Linkovi

Najnovije

Azijsko-američki kandidati za gradonačelnike ostvaruju istorijske uspjehe širom Sjedinjenih Država

Novoizabrana gradonačelnica Bostona Michelle Wu obraća se pristalicama na svojoj izbornoj večeri u Bostonu, 2. novembra 2021.
Novoizabrana gradonačelnica Bostona Michelle Wu obraća se pristalicama na svojoj izbornoj večeri u Bostonu, 2. novembra 2021.

Tokom izbora koji su se utorak održavali u američkim saveznim državama, azijsko-američki kandidati upisali su se u istoriju čvrstim i očekivanim pobjedama u tri velika grada.

Utrke za gradonačelnike u Bostonu, Cincinnatiju i Seattleu privukle su jednako toliko nacionalne pozornosti, kao i utrke za guvernere u Virginiji i New Jerseyju.

Michelle Wu, kći tajvanskih imigranata, odnijela je pobjedu u utrci za gradonačelnika Bostona. Neslužbeni povratni rezultati signalizirali su snažan poraz protivnice Annisse Essaibi George, što ju je navelo da prizna poraz.

36-godišnja Wu sada će postati prva žena, prva obojena osoba i prva Azijska Amerikanka koja će biti gradonačelnica Bostona, čime će prekinuti dugu tradiciju biranja bijelaca na najviše dužnosti grada.

Bivši predsjednica Gradskog vijeća Bostona vodila je kandidaturu na progresivnoj platformi koja je naglašavala rasnu, ekonomsku i klimatsku pravdu. Dobila je podršku birača obavezujući se da će obezbijediti besplatan javni prijevoz i raditi na okončanju rasnog jaza u bogatstvu.

Boston Globe je objavio da je Essaibi George vodila "umjereniju i tradicionalniju kampanju". Na kraju, Wu je uspjela tako što je osigurala glasove progresivnih i obojenih zajednica u Bostonu.

Nakon svoje pobjede, Wu se obratila pristalicama.

"Spremni smo da svaki građanin Bostona zna da ne moramo birati između smjene generacija i održavanja upaljene ulične rasvjete, između rješavanja velikih problema hrabrim rješenjima i popunjavanja rupa", rekla je.

Wu je ponovila svoju predanost radu u ime svih građana.

"Nikad se neću prestati boriti da svi naši sustavi rade za sve nas", rekla je.

U Cincinnatiju

Arhiv - Aftab Pureval
Arhiv - Aftab Pureval

Aftab Pureval, 39-godišnji advokat i sin indijskih i tibetanskih imigranata, postat će prvi azijsko-američki gradonačelnik Cincinnatija.

Nakon što su neslužbeni rezultati predviđali pobjedu Purevala, njegov protivnik, dugogodišnji član Gradskog vijeća Cincinnatija David Mann, priznao je poraz.

Pureval, trenutni sudski službenik okruga Hamilton, bio je posvećen donošenju novih ideja u grad, s ciljevima obnove privrede Cincinnatija, reforme policijske uprave i stvaranja pristupačnijeg stanovanja, kao i rješavanja javne sigurnosti i prevoza.

Mann, bivši gradonačelnik Cincinnatija i američki kongresmen, vodio je kampanju kao iskusan kandidat koji će stabilno izvesti grad iz pandemije, navodi The Cincinnati Enquirer.

Pureval je u srijedu u saopštenju njegove kampanje izrazio zahvalnost glasačima na podršci.

"Imamo viziju i jedva čekam da pomognem u pokretanju rasta i jednakosti u Cincinnatiju. Zahvalan sam što sam dio vala novoizabranih azijsko-američkih gradonačelnika", rekao je. "Reprezentacija je važna, a ovo je samo početak."

U Seattleu

U Seattleu su rani rezultati pokazali da će Bruce Harrell (63), koji je napola crnac, a napola Japanac, vjerojatno postati prvi azijsko-američki i drugi crni gradonačelnik.

Bruce Harrell, koji se kandidirao protiv Lorene Gonzalez u utrci za gradonačelnika Sijetla, razgovara sa pristalicama dok njegova supruga, Joanne Harrell, desno, aplaudira, u Seattleu, 2. novembra 2021.
Bruce Harrell, koji se kandidirao protiv Lorene Gonzalez u utrci za gradonačelnika Sijetla, razgovara sa pristalicama dok njegova supruga, Joanne Harrell, desno, aplaudira, u Seattleu, 2. novembra 2021.

Prema The Seattle Timesu, Harrell, bivši član Gradskog vijeća Seattlea, osigurao je 65% do sada prebrojanih glasova i zadržao gotovo 30 postotnih bodova prednosti u odnosu na protivnicu i predsjednicu Gradskog vijeća M. Lorenu González.

"Vjerovali ste u ono što pokušavamo učiniti. Vjerujemo u ovaj grad. Ovaj grad ima nevjerojatan potencijal", rekao je Harrell obraćajući se pristalicama u utorak naveče.

Njegova kampanja stavila je snažan fokus na rješavanje problema beskućništva u Seattleu i povećan broj policijskih snaga, dok se takođe bavio zabrinutošću oko sustavnog rasizma i implicitne pristranosti među onima koji prvi reagiraju. Kampanja Gonzálezove ranije je izrazila podršku ukidanju sredstava policijskoj upravi, navodi The Seattle Times.

Unatoč Harrellovom značajnom vodstvu, González je tvrdila da će njezina kampanja pričekati konačne rezultate izbora.

"Poštujemo svaki glas kao jednak, bez obzira na to kada je dat", rekla je u izjavi svojim pristalicama u utorak naveče.

See all News Updates of the Day

Firme, koje su SAD sankcionisale zbog veza s Dodikom, na tenderima zaradile 500 miliona maraka

Milorad and Igor Dodik, Bosnia and Herzegovina
Milorad and Igor Dodik, Bosnia and Herzegovina

Kompanije koje su SAD u utorak stavile na listu sankcija zbog povezanosti s porodicom Dodik dobile su od domaćih institucija tendere u vrijednosti većoj od pola milijarde maraka, pokazuje Detektorova analiza više od hiljadu pojedinačnih tendera.

Uz “Prointer”, koji je sam dobio tendere vrijedne više od 280 miliona, i “Kalderu” sa 180 miliona, komapanija “Sirius 2010” pobijedila je na nabavkama vrijednim 50 miliona, od čega je polovina ugovor iz januara ove godine za digitalizaciju TV signala, piše Detektor.

Tri od ukupno sedam kompanija koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) u utorak stavile na novu listu sankcija zbog povezanosti s porodicom Milorada Dodika, na tenderima su od svog osnivanja dobile poslove vrednije od 512 miliona maraka, pokazuju podaci Portala javnih nabavki koje je analizirao Detektor.

Ove tri kompanije dobile su više od 1.400 tendera, najviše njih od institucija u Republici Srpskoj. Među tim institucijama izdvajaju se Poreska uprava Republike Srpske i entitetska “Elektroprivreda”, ali i državna kompanija “Elektroprenos”.

Američki Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je u svom saopćenju objasnio da sedam kompanija donosi glavne izvore prihoda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kao i njegovoj porodici. Dodik je iskoristio svoj položaj za lično bogaćenje kroz kompanije povezane s njim i njegovim sinom Igorom, navodi OFAC.

Spomenuli su i konkretan primjer u kojem su Milorad i Igor kontrolu koju imaju nad visokim dužnosnicima u vlasti Bosne i Hercegovine iskoristili za manipulisanje izradom državnog budžeta BiH kako bi se ugovor na državnom nivou mogao dodijeliti kompaniji “Prointer ITSS” mimo natjecateljskog procesa.

OFAC nije naveo o kojem ugovoru se radi. Prema podacima zvaničnog državnog Portala javnih nabavki, ova kompanija je u 2024. godini sklopila najmanje četiri ugovora s državnim kompanijama ili institucijama.

Kancelarija za veterinarstvo BiH je u februaru dodijelila posao kupovine računara i monitora za 34.000 maraka kroz konkurentski zahtjev koji je manje transparentna procedura u odnosu na otvorene pozive.

“Elektroprenos” je u aprilu “Prointeru”, kao jedinom ponuđaču, dao ugovor od 250.000 maraka za SAP podršku. Portal Capital je ranije objavio da je “Prointer” zbog prethodnih sankcija izgubio SAP licencu, ali da su pronašli način da dobijaju poslove podrške.

Regulatorna agencija za komunikacije BiH je također u februaru posao održavanja mreže, vrijedan gotovo 30.000 maraka, kroz otvoreni postupak dodijelila “Prointer ITSS-u” sa sjedištem u Banjoj Luci.

Najveći posao kompanija je na državnom nivou dobila u januaru od Nezavisnog operatora sistema (NOS). Za novi data centar NOS je izdvojio više od pola miliona maraka u otvorenom postupku.

Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove Brian E. Nelson, komentarišući nove sankcije, optužio je Dodika da iskorištava vlastiti narod za ličnu korist.

“Dodik nastavlja potkopavati institucije BiH i bogatiti svoju porodicu na račun naroda, dodatno ugrožavajući budućnost BiH u euroatlantskim institucijama”, navodi se u objašnjenju OFAC-a.

Za tri od sedam sankcionisanih kompanija nema zvaničnih podataka da su dobijale tendere, dok je jedna kompanija dobila tek jedan tender. Ali kompanije “Prointer ITSS”, “Sirius 2010” te “Kaldera” zajedno su na više od 1.400 tendera dobile poslove vrijedne više od pola milijarde maraka, pokazuju zvanični podaci.

OFAC smatra da je Dodik iskoristio svoj službeni položaj kako bi ugovore s Vladom Republike Srpske usmjerio na mrežu privatnih kompanija koje on i Igor nadziru.

“Dok Igor kontroliše mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu povezanost s tim kompanijama oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore”, navodi se u saopćenju, gdje se objašnjava da je “Infinity International Group” holding kompanija u BiH koja direktno ili indirektno posjeduje, ili je većinski vlasnik, još najmanje pet kompanija sa sjedištem u BiH – “Prointer ITSS” Banja Luka, član “Infinity International Groupa”, “Kaldera Company EI PGP”, “Infinity Media”, “K-2 Audio Services” Banja Luka te “Una World Network”.

Osim ove grupacije, kompanija OFAC je posebno istaknula firmu “Sirius 2010” iz Banje Luke, za koju su naveli da posluje unutar mreže porodice Dodik.

“Uz ‘Prointer’ i ‘Kalderu’, ‘Sirius’ je u BiH dobro poznat po unosnim ugovorima s vladom”, navodi se u saopćenju.

Ova firma je od svog osnivanja pobijedila na skoro 200 tendera, vrijednih više od 50 miliona maraka. Polovinu od ovog iznosa čini ugovor iz ove godine koji je potpisao državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto za digitalizaciju TV signala.

U odgovoru porukom Forto je rekao da se već oglasio saopćenjem, u kome je naveo da je već zatražio da se od “Siriusa” zahtijeva izjašnjenje da li će moći ispoštovati ugovor.

Druge najvrednije nabavke “Siriusu” su dodijelili Poreska uprava Republike Srpske te Ministarstvo unutrašnjih poslova i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, gdje je direktor Vlado Đajić, visoki funkcioner SNSD-a.

Američki OFAC je opisao kako je u sankcionisanim kompanijama Igor često iz sjene uključen u poslovanje. Naveli su primjer iz aprila 2024. godine, kada je tadašnji direktor “Siriusa” podnio ostavku, a Igor je, prema saopćenju, učestvovao u zapošljavanju zamjene.

Igor je bio u konačnici odgovoran za osiguravanje da svaka kompanija – uključujući ‘Prointer’, ‘Sirius’ i ‘Kalderu’ – izvrši plaćanja kako bi ispunila svoje finansijske obveze”, opisuje OFAC i dodaje kako je Igor također učestvovao u organizaciji sastanka na kojem je razgovarao o novim ugovorima sa svojim saradnicima i generalnim direktorom ‘Prointera”.

Ova kompanija dobila je javne poslove vrijedne stotine miliona maraka. Samo je Poreska uprava Republike Srpske dodijelila “Prointeru” više od 30 tendera, vrijednih 56 miliona, među kojima je najvredniji tender od 31 miliona, za usluge pravljenja sistema za fiskalizaciju.

Poreska uprava, “Elektroprenos” i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske dodijelili su “Prointeru” trećinu ukupno zarađenog novca putem tendera.
OFAC smatra Igora Dodika ključnim čovjekom unutar “Prointera”, ali i kompanije “Kaldera”.

“Igor u konačnici usmjerava finansijske odluke za kompanije unutar mreže, uključujući ‘Prointer’ i ‘Kalderu’, a za poslovne odluke potrebno je Igorovo odobrenje”, navodi se u sankcijama.

“Kaldera” je kroz sistem javnih nabavki dobila poslove vrijedne više od 180 miliona maraka. Najviše ugovora sklopljeno je sa “Elektroprenosom BiH”, “Elektroprivredom Republike Srpske” i Olimpijskim centrom “Jahorina”, gotovo 100 miliona maraka samo sa ove tri javne kompanije.

Osim Ministarstva prometa i komunikacija, druge institucije i kompanije koje imaju ugovore sa sankcionisanim firmama nisu se oglašavale o odluci OFAC-a i kako bi ona mogla uticati na saradnju sa sedam kompanija. Detektor je pokušao kontaktirati više njih koji su dodijelili velike ugovore, ali u njima niko nije odgovarao na zahtjeve za razgovor.

“Prointer”, “Kaldera” i “Sirius 2010” trenutno su u procesima nabavki, gdje, prema zvaničnom portalu, očekuju potpisivanje ugovora u 16 nabavki, vrijednih oko 1,5 miliona maraka.

Pomilovanja u BiH: Državna milost nad kriminalom

Foto: Dženat Dreković, CIN
Foto: Dženat Dreković, CIN

Bh. političari su potpisali 1.187 pomilovanja tokom prethodne dvije decenije i tako osuđenicima ublažili ili oprostili kazne.

Bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić je tražio pomilovanje, ali bez stvarne želje da bude pomilovan. To je bio samo pokušaj u traženju načina da odgodi odsluženje četverogodišnje zatvorske kazne.

Tako tvrdi njegov advokat Elmir Jahić, uz objašnjenje da je zahtjev za pomilovanje povučen nakon što je Sud BiH odbio odgodu izvršenja kazne i uputio Novalića u zatvor 2024. godine.

Predsjedništvo BiH, predsjednici FBiH i Republike Srpske (RS) te gradonačelnik Brčko distrikta imaju pravo potpisati pomilovanje kojim oslobađaju osuđenike, ublažavaju im kazne ili naređuju brisanje presude.

Bez obrazloženja svojih odluka, oni mogu pomilovati svakog osim osuđene za ratne i zločine protiv čovječnosti te za genocid i terorizam.

Za razliku od Novalića, drugi osuđenici koji su pisali molbe za pomilovanje nisu od njih odustajali pa je od 2003. do juna 2024. odobreno 1.187 pomilovanja − u prosjeku 59 godišnje. Među pomilovanim su: političari, funkcioneri, državni službenici, ali i bjegunci i povratnici u činjenju krivičnih djela. Dokumenti svjedoče da je za pomilovanja bilo urgencija, političkog utjecaja i mita.

Brisanje presude bivšoj općinskoj vijećnici

U oktobru 2023. godine predsjednica FBiH Lidija Bradara je potpisala brisanje presude iz kaznene evidencije Jasni Babić, direktorici Javnog komunalnog preduzeća „Vitkom“ iz Viteza i kolegici iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH).

Babić je zbog krivotvorenja isprave na Općinskom sudu u Travniku 2022. godine proglašena krivom i kažnjena sa 500 KM jer je u prijavi za poziciju direktorice 2019. godine napisala da nije izabrana funkcionerka iako je tada bila općinska vijećnica. Tu lažnu izjavu je i ovjerila i na taj način otklonila smetnje da postane direktorica. Babić je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) rekla da pomilovanje nije dobila zbog stranačke povezanosti sa Bradarom te da je lično i ne poznaje. Odbila je odgovoriti šta je navela kao razlog za traženje pomilovanja:

Šta Vas briga! Nisam se Vama obratila sa molbom“, rekla je novinarki CIN-a.

Iako je priznala krivicu, Babić kaže da je nepravedno osuđena i da „ima pravo kao i svi ostali na pomilovanje“.

Predsjednica FBiH Lidija Bradara je odbila razgovarati o pomilovanjima koje je dodijelila. Od oktobra 2023. do marta 2024. godine pomilovala je osmero osuđenih i odbila 54 zahtjeva.

Prikupljeni podaci ukazuju da funkcioneri najrjeđe potpisuju brisanje presude. Tokom dvije decenije 48 osoba je dobilo ovakvo pomilovanje, a među njima su i bivši državni službenici, funkcioneri i političari.

Upravo zbog političara OHR je 2005. privremeno suspendovao davanje ovog „akta milosti“. Potez je uslijedio nakon što je tadašnji predsjednik FBiH Niko Lozančić pomilovao bivšeg ministra odbrane FBiH Miroslava Prcea, osuđenog zbog zloupotrebe položaja jer je nezakonito raspolagao novcem za Hrvatsko vijeće odbrane. Petogodišnja zatvorska kazna smanjena mu je za godinu.

On danas živi u Hrvatskoj. Ima privatni biznis i kaže da se ne bavi politikom. „Ne bih se vraćao na to vrijeme. Nikako se ne bih vraćao i nemam ništa za izjaviti. Sve je to bilo u skladu sa zakonom“, rekao je Prce za CIN.

On je bio član HDZBiH. Slučaj je tada izazvao veliku pažnju javnosti i Lozančić kaže da je bio svjestan da je riječ o osjetljivom slučaju i „malo nezgodnoj odluci“ koju je potpisao svom partijskom kolegi.

Kaže da je za tu kao i za ostale odluke imao saglasnost potpredsjednika. „Ja sam dobio prijedlog jednog potpredsjednika, pa dobio prijedlog drugog potpredsjednika, pa sam držao jedno 15 dana u ladici pa razmišljao hoću li-neću, bez obzira što je bilo opravdanih razloga za, ali sam bio svjestan da će biti reakcije velike.“

Lozančić tvrdi da nije potpisao odluku na zahtjev stranke niti je pomilovanja davao zbog urgencija.

On je od jula 2003. do jula 2005. godine potpisao 460 odluka – čak 68 osoba je tada dobilo pomilovanje drugi, treći ili četvrti put za isto djelo. On tvrdi da se brojeva ne sjeća i da je sve radio u svrhu rehabilitacije osuđenika te da nije uzimao novac za pomilovanje niti ostvario ličnu korist:

Mislim da sam radio pravedno, noseći se načelima pravednosti. Možda sam pogriješio, ali bez namjere.

Urgencija za pomilovanje

Sudska dokumentacija pokazuje da je i tokom mandata predsjednika FBiH Živka Budimira bilo urgencija i mita za pomilovanja.

Sastanci po kafanama, dogovori i uplate novca snimani su i dokumentovani po nalogu Državnog tužilaštva. U novembru 2013. godine podignuta je optužnica protiv više osoba među kojima su Budimir, njegov savjetnik Petar Barišić, predsjednik Kantonalnog odbora Jedinstvene organizacije boraca i veterana Armije BiH u Sarajevu Saud Kulosman i Armin Kulovac.

Kulovac i Kulosman su priznali krivicu za davanje dara i posredovanje pa su 2016. i 2019. godine osuđeni na uslovne zatvorske kazne.

Prema presudama, Kulovac je dao 7.000 KM kao avans za pomilovanje brata Admira osuđenog na dvije i po godine zatvora za silovanje, dok je Kulosman posredovao i za to i za pomilovanje Adija Karića, osuđenog na šest mjeseci zatvora zbog nanošenja teške tjelesne ozljede.

Novac je, prema sudskoj dokumentaciji, uzeo Budimirov savjetnik Barišić kako bi utjecao na odluke o pomilovanju koje ipak nisu potpisane. Barišić je uhapšen u aprilu 2013. zbog nezakonitog posredovanja, ali je po izlasku pobjegao i za njim je raspisana potjernica koja je i dalje na snazi pa suđenje nije završeno.

Općinski sud u Sarajevu je 2019. godine oslobodio Budimira optužbe za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i primanje dara uz objašnjenje da se pomilovanja nisu ni desila te da nije dokazano da je Budimir postupao prema urgencijama.

On danas nije politički aktivan i za razgovor postavlja uvjete koje mu CIN ne može omogućiti: “Jedini način na koji ja pristajem razgovarati − ne samo o tome, nego na bilo koju temu − izravno, uživo. Nikakve više izjave koje će biti rezane, montirane, ja na to više ne pristajem“.

Budimir je bez obaveznih konsultacija sa potpredsjednicima pomilovao 247 osuđenika među kojima su ubice, dileri droge, prevaranti i lice sa potjernice.

Neki od njih su kasnije počinili nova krivična djela.

Pomilovani kurir Tužilaštva Brčko distrikta

U Brčkom odluku o pomilovanju donosi gradonačelnik na preporuku Pravosudne komisije, institucije koja ima ulogu ministarstva pravde i koju čine: glavni tužilac, predsjednici sudova Brčko distrikta, pravobranilac, direktor Kancelarije za pravnu pomoć i troje građana.

Dakle, formalno-pravno, gradonačelnik je taj koji daje ili potpisuje finalno pomilovanje, ali nikada se nije desilo da je promijenio gradonačelnik bilo koji prijedlog koji je došao od strane Pravosudne komisije“, objašnjava nekadašnji gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić.

On je tokom mandata potpisao samo jedno pomilovanje. U septembru 2022. odobrio je brisanje presude Goranu Peštiću koji je dvije godine ranije uslovno osuđen na tromjesečni zatvor zbog falsifikovanja isprave.

Zaista ne znam. Evo, od vas čujem. Dakle, ne mogu da se sjetim o kome je riječ”, kaže bivši gradonačelnik Kadrić.

Peštić je jedini od 13 pomilovanih u Brčko distriktu dobio brisanje presude što znači da se formalno više ne vodi kao osoba sa dosjeom.

Ostali osuđeni među kojima ima onih koji su počinili ubistvo ili razbojništvo te trgovali narkoticima dobili su skraćenje zatvorske kazne za najviše šest mjeseci.

Peštić danas radi u Tužilaštvu Brčko distrikta kao vozač kurir. U kratkom razgovoru je rekao da je pomilovanje dobio redovnim putem i da po zakonu može da traži brisanje presude. Na pitanje novinarke da li je neko urgirao za njega ili dao novac za pomilovanje, rekao je: “Gospođo, pretjerujete” i prekinuo razgovor.

Pomilovanja u entitetu RS tri puta manje

Predsjednici RS-a su tokom dvije decenije dali 312 pomilovanja − skoro triput manje od kolega iz FBiH. Dragan Čavić je potpisao 179 pomilovanja, Rajko Kuzmanović 60, Milan Jelić 44, dok su Milorad Dodik i Željka Cvijanović „pravni akt milosti“ potpisali 27 puta, odnosno dvaput.

Oni su osuđenicima brisali presude i smanjivali zatvorske kazne ili ih mijenjali uslovnim. U skoro polovini odluka razlozi presude nisu ni napisani, ali polovina za koje ovaj podatak postoji govori da je riječ o različitim krivičnim djelima: od zloupotrebe položaja, falsifikovanja dokumenata, ugrožavanja saobraćaja do nanošenja teških povreda, porodičnog nasilja i ubistva.

Među pomilovanim je Darko Elez kojem je početkom 2005. godine tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić oprostio godinu dana zatvora. Elez je tada bio osuđen na pet godina i osam mjeseci zbog ubistva. U međuvremenu je ponovo osuđen i to na 15 godina zatvora zbog organizovanog kriminala u vezi sa ubistvima, pokušajima ubistava i drugim krivičnim djelima koje je Elez počinio nakon pomilovanja.

Na listi pomilovanih su i notar iz Istočnog Sarajeva Samojko Đorda, osuđen na kaznu od 2.000 KM zbog zloupotrebe položaja koju je počinio kao predsjednik Osnovnog suda na Sokocu, te Dado Dogan, nakratko ministar za porodicu, omladinu i sport RS-a, osuđen na godinu dana zatvora zbog ugrožavanja saobraćaja.

Njihove presude su odlukama Rajka Kuzmanovića i Željke Cvijanović izbrisane, što je najviši stepen pomilovanja koji je na raspolaganju funkcionerima.

Predsjednici Republike Srpske su ovu vrstu pomilovanja potpisali 29 puta i to u slučajevima u kojima zatvorska kazna nije duža od godine zatvora niti novčana kazna premašuje tri hiljade maraka.

Kako klimatske promjene uzrokuju toplotne talase?

Klimatske promjene uzrokuju opasne toplotne talase na sjevernoj hemisferi i stvaraće opasne vremenske uslove i u narednim decenijama, pokazuju istraživanja.

"Trenutno trpimo globalni toplotni talas. To vrućinu stavlja u središte naših odluka", izjavila je Christiana Figeres, bivša šefica Agencije Ujedinjenih nacija za klimu.

Zašto klimatske promjene doprinose velikim vrućinama?

Kontinuirano sagorijevanje fosilnih goriva oslobađa sve više ugljenika koji stiže do Zemljine atmosfere. To uzrokuje da se u vazduhu nađe više toplote koja potiče od Sunca - što vremenom dovodi do povećanja globalne temperature.

Od početka Industrijske revolucije, kada su zemlje Zapada počele da koriste ugalj i druga fosilna goriva, prosječna globalna temperatura povećana je za skoro 1,3 stepena Celzijusa.

To znači da klimatske promjene toplotne talase čine vrelijim - nego što bi to bio slučaj bez zagrijavanja atmosfere. Ta situacija postaje sve češća i opasnija.

"Svaki toplotni talas je vjerovatniji i vreliji, nego što bi to bio, kao posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim faktorom. To je, u ovom trenutku, skoro pa trivijalna izjava - imajući u vidu dokaze koji to potvrđuju", izjavio je Daniel Swein - klimatski stručnjak Univerziteta u Los Anđelesu.

Koliko je važan klimatski faktor?

Osim globalnog zagrijavanja, postoje i drugi faktori i uslovi koji mogu uticati na pojavu toplotnih talasa.

Među njima su El Ninjo i La Nina - najpoznatiji fenomeni klimatskog sistema Zemlje. Ulogu u tome može imati i Zemljina površina sa svojim tamnim dijelovima i okruženjem koje ima tendenciju da bude toplija od osvijetljenih dijelova i prirodnih sistema - poput šuma ili močvara.

Da bi sa sigurnošću utvrdili kako su i u kojoj mjeri klimatske promjene uticale na određeni toplotni talas, naučnici sprovode takozvane studije atribucije. Sprovedeno ih je na stotine tokom posljednje decenije upotrebom kompjuterskih simulacija.

Aktuelne vremenske prilike upoređivane su sa sistemima uspostavljenim tako da nisu trpili promjene ljudskim djelovanjem - koje je izmijenilo hemijski sastav atmosfere tokom proteklog vijeka.

Stručnjaci su utvrdili da su velike aprilske vrućine u južnoj Aziji bile 45 puta snažnije usljed klimatskih promjena. Za vrijeme tog toplotnog talasa, termometri su u sjeveroistočnom indijskom gradu Kalkuti dostigli 46 stepeni, što je za 10 stepeni više od sezonskog prosjeka.

Šta se može očekivati u budućnosti?

Čak i ukoliko bi sve emisije ugljenika u atmosferu odmah bile prekinute, do sada ga je toliko akumulirano, da će klimatske promjene decenijama uticati na povećanje temperature.

Potrebno je da do 2030. godine svijet prepolovi emisiju ugljenika na nivoe iz 1995.

Takođe, do 2050. emisija je potrebno da se smanji na nulu - kako bi se stvorila šansa da se povećanje prosječne globalne temperature zadrži na oko 1,5 Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, navode naučnici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, organizacije Ujedinjenih nacija.

Umjesto toga od 1995. globalne emisije ugljenika su u stalnom porastu.

Na putu je da, do 2100. godine, povećanje prosječne temperature dostigne 2,7 Celzijusa, prelazeći prag od 1,5 stepeni - iznad kog naučnici predviđaju katastrofalne i nepovratne klimatske posljedice.

"Činjenica da su milioni ljudi u Sjedinjenim Državama izloženi talasima vrućine ukazuje na činjenicu da se tek treba ozbiljno baviti najtežim izazovima klimatskih promjena", zaključila je Christiana Figeres, bivša šefica Agencije Ujedinjenih nacija za klimu.

SAD ubrzavaju isporuku protivvazdušne odbrane u Ukrajinu

Mobilni lanser raketa Patriot ispred Fort Sil Army Posta u blizini Lawtona, Oklahoma, 21. marta 2023. Stotine raketa protivvazdušne odbrane ići će u Ukrajinu ispred drugih nacija koje su ih naručile, objavila je Bijela kuća u četvrtak.
Mobilni lanser raketa Patriot ispred Fort Sil Army Posta u blizini Lawtona, Oklahoma, 21. marta 2023. Stotine raketa protivvazdušne odbrane ići će u Ukrajinu ispred drugih nacija koje su ih naručile, objavila je Bijela kuća u četvrtak.

Bijela kuća je u četvrtak objavila da će premjestiti Ukrajinu na prvu liniju za isporuku moćnih raketa protivvazdušne odbrane, nakon što su napadi ruskih raketa i dronova oštetili energetske objekte širom opkoljene zemlje.

Stotine novonastalih raketa Patriot i NASAMS – koje se koriste za odbranu zemlja-vazduh – ići će u Ukrajinu ispred drugih nacija koje su ih naručile, rekao je savjetnik za komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. Naglasio je da ovaj potez neće uticati na planirane isporuke Tajvanu i Izraelu, te da su ostale nacije koje su čekale svoje pošiljke bile "široko podržavale" kada su bile obaviještene o odluci Washingtona.

"Očigledno je potrebno više i potrebno je sada", rekao je Kirby novinarima tokom telefonskog brifinga sa novinarima. “Dakle, kao rezultat toga, vlada Sjedinjenih Država je donijela tešku, ali neophodnu odluku da ponovo odredi prioritete u kratkoročnim planiranim isporukama strane vojne prodaje drugim zemljama, posebno raketa Patriot i NASAMS, kako bi umjesto toga krenule u Ukrajinu.

Masivan napad ruskih raketa i dronova oštetio je energetske objekte širom Ukrajine, dan nakon što je ta zemlja najavila nestanke struje zbog nestašica struje u ratu.

Ukrajinski nacionalni dobavljač električne energije Ukrenergo saopštio je u četvrtak rano ujutru da je napad na termoelektranu tokom noći prouzrokovao ozbiljnu štetu i ranio tri radnika.

Oštećena je oprema u objektima u regijama Vinica, Dnjepropetrovsk, Donjeck, Kijev, dodaje se u saopštenju Ukrenerga.

Prodavačica sa baterijskom lampom tokom nestanka struje u podzemnom tržnom centru u centru Kijeva, Ukrajina, 19. juna 2024.
Prodavačica sa baterijskom lampom tokom nestanka struje u podzemnom tržnom centru u centru Kijeva, Ukrajina, 19. juna 2024.

U sredu je Ukrenergo najavio da će se u cijeloj zemlji primijeniti isključenja struje po satu. Ruski dronovi i raketni udari smanjili su kapacitete Ukrajine za proizvodnju električne energije na polovinu onoga što su bile prošle godine, izjavio je ranije ovog mjeseca predsjednik Volodimir Zelenski.

U svom svakodnevnom obraćanju, Zelenski je rekao da vladini zvaničnici traže načine da poboljšaju situaciju.

"Pripremamo rješenja koja će osigurati pouzdaniji prolazak grijne sezone i dati ljudima više mogućnosti da prebrode ovaj izuzetno težak period, u smislu nestašica energije i nestanka", rekao je on.

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su oborile pet od devet projektila i svih 27 dronova koje je Rusija lansirala u 10 ukrajinskih regiona tokom napada u četvrtak.

Vojska je saopštila da je Rusija uglavnom ciljala istočnu Ukrajinu, tačnije oblast Dnjepropetrovsk.

Guverner Dnjepropetrovska rekao je da su tri muškarca povrijeđena u napadu, u kojem je oštećeno i sedam kuća.

U Rusiji, guverner južnog Krasnodarskog kraja rekao je da je ukrajinski napad dronom preko noći bio usmjeren na skladišta nafte.

Guverner Venyamin Kondratyev rekao je da je jedna žena ubijena u napadu na grad Slavjansk-na-Kubani.

Odbrambeni sporazum Rusije sa Sjevernom Korejom ove sedmice podstakao je dvostranačku grupu američkih senatora da obnove pozive da se Rusija odredi kao državni sponzor terorizma.

"Ovo je jedna od najvažnijih odluka koju će naša generacija političara donijeti, jer ako bismo napravili terorizam koji sponzorira Rusija, to bi promijenilo zamah u Ukrajini preko noći. To bi bio moralni poticaj za Ukrajinke. To bi otežavalo bilo ko da posluje s Rusijom, a to bi dodatno izoliralo ovaj režim", rekao je republikanski senator Lindsey Graham novinarima u četvrtak.

Demokratski senator Richard Blumenthal rekao je da je razgovarao s Bidenovom administracijom o naporima da se osigura imenovanje, ali o tome nije razgovarao od najave ruskog sigurnosnog partnerstva.

"To je duboko zastrašujuće, jer signalizira saradnju, ne samo protiv Ukrajine, već i protiv Sjedinjenih Država", rekao je Blumenthal.

Britansko ministarstvo odbrane saopštilo je u četvrtak da je Rusija između 12. i 18. juna prebacila svoje napade krstarećim raketama sa linije fronta na udare na ukrajinske vazdušne baze. Promjena strategije je, prema izvještaju ministarstva, "gotovo sigurno" zbog "uspjeha ukrajinskih zračnih napada", što je vjerovatno izazvalo zabrinutost Rusije u pogledu korisnosti vlastitih aviona.

U ovom izvještaju korišten je materijal Reutersa i agencije France-Presse.

Pomoć ponovo ulazi u Gazu preko privremenog mola koji su izgradile SAD

Slika koju je dostavila američka Centralna komanda prikazuje privremeni mol koji su izgradile SAD na obali pojasa Gaze, 16. maja 2024.
Slika koju je dostavila američka Centralna komanda prikazuje privremeni mol koji su izgradile SAD na obali pojasa Gaze, 16. maja 2024.

Pomoć ponovo ulazi u Gazu morem kroz privremeni mol koji su sagradili SAD nakon što je struktura ponovo povezana sa plažom ranije ove sedmice, rekao je zvaničnik odbrane za Glas Amerike u četvrtak.

Američka vojska je prošle sedmice isključila plutajući mol i premjestila ga u luku Ašdod u Izraelu zbog lošeg vremena.

Iako zalihe sada stižu, portparol UN-a Farhan Haq kaže da Svjetski program za hranu UN-a nije ponovo započeo distribuciju pomoći Palestincima u Pojasu Gaze zbog dugotrajnih sigurnosnih zabrinutosti.

Svjetski program za hranu UN-a privremeno je zaustavio distribuciju lokalnim partnerima 9. juna, a agencija je rekla da će se nastaviti nakon što se završi sigurnosna kontrola i kada UN budu sigurni da se njeno osoblje i partneri mogu bezbjedno kretati.

Uređenje pristaništa dio je napora da se pojača, kako kažu humanitarne organizacije, izrazito nedovoljna količina pomoći za palestinske civile usred sukoba Izraela i Hamasa.

Pomoć je sporo stizala u Gazu zbog dugih kolana vozila na izraelskim inspekcijskim punktovima. Sjedinjene Američke Države i druge nacije su posljednjih mjeseci desetine puta ispuštale hranu u Gazu, ali vazdušne isporuke su mnogo manje efikasne i pružaju znatno manje količine pomoći od distribucije preko mora ili kopna.

Nakon završetka sredinom maja, mol je radio samo nekoliko dana prije nego što ga je oštetilo olujno vrijeme krajem maja.

Centralna komanda SAD-a ponovo je prošle sedmice odvojila pristanište kako bi spriječila očekivano uzburkano more da izazove novu štetu na molu.

Pentagon kaže da je pristanište dizajnirano kao privremena mjera i omogućilo je isporuku 3.500 metričkih tona pomoći u Gazu.

Dopisnica VOA UN-a Margaret Besheer doprinijela je ovom izvještaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG