Najnovije
Azijsko-američki kandidati za gradonačelnike ostvaruju istorijske uspjehe širom Sjedinjenih Država
Tokom izbora koji su se utorak održavali u američkim saveznim državama, azijsko-američki kandidati upisali su se u istoriju čvrstim i očekivanim pobjedama u tri velika grada.
Utrke za gradonačelnike u Bostonu, Cincinnatiju i Seattleu privukle su jednako toliko nacionalne pozornosti, kao i utrke za guvernere u Virginiji i New Jerseyju.
Michelle Wu, kći tajvanskih imigranata, odnijela je pobjedu u utrci za gradonačelnika Bostona. Neslužbeni povratni rezultati signalizirali su snažan poraz protivnice Annisse Essaibi George, što ju je navelo da prizna poraz.
36-godišnja Wu sada će postati prva žena, prva obojena osoba i prva Azijska Amerikanka koja će biti gradonačelnica Bostona, čime će prekinuti dugu tradiciju biranja bijelaca na najviše dužnosti grada.
Bivši predsjednica Gradskog vijeća Bostona vodila je kandidaturu na progresivnoj platformi koja je naglašavala rasnu, ekonomsku i klimatsku pravdu. Dobila je podršku birača obavezujući se da će obezbijediti besplatan javni prijevoz i raditi na okončanju rasnog jaza u bogatstvu.
Boston Globe je objavio da je Essaibi George vodila "umjereniju i tradicionalniju kampanju". Na kraju, Wu je uspjela tako što je osigurala glasove progresivnih i obojenih zajednica u Bostonu.
Nakon svoje pobjede, Wu se obratila pristalicama.
"Spremni smo da svaki građanin Bostona zna da ne moramo birati između smjene generacija i održavanja upaljene ulične rasvjete, između rješavanja velikih problema hrabrim rješenjima i popunjavanja rupa", rekla je.
Wu je ponovila svoju predanost radu u ime svih građana.
"Nikad se neću prestati boriti da svi naši sustavi rade za sve nas", rekla je.
U Cincinnatiju
Aftab Pureval, 39-godišnji advokat i sin indijskih i tibetanskih imigranata, postat će prvi azijsko-američki gradonačelnik Cincinnatija.
Nakon što su neslužbeni rezultati predviđali pobjedu Purevala, njegov protivnik, dugogodišnji član Gradskog vijeća Cincinnatija David Mann, priznao je poraz.
Pureval, trenutni sudski službenik okruga Hamilton, bio je posvećen donošenju novih ideja u grad, s ciljevima obnove privrede Cincinnatija, reforme policijske uprave i stvaranja pristupačnijeg stanovanja, kao i rješavanja javne sigurnosti i prevoza.
Mann, bivši gradonačelnik Cincinnatija i američki kongresmen, vodio je kampanju kao iskusan kandidat koji će stabilno izvesti grad iz pandemije, navodi The Cincinnati Enquirer.
Pureval je u srijedu u saopštenju njegove kampanje izrazio zahvalnost glasačima na podršci.
"Imamo viziju i jedva čekam da pomognem u pokretanju rasta i jednakosti u Cincinnatiju. Zahvalan sam što sam dio vala novoizabranih azijsko-američkih gradonačelnika", rekao je. "Reprezentacija je važna, a ovo je samo početak."
U Seattleu
U Seattleu su rani rezultati pokazali da će Bruce Harrell (63), koji je napola crnac, a napola Japanac, vjerojatno postati prvi azijsko-američki i drugi crni gradonačelnik.
Prema The Seattle Timesu, Harrell, bivši član Gradskog vijeća Seattlea, osigurao je 65% do sada prebrojanih glasova i zadržao gotovo 30 postotnih bodova prednosti u odnosu na protivnicu i predsjednicu Gradskog vijeća M. Lorenu González.
"Vjerovali ste u ono što pokušavamo učiniti. Vjerujemo u ovaj grad. Ovaj grad ima nevjerojatan potencijal", rekao je Harrell obraćajući se pristalicama u utorak naveče.
Njegova kampanja stavila je snažan fokus na rješavanje problema beskućništva u Seattleu i povećan broj policijskih snaga, dok se takođe bavio zabrinutošću oko sustavnog rasizma i implicitne pristranosti među onima koji prvi reagiraju. Kampanja Gonzálezove ranije je izrazila podršku ukidanju sredstava policijskoj upravi, navodi The Seattle Times.
Unatoč Harrellovom značajnom vodstvu, González je tvrdila da će njezina kampanja pričekati konačne rezultate izbora.
"Poštujemo svaki glas kao jednak, bez obzira na to kada je dat", rekla je u izjavi svojim pristalicama u utorak naveče.
See all News Updates of the Day
Obilna kiša zahvatila centralnu Evropu, više žrtava u poplavama
Jedna osoba se utopila na jugozapadu Poljske, spasilac je poginuo u Austriji, a hiljade je evakuisano u Češkoj nakon što je jaka kiša nastavila da zaliva centralnu Evropu u nedjelju, uzrokujući poplave u nekoliko dijelova regije.
Vatrogasac koji se borio s poplavama u Donjoj Austriji je također poginuo, rekao je austrijski vicekancelar Werner Kogler u nedjelju na platformi društvenih medija X, dok su vlasti proglasile pokrajinu koja okružuje Beč područjem katastrofe.
U istorijskom poljskom gradu Glucholazy u blizini češke granice srušio se most. Lokalni mediji izvještavaju da je odnesena kuća i srušen most u planinskom gradu Stronie Slaskie, gdje je pukla lokalna brana, prema poljskom meteorološkom institutu.
Rijeke su se izlile iz Poljske u Rumuniju, gdje su četiri osobe pronađene mrtve u subotu, nakon nekoliko dana kiše u sistemu niskog pritiska pod nazivom Boris.
Neki dijelovi Češke i Poljske suočili su se s najgorim poplavama u skoro tri decenije, a hiljade su evakuisane iz gradova. Četvrt miliona čeških domova ostalo je bez struje.
Češka policija saopštila je da traga za tri osobe koje su bile u automobilu koji je u subotu pao u reku Starič u blizini Lipove-lazne, sela oko 235 km istočno od Praga koje je jedno od najteže pogođenih susjedni grad Jesenik.
Reutersovi snimci pokazuju kako poplavna voda šiklja kroz oba grada, oštetivši neke kuće i noseći krhotine.
"Ne znamo šta će biti sljedeće", rekao je stanovnik Jesenika Mirek Burianek. "Internet mreža ne radi, telefoni ne rade... Čekamo ko će se pojaviti (da pomogne)."
Policija i vatrogasne službe koristile su helikopter za evakuaciju ljudi zaglavljenih u okrugu. Sveukupno, više od 10.000 ljudi je evakuisano u zemlji, rekao je šef vatrogasne službe za češku televiziju.
GORE NEGO PRIJE
U Poljskoj je jedna osoba umrla u okrugu Klodzko, za koji je premijer Donald Tusk rekao da je najteže pogođeno područje u zemlji.
"Situacija je veoma dramatična", rekao je Tusk novinarima u nedjelju ujutro nakon sastanka u gradu Klodzko, koji je dijelom bio pod vodom jer je lokalna rijeka porasla preko 6 metara.
To je premašilo rekord zabilježen u velikim poplavama 1997. godine, koje su djelimično oštetile grad i odnijele 56 života u Poljskoj.
Zvaničnici u Glucholazyju naredili su evakuaciju u nedjelju ujutro, iako napori da se zaštiti gradska infrastruktura nisu uspjeli spriječiti urušavanje mosta.
Policija je raspoređivala helikoptere za ljude zarobljene u poplavljenim kućama. Više kiše prognozira se širom centralne Evrope.
U glavnom gradu Mađarske Budimpešti, zvaničnici su podigli prognoze da će Dunav porasti u drugoj polovini ove sedmice na više od 8,5 metara, blizu rekordnih 8,91 metar zabilježenih 2013. godine.
"Prema prognozama, Budimpešti se približava jedna od najvećih poplava proteklih godina, ali mi smo spremni da je uhvatimo u koštac", rekao je gradonačelnik Budimpešte Gergely Karacsony.
Vlasti su u Rumuniji saopštile da je kiša bila manje intenzivna nego u subotu, kada su poplave ubile četiri osobe i oštetile 5.000 kuća.
Britanski ministar vanjskih poslova Lammy umanjio Putinove prijetnje
Ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Lammy rekao je u nedjelju za ruskog predsjednika Vladimira Putina da se "hvališe u prazno" zbog njegovog upozorenja da bi dopuštanje Ukrajini da koristi oružje dugog dometa za napade unutar Rusije dovelo NATO u "rat" s Moskvom.
Tenzije između Rusije i Zapada oko sukoba dostigle su strašne nivoe ove sedmice kada su se američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Keir Starmer sastali u Bijeloj kući kako bi razgovarali o tome da li da ublaže pravila o upotrebi oružja koje je Kijev isporučio sa Zapada.
"Mislim da ono što Putin radi baca prašinu u zrak", rekao je Lammy za BBC.
"Ima puno buke. To je njegov modus operandi. On prijeti tenkovima, prijeti projektilima, prijeti nuklearnim oružjem."
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy mjesecima traži dozvolu da koristi britanske projektile Storm Shadow i rakete američke proizvodnje ATACMS za gađanje ciljeva dublje u Rusiji.
Biden i Starmer odgodili su odluku o tom potezu tokom sastanka u petak.
To je uslijedilo nakon što je Putin upozorio da bi zeleno svjetlo za korištenje oružja "značilo da su zemlje NATO-a, SAD, evropske zemlje u ratu s Rusijom".
"Ako je to slučaj, onda ćemo, uzimajući u obzir promjenu prirode sukoba, donijeti odgovarajuće odluke na osnovu prijetnji s kojima ćemo se suočiti", dodao je.
Ruski lider dugo je upozoravao zapadne zemlje da rizikuju da izazovu nuklearni rat zbog svoje podrške Ukrajini.
"Ne može nas imperijalistički fašista skrenuti sa kursa, zapravo, onaj koji želi da se useli u zemlje, htjeli ne htjeli", rekao je Lammy.
"Ako ga pustimo s Ukrajinom, vjerujte mi, neće stati na tome."
Lammy je rekao da će se razgovori između Starmera, Bidena i Zelenskog o upotrebi projektila nastaviti na skupu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku kasnije ovog mjeseca.
Noćni život sada vlada u bivšem bastionu ISIL-a u Iraku
Da su to pokušali učiniti prije nekoliko godina, grupa Iračanki koja uživa u noćnom izlasku u Mosulu vjerovatno bi riskirala strogu kaznu.
Sjeverni grad je bio pod oštrom vlašću Islamske države sve dok džihadisti nisu protjerani iz svog posljednjeg velikog iračkog bastiona 2017. godine.
Sedam godina kasnije, ulice Mosula ožive u sumrak, a stanovnici ponovo otkrivaju umjetnost dobrog provoda.
Amira Taha i njeni prijatelji došli su u restoran sa svojom djecom, kako bi uživali u hrani i muzici uživo -- zajedno sa pjevačima -- u noćnom izlasku koji bi bio nezamisliv pod vlašću IS.
"Došlo je do ogromnih promjena u Mosulu", kaže Taha za AFP. "Sada imamo slobodu i ovakvi izlasci su postali uobičajeni" zbog "veoma stabilne sigurnosne situacije".
Grad ima nove restorane, krstarenja rijekom Tigris i zabavne parkove koji privlače porodice koje žele da iskoriste novostečenu stabilnost.
Odjevena u plavu haljinu, 35-godišnja majka kaže da su "ljudi željeli da se otvore [svijetu] i uživaju".
Vladavina terora
Na bini se tri iračka pjevača u odijelima i zalizane kose izmjenjuju da zabavljaju goste iračkim i arapskim pop pjesmama.
Orkestar uključuje klavijaturistu, violinistu i muzičara koji svira darbuku, bubanj u obliku pehara.
Kada su džihadisti zauzeli Mosul 2014. godine, nametnuli su vladavinu čistog terora.
Muzika je bila zabranjena, kao i cigarete. Crkve i muzeji su opljačkani, a IS je javno kamenovao i odrubljivao glave prestupnicima.
Čak i nakon što je Mosul ponovo zauzet 2017. u destruktivnoj i dugotrajnoj borbi iračkih snaga i snaga međunarodne koalicije, trebalo je nekoliko godina da njegovi građani izađu iz godina traume.
Cijeli kvartovi su devastirani, a rekonstrukcija je postala dugotrajan proces.
Mine su morale biti očišćene prije nego što su kuće, infrastruktura i putevi mogli biti obnovljeni kako bi se stotinama hiljada ljudi omogućilo da se vrate u ono što je danas metropola od 1,5 miliona ljudi.
U prošlosti, kaže Taha, "ljudi bi odlazili kući, zatvarali vrata i onda išli u krevet" zbog straha od sigurnosti.
Ali sada, svuda oko nje na travnjacima restorana, porodice sjede za većinom stolova.
Ponekad muškarci i žene puše nargile a dok njihova djeca plješću i plešu.
Iznad restorana nalazi se potpuno novi most preko Tigrisa, ponosni simbol ponovnog rađanja Mosula.
Kockanje
Drugi gradovi u Iraku su u sličnoj situaciji, uživajući u povratku u normalnost nakon decenija obilježenih ratom, sektaškim nasiljem, otmicama, političkim sukobima i džihadističkim ekstremizmom.
Ahmed -- koji otkriva samo svoje ime -- otvorio je restoran pod nazivom "Chef Ahmed the Swede" u junu, nakon što je "polovinu svog života" proveo u Švedskoj i kockao se.
Sada svakodnevno poslužuje između 300 i 400 obroka, kaže Ahmed za AFP.
„Oduvijek sam sanjao da se vratim i pokrenem vlastiti posao“, kaže vlasnik, koji ima 40 godina.
„Ljudi žele da izađu, žele da vide nešto drugačije“, kaže on.
Ahmedovi gosti mogu birati između jela inspirisanih skandinavskom i evropskom kuhinjom, uz stara omiljene jela kao što su paste, pice i meso sa roštilja.
Khalil Ibrahim vodi zabavni park na obali rijeke.
"Grad je doživio radikalne promjene u posljednjih nekoliko godina", kaže on. "Prešli smo od uništenja do rekonstrukcije."
Petak je prvi dan vikenda, a veče je prožeto veselom vriskom i smijehom djece u autićima, panoramskom točku i drugim atrakcijama.
„Ljudi su ranije odlazili kući“, kaže Ibrahim za AFP. "Ali sada još uvijek stižu čak i u ponoć."
'Možemo disati'
Njegov park je otvoren 2011. godine, ali je u ratu "potpuno uništen".
"Počeli smo ponovo od nule" uz pomoć privatnih sredstava, kaže on.
Dok je Mosul još izlazio iz džihadističke noćne more, još jedna tragedija zadesila je grad.
U 2019. godini oko 100 ljudi, uglavnom žena i djece, poginulo je kada se prevrnuo trajekt koji je prevozio porodice preko rijeke u zabavni park.
Ali danas Tigrisom noću plove čamci za razonodu, a njihovi putnici se dive svjetlima restorana na obali rijeke i njihovom odrazu u mračnim vodama.
U malim kafićima klijenti igraju domine ili karte dok puše.
"Ovdje nam je udobno. Možemo disati. Imamo rijeku i to nam je dovoljno", kaže nadničar Jamal Abdel Sattar.
"Neke radnje ostaju otvorene do 3 sata ujutro, a neke se nikada ne zatvaraju", dodaje. "Kada su ljudi prvi put osjetili sigurnost, počeli su ponovo izlaziti."
NATO: Više NATO zvaničnika podržava da Ukrajina koristi oružje dugog dometa protiv Rusije
Šef vojnog komiteta NATO-a rekao je u subotu da Ukrajina ima solidno zakonsko i vojno pravo da udari duboko u Rusiju kako bi stekla borbenu prednost.
To odražava uvjerenja nekoliko američkih saveznika — iako se Bidenova administracija usteže da dozvoli Kijevu da to učini koristeći američko oružje.
"Svaka nacija koja je napadnuta ima pravo da se brani. I to pravo ne prestaje na granici vaše vlastite nacije", rekao je admiral Rob Bauer, govoreći na kraju godišnjeg sastanka komiteta, kojem je također prisustvovao američki general. CQ Brown, predsjedavajući Zajedničkog načelnika štabova.
Bauer iz Holandije je također dodao da nacije imaju suvereno pravo da ograniče oružje koje šalju Ukrajini. Ali, stojeći pored njega na brifingu za novinare, general-pukovnik Karel Řehka, načelnik Generalštaba čeških oružanih snaga, jasno je dao do znanja da njegova nacija ne postavlja takva ograničenja u pogledu oružja Kijevu.
"Vjerujemo da bi Ukrajinci sami trebali odlučiti kako će to koristiti", rekao je Řehka.
Njihovi komentari uslijedili su dok američki predsjednik Joe Biden vaga da li da dozvoli Ukrajini da koristi oružje dugog dometa koje je obezbijedila Amerika za udar duboko u Rusiju. I nagoveštavaju podjele oko ovog pitanja.
Biden se u petak sastao s britanskim premijerom Keirom Starmerom, nakon ovosedmične posjete Kijevu od strane njihovih najviših diplomata, koji su bili pod novim pritiskom da olabave ograničenja na oružje.
Američki zvaničnici upoznati s diskusijama rekli su da vjeruju da je Starmer tražio Bidenovo odobrenje da dozvoli Ukrajini da koristi britanske projektile Storm Shadow za proširene udare u Rusiji.
Bidenovo odobrenje može biti potrebno jer se komponente Storm Shadow proizvode u SAD. Zvaničnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi podijelili status privatnih razgovora, rekli su da vjeruju da će Biden biti podložan, ali odluka još nije objavljena.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u četvrtak da bi dozvoljavanje udara dugog dometa "značilo da su zemlje NATO-a, Sjedinjene Države i evropske zemlje, u ratu s Rusijom". Njegove primjedbe bile su u skladu s narativom koji je Kremlj promovirao od početka rata, optužujući zemlje NATO-a za de fakto učešće u sukobu i prijeteći odgovorom.
Pružanje dodatne podrške i obuke za Ukrajinu bila je ključna tema na sastanku šefova NATO-a, ali u subotu nije bilo jasno da li se raspravljalo o debati o američkim ograničenjima.
Mnoge evropske nacije snažno podržavaju Ukrajinu dijelom i zato što su zabrinute da li će biti sljedeća žrtva osnažene Rusije.
Na otvaranju sastanka, predsjednik Češke Republike Petr Pavel je pozvao vojne načelnike okupljene u prostoriji da budu "hrabri i otvoreni u artikuliranju vaših procjena i preporuka. Što su okrugliji i mekši, to će ih manje razumjeti političkom nivou."
Saveznici, rekao je, moraju "preduzeti prave korake i prave odluke da zaštite naše zemlje i naš način života".
Vojne vođe rutinski razvijaju planove i preporuke koje se zatim šalju civilnim sekretarima odbrane NATO-a na diskusiju, a zatim liderima nacija u alijansi.
SAD dopuštaju Ukrajini da koristi oružje koje je obezbijedila Amerika u prekograničnim napadima kako bi se suprotstavila napadima ruskih snaga. Ali to ne dozvoljava Kijevu da ispaljuje rakete dugog dometa, kao što je ATACMS, duboko u Rusiju. SAD tvrde da Ukrajina ima bespilotne letjelice koje mogu udarati daleko i da bi trebale koristiti ATACMS razumno jer imaju samo ograničen broj.
Ukrajina je pojačala svoje molbe prema Washingtonu da ukine ograničenja, posebno kada se zima nazire, a Kijev brine o ruskim dobitcima tokom hladnijih mjeseci.
„Želite da oslabite neprijatelja koji vas napada kako biste se borili ne samo sa strijelama koje vam dolaze, već i napali strijelca koji, kao što vidimo, vrlo često djeluje iz same Rusije u Ukrajinu“, rekao je Bauer. "Dakle, u vojnom smislu, postoji dobar razlog da se to uradi, da se oslabi neprijatelj, da se oslabe njegove logističke linije, gorivo, municija koja dolazi na front. To je ono što želite da zaustavite, ako je ikako moguće."
Brown je, sa svoje strane, rekao novinarima koji su putovali s njim na sastanak da američka politika o oružju dugog dometa ostaje na snazi.
Ali, dodao je, "na isti način, ono što želimo da uradimo je - bez obzira na tu politiku - da nastavimo da činimo Ukrajinu uspešnom sa sposobnostima koje su nam pružile" SAD i druge nacije u koaliciji, kao kao i oružje koje je Kijev mogao sam da napravi.
"Dokazali su se prilično efikasnim u izradi letjelica bez posade, u izradi dronova", rekao je Brown novinarima koji su putovali s njim na sastanke u Evropu.
Ministar odbrane Lloyd Austin iznio je slične stavove, tvrdeći da jedan sistem naoružanja neće odrediti uspjeh u ratu.
"Postoji niz stvari koje ulaze u ukupnu jednadžbu o tome da li znate ili ne želite da pružite jednu ili drugu sposobnost", rekao je Austin u petak. "Nema srebrnog metka kada su ovakve stvari u pitanju."
Takođe je napomenuo da je Ukrajina već bila u stanju da nanese udare unutar Rusije sopstvenim sistemima unutrašnje proizvodnje, uključujući dronove.
Mnogi Amerikanci prezasićeni političkim vijestima, pokazala anketa
Dok otprilike polovina Amerikanaca kaže da prati političke vijesti, 6 od 10 kaže da treba ograničiti koliko informacija konzumiraju o vladi i politici kako bi izbjegli osjećaj preopterećenosti ili umora, prema novoj anketi Associated Press-NORC Centra za istraživanje javnih odnosa i USAFacts.
Kada njen suprug uključi televiziju da čuje vijesti o predstojećim predsjedničkim izborima, to je često signal za Lori Johnson Malveaux da napusti prostoriju.
Nekad joj je previše. Često ode do TV-a u drugoj prostoriji da pogleda film na Hallmark kanalu ili BET-u. Ona žudi za nečim utješnim i zabavnim. I u tome, ona ima društvo.
Dok otprilike polovina Amerikanaca kaže da “izuzetno” ili “veoma” prati političke vijesti, 6 od 10 kaže da treba ograničiti koliko informacija konzumiraju o vladi i politici kako bi izbjegli osjećaj preopterećenosti ili umora, prema novoj anketi Associated Press-NORC Centra za istraživanje javnih odnosa i USAFacts.
Nemojte pogriješiti: Malveaux planira glasati. Ona to uvijek radi. "Samo sam došla do tačke u kojoj ne želim da čujem retoriku", rekla je.
Ova 54-godišnja demokratkinja rekla je da joj najviše smeta kada čuje kako joj ljudi na vijestima govore da se nešto što je vidjela vlastitim očima - poput napada na američki Kapitol 6. januara 2021. - zapravo nije dogodilo.
„Osjećam se kao da me gase. To je način da se to izrazi”, rekla je.
Ponekad se čini kao 'bombardiranje'
Caleb Pack, 23, republikanac iz Ardmorea u Oklahomi, koji radi u IT-u, pokušava biti informiran putem vijesti na svom telefonu, koji je opskrbljen raznim izvorima, uključujući CNN, Fox News, The Wall Street Journal i The Associated Press.
Ipak, ponekad, kaže Pack, to izgleda kao bombardovanje.
„Dobro je znati šta se dešava, ali obje strane su pomalo ekstremne“, rekao je on. „Jednostavno se čini da je to posvuda dio razgovora i teško je pobjeći.”
Zamor od medija nije nova pojava. Istraživanje Pew Research Center provedeno krajem 2019. pokazalo je da se otprilike dva od tri Amerikanca osjeća iscrpljenim količinom vijesti, otprilike isto kao u anketi sprovedenoj početkom 2018. Tokom predsjedničke kampanje 2016., oko 6 od 10 ljudi se osjećalo preopterećeno vijestima iz kampanje.
Ali to može biti posebno akutno s vijestima vezanim za politiku. Anketa AP-NORC/USAFacts pokazala je da polovina Amerikanaca osjeća potrebu da ograniči potrošnju informacija vezanih za kriminal ili prekomorske sukobe, dok samo oko 4 od 10 ograničava vijesti o ekonomiji i poslovima.
Lako je razumjeti, s televizijskim kućama poput CNN-a, Fox News Channel-a i MSNBC-a punim političkih priča i širokog spektra političkih vijesti na internetu, ponekad komplikovanih dezinformacijama.
"Postoji prezasićenost informacijama", rekao je Richard Coffin, direktor istraživanja i zagovaranja za USAFacts, "i ljudima je teško shvatiti što je istina a šta ne."
Žene češće osjećaju potrebu da ograniče medije
U anketi AP-NORC-a, oko 6 od 10 muškaraca je reklo da prati vijesti o izborima i politici barem u poređenju sa otprilike polovinom žena. Za sve vrste vijesti, ne samo za politiku, žene češće nego muškarci prijavljuju potrebu da ograniče svoju medijsku potrošnju, pokazalo je istraživanje.
Odrasli bijelci također češće nego odrasli crnci ili latinoamerikanci kažu da trebaju ograničiti medijsku potrošnju politike, pokazala je anketa.
Kaleb Aravzo, 19, demokrata, dobija osnovne vijesti slušajući Nacionalni javni radio ujutro kod kuće u Loganu, Utah. Previše politike, posebno kada je na društvenim mrežama kao što su TikTok i Instagram, može izazvati anksioznost i depresiju.
"Ako se pojavi na mojoj stranici kada sam na društvenim mrežama", rekao je, "samo ću proći pored toga."
