on the South Lawn of the White House in Washington.
In this Oct. 22, 1986, file photo, lawmakers watch closely as President Ronald Reagan signs into law a landmark tax overhaul on the South Lawn of the White House in Washington.

Dole je teško ranjen u Drugom svjetskom ratu prilikom oslobađanja Italije od fašista, a od tada nije mogao koristiti desnu ruku. Kao ratni veteran, dobar dio karijere je posvetio borbi za prava veterana, te očuvanju uspomena na američke napore u Drugom svjetskom ratu. Borio se za prava osoba sa invaliditetom, te je zaslužan za njihovu zaštitu od diskriminacije pri zapošljavanju u obrazovanju i javnim službama. Osim toga, ostavio je snažan zakonodavni trag u oblasti poreza i programa za poljoprivredu i prehranu.

Kao jedan od najuticajnijih političara svoje generacije, imao je reputaciju pragmatične osobe, koja je uvijek nastojala postići kompromis, čak i kad je to značilo suprotstavljanje stavovima vlastite stranke.

Devedesetih godina u Kongresu se istakao kao veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i borio se za njene interese. Protivio se politici Bijele kuće o zadržavanju embarga na oružje za Bosnu i Hercegovinu, te je smatrao da je umjesto neefikasnih stranih trupa bolje dozvoliti bosanskohercegovačkoj strani da sama nabavi oružje.

Moj pogled je da bismo trebali urgirati našim kolegama, Francuzima, Britancima, Holanđanima i drugima, da odu, podignu embargo i omoguće Bosancima da se bore za sebe.“, rekao je Bob Dole pred Kongresom SAD tada.

Nedugo nakon ovih njegovih riječi, Senat je, nasuprot željama Clintonove administracije, glasao da se embargo na oružje podigne.

Tom prilikom Dole je rekao:

Ne znam kako ćete Amerikanizirati rat ako povučete zaštitne snage i podignete embargo na oružje. Demokratski lideri su rekli da čim se to dogodi, tamo će se pojaviti američke trupe. Ko je to rekao? Pretpostavljam da će predsjednik doći u Kongres. Oni od nas ne traže da umiremo za Bosnu, oni od nas traže da im damo šansu da se brane, a oni će umirati za svoju zemlju.“

Dole je Bosnu i Hercegovinu posjetio u više navrata, uključujući i dolazak ratne 1994. godine sa tadašnjim senatorom, a sadašnjim predsjednikom Sjedinjenih Država, Joe Bidenom. Osim sastanka sa političkim liderima, oni su tada obišli i bolnice, te mjesto masakra na tržnici Markale.

Nakon rata je insistirao na hapšenju ratnih zločinaca, kako prilikom dolazaka u Bosnu i Hercegovinu, tako i u američkoj javnosti.

„Danas smo ovdje da pozovemo predsjednika Clintona da se pobrine da svi ratni zločinci u bivšoj Jugoslaviji budu uhapšeni i privedeni pravdi. Danas smo ovdje da kažemo da ima još mnogo toga da se uradi kako bismo postigli stabilan, pravedan i istinski mir u Bosni. Ako ne uhapsimo počinioce ovih zločina genocida, rizikovat ćemo investiciju od milijardi dolara, trenutno je to oko sedam miliardi dolara, zatim hiljade vojnog i civilnog osoblja, kao i naš prestiž i uticaj kao najveće nacije na planeti zemlji.“, govorio je Dole u julu 1995.

Bob Dole je proglašen počasnim građaninom Sarajeva, a 2019. godine mu je uručen Ključ grada Sarajeva.

Preminuo je u snu, u nedjelju ujutro.

Umro Senator Bob Dole

Obit Bob Dole

Bob Dole, senatski lider iz Kanzasa i republikanski predsjednički kandidat teško ranjen u Drugom svjetskom ratu i simbol generacije veterana tog rata, preminuo je u snu, u nedelju ujutru, saopštila je na društvenim mrežama njegova supruga Elizabeth Dole. Imao je 98 godina.

"Amerika je izgubila jednog od svojih heroja, naša porodica je izgubila svoju stenu", saopštila je Doleova porodica. "Bio je oličenje integriteta, humora, saosjećajnosti i neumorne radne etike. Bio je moćan glas pragmatičnog konzervativizma."

“Bob je bio američki državnik kao malo ko u našoj istoriji. Bio je ratni heroj i među najvećima iz "najveće generacije". Meni je takođe bio prijatelj na koga sam mogao da se oslanjam za pouzdani savjet ili duhovitu opasku u pravom trenutku da smiri nervozu. Nedostajeće mi moj prijatelj, ali sam zahvalan za vrijeme koje smo proveli zajedno i za prijateljstvo sa porodicom Dol. Imao je nepogrešivo osjećanje integriteta i časti. Njegovo poštenje, dostojanstvo, humor i patriotizam treba da budu inspiracija našoj zemlji", saopštio je predsjednik Joe Biden.

Dol je u februaru ove godine objavio da mu je otkriven četvrti stadijum raka pluća. Tokom svoje 36-godišnje karijere na Kapitol hilu, Bob Dol je postao jedan od najuticajnijih zakonodavaca i stranačkih lidera u Senatu. Imao je talenat za kompromis i čuveni smisao za humor, često na sopstveni račun, ali nije oklijevao da ga uperi i na druge.

Pisao je zakone o poreskoj politici, spoljnoj politici, farmama i programima ishrane kao i pravima osoba sa invaliditetom, a zaslužan je i za to što je zaštita od diskriminacije u zapošljavanju obrazovanju i javnim službama postala dio zakona kada je usvojen Zakon o Amerikancima sa invaliditetom.

Današnje vladine kancelarije i nacionalni parkovi pristupačni za osobe za hendikepom, rampe na trotoarima i tumači za jezik gluhonijemih prisutni na zvaničnim lokalnim skupovima su samo neki od vidljivih znakova njegovog naslijeđa, kao i rada zakonodavaca koje je okupio prije 30 godina da bi se usvojio taj važni zakon o građanskim pravima.

Dol je kasnije godine karijere posvetio statusu ranjenih veterana i njihovih palih saboraca na Arlingtonskom nacionalnom groblju, kao i sjećanju na generaciju veterana Drugog svjetskog rata, koja polako nestaje.

Hiljade starih vojnika okupile su se na Nacionalnom travnjaku 2004. godine, na otvaranju spomenika borcima Drugog svjetskog rata - skupu koji je Dole nazvao "našim posljednjim ponovnim okupljanjem." On je bio je jedan od pokretača podizanja tog spomenika.

“Sve nas je manje", rekao je tada. "Ali, ako se okupljamo u sutonu života, on je svjetionik znanja da smo ostali verni svojim saborcima."

Dole je veći dio života proveo u američkoj prijestonici, u centru moći, čak i poslije odlaska u penziju. Sve vrijeme je živeo u slavnom kompleksu Votergejt. Kada je napustio politiku i pridružio se pravničkoj firmi koju su činile istaknute demokrate, šalio se da dovodi svog psa na posao da bi imao još nekog republikanca da priča s njim.

Tri puta je pokušao da postane predsjednik. Poslednji put 1996. godine, kada je osvojio republikansku nominaciju ali je predsjednik Bil Clinton tada ponovo izabran. Borio se za predsjedničku nominaciju svoje stranke 1980. i 1988. a 1976. bio potpredsjednički kandidat republikanske stranke zajedno sa predsjednikom Fordom - kada su izgubili izbore.

Bijela kuća proglasila diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu

Ljubitelj sporta i Olimpijskih igara 2022. u Pekingu pozira ispred sata koji odbrojava dane do početka igara, u Pekngu, 256. oktobra 2021.

Administracija predsjednika Džoa Bajdena objavila je diplomatski bojkot predstojećih Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022.

Diplomatski bojkot znači da nijedan američki zvaničnik neće prisustvovati bilo kom događaju na Igrama u Pekingu 2022, dok će i dalje biti dozvoljeno učešće sportista iz tima SAD. Time se izbjeglo ponavljanje 1980, kada je tadašnji predsednik Džimi Karter spriječio američke sportiste da prisustvuju Ljetnjim igrama u Moskvi zbog invazije Sovjetskog Saveza na Afganistan krajem 1979.

"Diplomatski bojkot igara ne znači da je to kraj naše zabrinutosti povodom kršenja ljudskih prava. O našoj odluci smo obavijestili i naše saveznike i oni će odlučiti o tome da li će donijeti slične odluke kada je riječ o diplomatskom bojkotu igara", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.

Predsjednik Džo Bajden bio je pod ogromnim pritiskom zakonodavaca u Kongresu da objavi bojkot zbog kršenja ljudskih prava u Kini, uključujući pritvaranje miliona muslimanskih Ujgura u provinciji Sinđang i razbijanje prodemokratskih snaga u Hong Kongu.

Bajden je prošlog mjeseca rekao da razmišlja o diplomatskom bojkotu.

Zimske olimpijske igre u Pekingu održavaju se od 4. do 20. februara.

Virtuelni razgovor Bidena i Putina u utorak

Predsjednici SAD i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin (Foto: AP)

Predsjednici Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin održaće u utorak 7. decembra virtuelni susret u vezi sa vojnim tenzijama i drugim pitanjima u Ukrajini.

Američki predsjednik sa Putinom želi da razgovara u vezi sa raspoređivanjem ruskih snaga na granici sa Ukrajinom, prenijela je agencija Reuters riječi neimenovanog izvora iz američke administracije, ali i o strateškoj stabilnosti, cyber bezbjednosti i regionalnim pitanjima.

Biden će još jednom potvrditi podršku Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, rekao je Reutersu neimenovani izvor.

Tačan termin razgovora dvojice predsjednika nije poznat, a Bijela kuća bila je nedostupna za komentar.

Svjesni smo ruskih akcija već duže vrijeme i očekujem da ćemo imati dugu diskusiju sa Putinom“, rekao je Biden novinarima u petak.

Ne prihvatam ničije crvene linije“, ustvrdio je Biden.

Američki predsjednik rekao je i da je u pripremi sveobuhvatan set inicijativa čija je svrha da odvrate Putina od invazije na Ukrajinu. Agencija Reuters izvijestila je da Biden nije otkrivao više detalja.

Administracija američkog predsjednika razmatrala je sa evropskim partnerima partnerstvo kako bi se uvele dodatne sankcije Rusiji.

Istovremeno, zvanični Kremlj je saopštio da će dvojica državnika razgovarati i o primjeni sporazuma postignutih na junskom samitu u Ženevi.

Susret će zaista biti održan u utorak. Bilateralni odnosi, naravno Ukrajina i realizacija dogovora postignutih u Ženevi su glavne tačke dnevnog reda” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov agenciji Reuters.

Prema tvrdnjama ukrajinskih zvaničnika, više od 94.000 ruskih vojnika raspoređeno je u blizini granica Ukrajine i Rusije. Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov izjavio je tokom parlamentarne rasprave u petak da ima indicija da Rusija planira vojnu ofanzivu velikih razmjera za kraj januara – pozivajući se na obavještajne izvještaje.

Sa druge strane, zvanična Moskva optužuje Kijev da nastoji jačanje spostvene vojske. Odbacila je navode priprema napad na Ukrajinu i branila svoje pravo da rasporedi trupe na sopstvenoj teritoriji – na način koji smatra prikladnim.

Inače, odnosi između SAD i Rusije pogoršavaju se posljednjih godina, posebno nakon ruske aneksije Krima Ukrajine 2014, njene intervencije u Siriji 2015, ali i tvrdnji američkih obavještajnih službi za miješanje u izbore 2016. na kojima je pobijedio bivši predsjednik Donald Trump.

Dvojica lidera sastala su se ljetos licem u lice u Ženevi. Posljednji put telefonom su razgovarali tokom jula.

Omicron varijanta otkrivena u više američkih država

Ljudi u redu čekaju da prime "booster" dozu protiv Covida u New Yorku.

Omicron varijanta koronavirusa, koja do sredine nedjelje nije bila registrovana u SAD, sada je otkrivena u najmanje pet država, što je još jednom pokazalo koliko se brzo i lako mutacije virusa šire po svijetu. 

Samo dan pošto je prvi poznati slučaj u SAD otkriven u Californiji, testovi su pokazali da je najmanje petoro ljudi na širem području grada New Yorka inficirano omicron varijantom, kao i muškarac iz Minnesote koji je prisustvovao jednoj konvenciji na Manhattanu krajem novembra.

Žena iz Colorada, koja je nedavno putovala u Južnu Afriku, stanovnik Havaja koji nije nigdje putovao proteklih mjeseci, i još jedan stanovnik Kalifornije koji je prošlog mjeseca putovao u Južnu Afriku, također su zaraženi novim sojem, saopštili su zvaničnici.

Mnogo toga se još ne zna o omicronu, uključujući i pitanje da li je više zarazan, kao što neki zdravstveni stručnjaci sumnjaju, da li može da umanji efikasnost vakcina i da li su simptomi isti kao kod prvobitnog virusa, ili slabiji.

Zvaničnici u svakoj od država rekli su da nema razloga za paniku. Međutim, širenje slučajeva, među kojima su i osobe koje nisu nigdje putovale nedavno, znači da je nova varijanta virusa već cirkulisala u nekim dijelovima SAD.

"Moramo da pretpostavimo da je virus prisutan među nama već neko vrijeme", izjavio je gradnačelnik New Yorka Bill de Blasio​ na konferenciji za novinare sa guvernerkom Kathy Hochul​.

Guvernerka New Yorka Kathy Hochuli gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio na virtuelnoj konferenciji za novinare u New Yorku, 2. decembra 2021.
Guvernerka New Yorka Kathy Hochuli gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio na virtuelnoj konferenciji za novinare u New Yorku, 2. decembra 2021.

Među zaraženim građanima New Yorka je 67-godišnja žena sa Long Islanda koja je nedavno putovala u Južnu Afriku, stanovnici Brooklynna i Queensa i još jedan slučaj za koji se vjeruje da je povezan sa putovanjem. Najmanje jedna osoba je primila dozu vakcine protiv Covida, ali zvaničnici nisu imali podatke o statusu vakcinacije u ostala četiri slučaja.

U Minnesoti, nadležni kažu da je muškarac, koji nije putovao van SAD, počeo da ispoljava simptome nakon što je prisustvovao konvenciji Anime NYC 2021. u New Yorku. Komesarka za zdravlje Minnesote kaže da je muškarac vjerovatno zaražen na konvenciji, ali da zvaničnici to ne znaju pouzdano.

Nadležni u New Yorku pokušavaju da kontaktiraju učesnike konvencije, koja je održana između 19. i 21. novembra. Prema riječima organizatora, u konvenciji je učestvovalo oko 50.000 ljudi, a od njih je traženo da nose maske i pokažu dokaz da su primili najmanje jednu dozu vakcine protiv Covida 19.

Čovjek iz Minnesote je počeo da oseća blage simptome 22. novembra. Bio je vakcinisan i primio "booster" početkom novembra. Testirao se na Covid 24. novembra a simptomi su mu od tada skoro prošli.

Šator za testiranje na Covid u New Yorku, 2. decembra 2021.
Šator za testiranje na Covid u New Yorku, 2. decembra 2021.

22. nonvembra se prva poznata zaražena osoba u SAD vratila u Californiju iz Južne Afrike. Osoba je bila vakcinisana, razvila blage simptome i testirana pozitivna u ponedjeljak.

Druga osoba u toj državi je također vakcinisana i nije joj bila potrebna ljekarska njega. Nevakcinisana odrasla osoba zaražena omicronom na Havajima je preležala Covid prije godinu dana. Trenutno nije hospitalizovana i ima "blage do umjerenih" simptoma, uključujući glavobolju, bol u mišićima i kašalj.

Guvernerka Hochul kaže da slučaj koji se odnosi na putnika iz Minnesote pokazuje da je potrebno da se svi koji mogu vakcinišu protiv Covida ili prime "booster".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG