Linkovi

Najvažnije

Azijsko-američki kandidati za gradonačelnike ostvaruju istorijske uspjehe širom Sjedinjenih Država

Novoizabrana gradonačelnica Bostona Michelle Wu obraća se pristalicama na svojoj izbornoj večeri u Bostonu, 2. novembra 2021.

Tokom izbora koji su se utorak održavali u američkim saveznim državama, azijsko-američki kandidati upisali su se u istoriju čvrstim i očekivanim pobjedama u tri velika grada.

Utrke za gradonačelnike u Bostonu, Cincinnatiju i Seattleu privukle su jednako toliko nacionalne pozornosti, kao i utrke za guvernere u Virginiji i New Jerseyju.

Michelle Wu, kći tajvanskih imigranata, odnijela je pobjedu u utrci za gradonačelnika Bostona. Neslužbeni povratni rezultati signalizirali su snažan poraz protivnice Annisse Essaibi George, što ju je navelo da prizna poraz.

36-godišnja Wu sada će postati prva žena, prva obojena osoba i prva Azijska Amerikanka koja će biti gradonačelnica Bostona, čime će prekinuti dugu tradiciju biranja bijelaca na najviše dužnosti grada.

Bivši predsjednica Gradskog vijeća Bostona vodila je kandidaturu na progresivnoj platformi koja je naglašavala rasnu, ekonomsku i klimatsku pravdu. Dobila je podršku birača obavezujući se da će obezbijediti besplatan javni prijevoz i raditi na okončanju rasnog jaza u bogatstvu.

Boston Globe je objavio da je Essaibi George vodila "umjereniju i tradicionalniju kampanju". Na kraju, Wu je uspjela tako što je osigurala glasove progresivnih i obojenih zajednica u Bostonu.

Nakon svoje pobjede, Wu se obratila pristalicama.

"Spremni smo da svaki građanin Bostona zna da ne moramo birati između smjene generacija i održavanja upaljene ulične rasvjete, između rješavanja velikih problema hrabrim rješenjima i popunjavanja rupa", rekla je.

Wu je ponovila svoju predanost radu u ime svih građana.

"Nikad se neću prestati boriti da svi naši sustavi rade za sve nas", rekla je.

U Cincinnatiju

Arhiv - Aftab Pureval
Arhiv - Aftab Pureval

Aftab Pureval, 39-godišnji advokat i sin indijskih i tibetanskih imigranata, postat će prvi azijsko-američki gradonačelnik Cincinnatija.

Nakon što su neslužbeni rezultati predviđali pobjedu Purevala, njegov protivnik, dugogodišnji član Gradskog vijeća Cincinnatija David Mann, priznao je poraz.

Pureval, trenutni sudski službenik okruga Hamilton, bio je posvećen donošenju novih ideja u grad, s ciljevima obnove privrede Cincinnatija, reforme policijske uprave i stvaranja pristupačnijeg stanovanja, kao i rješavanja javne sigurnosti i prevoza.

Mann, bivši gradonačelnik Cincinnatija i američki kongresmen, vodio je kampanju kao iskusan kandidat koji će stabilno izvesti grad iz pandemije, navodi The Cincinnati Enquirer.

Pureval je u srijedu u saopštenju njegove kampanje izrazio zahvalnost glasačima na podršci.

"Imamo viziju i jedva čekam da pomognem u pokretanju rasta i jednakosti u Cincinnatiju. Zahvalan sam što sam dio vala novoizabranih azijsko-američkih gradonačelnika", rekao je. "Reprezentacija je važna, a ovo je samo početak."

U Seattleu

U Seattleu su rani rezultati pokazali da će Bruce Harrell (63), koji je napola crnac, a napola Japanac, vjerojatno postati prvi azijsko-američki i drugi crni gradonačelnik.

Bruce Harrell, koji se kandidirao protiv Lorene Gonzalez u utrci za gradonačelnika Sijetla, razgovara sa pristalicama dok njegova supruga, Joanne Harrell, desno, aplaudira, u Seattleu, 2. novembra 2021.
Bruce Harrell, koji se kandidirao protiv Lorene Gonzalez u utrci za gradonačelnika Sijetla, razgovara sa pristalicama dok njegova supruga, Joanne Harrell, desno, aplaudira, u Seattleu, 2. novembra 2021.

Prema The Seattle Timesu, Harrell, bivši član Gradskog vijeća Seattlea, osigurao je 65% do sada prebrojanih glasova i zadržao gotovo 30 postotnih bodova prednosti u odnosu na protivnicu i predsjednicu Gradskog vijeća M. Lorenu González.

"Vjerovali ste u ono što pokušavamo učiniti. Vjerujemo u ovaj grad. Ovaj grad ima nevjerojatan potencijal", rekao je Harrell obraćajući se pristalicama u utorak naveče.

Njegova kampanja stavila je snažan fokus na rješavanje problema beskućništva u Seattleu i povećan broj policijskih snaga, dok se takođe bavio zabrinutošću oko sustavnog rasizma i implicitne pristranosti među onima koji prvi reagiraju. Kampanja Gonzálezove ranije je izrazila podršku ukidanju sredstava policijskoj upravi, navodi The Seattle Times.

Unatoč Harrellovom značajnom vodstvu, González je tvrdila da će njezina kampanja pričekati konačne rezultate izbora.

"Poštujemo svaki glas kao jednak, bez obzira na to kada je dat", rekla je u izjavi svojim pristalicama u utorak naveče.

See all News Updates of the Day

update

Stanišiću i Simatoviću po 15 godina zatvora; Tužilaštvo: Potvrđen međunarodni sukob u BiH

Jovica Stanišić i Franko Simatović u sudnici sudnici Međunarodnoh rezidualnioh mehanizma za krivične sudove u januaru 2023.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je osudio Jovicu Stanišić, bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti Srbije, i Franka Simatovića, bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Službe državne bezbjednosti, na po 15 godina zatvora za zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

U prethodnom postupku osuđeni su jedino za zločine srpskih snaga u Bosanskom Šamcu, a konačnom presudom odgovorni su ratne zločine koje su srpske snage počinile i u Bijeljini, Doboju, Sanskom Mostu, Trnovu i Zvorniku.

Stanišić i Simatović su proglašeni krivim i za ubistvo na Daljskoj planini u Hrvatskoj.

U odnosu na prvostepenu presudu, kazne su im povećane za po tri godine.

Žalbeno vijeće je utvrdilo kako su Stanišić i Simatović „posjedovali zajedničku namjeru da ostvare zajednički zločinački cilj da prisilno i trajno uklone većinu nesrba iz velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine vršenjem krivičnih djela za koja se terete u optužnici”.

„Isto tako, eliminirana je svaka razumna sumnja da Stanišić i Simatović nisu posjedovali namjeru da se počinje krivična djela u osnovi optužbi u optužnici”, rekla je predsjedavajuća Vijećem Graciela Gatti Santana.

Krivi su da su organizovali obuku, a zatim i angažovali srpske snage koje su učestvovale u zauzimanju i zločinima, zaključuju sudije.

Jovica Stanišić prilikom izricanja konačne presude, 31. maj 2023.
Jovica Stanišić prilikom izricanja konačne presude, 31. maj 2023.

Prema konačnoj presudi, Stanišić i Simatović su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata proglašeni krivim za prisilno premještanje i progon, ubistva, deportacije i kršenje običaja ratovanja.

Žalbeno vijeće je obrazložilo da nije konstatovano da su Stanišić i Simatović učestvovali u planiranju ili izvršenju bilo kojeg od krivičnih djela za koja su osuđeni, kao i da su rukovodili ili imali ovlasti nad bilo kim od izvršilaca u bilo koje vrijeme kada su zločini počinjeni.

Ovo je jedina presuda kojom su tadašnji zvaničnici Srbije proglašeni krivim za zločine u Bosni i Hercegovini.

Franko Simatović presudu pratio iz pritvorske jedinice, 31. maj 2023.
Franko Simatović presudu pratio iz pritvorske jedinice, 31. maj 2023.

Presuda Stanišiću i Simatoviću je posljednja žalbena presuda iz predmeta koji su započeti pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, a koje je naslijedio Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.

Brammertz: Presuda pokazuje međunarodni sukob u BiH

Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kaže nakon presude kako su tužioci zadovoljni presudom.

„Pokazalo se, po našim tvrdnjama, da to nije bio građanski rat, niti nekakav unutrašnji sukob u granicama Bosne i Hercegovine, već se radilo o međunarodnom sukobu u kojem su učestvovala politička vodstva susjednih zemalja, u ovom slučaju konkretno Beograda”, kaže Brammertz.

Podsjetio je kako je riječ o individualnoj krivičnoj odgovornosti rukovodilaca obavještajnih službi.

„Ovom posljednom odlukom naše su misli sa svim žrtvama i njhovim porodicama. Kao što znamo, mnogi od njih još uvijek čekaju na pravdu. Za nas je ovo bio zadnji predmet, ali postoji još na stotine predmeta kojima će se morati baviti domaće zakonodavstvo i pravosudni organi i mi ćemo u naednim godinama pružati svu moguću pomoć”, rekao je Brammertz.

Reakcija žrtava

Žrtve kažu da su zadovoljne ishodom suđenja, naročito onim dijelom presude kojim je utvrđena odgovornost zvaničnika iz Srbije.

Konačnom presudom, Stanišić i Simatović su proglašeni odgovornim za zločine kod Trnova, odnosno za ubistva šest muškaraca iz Srebrenice koje su u julu 1995. godine ubili pripadnici Škorpiona.

„Onaj snimak koji je obišao čitav svijet... pokazalo se da je pravda zadovoljena. Majke su umrle, a nažalost, majka čiji je sin bio najmlađi (...) nije doživjela ovaj dio pravde”, rekla je Munira Subašić, predsjednica Majki enklava Srebrenica i Žepa.

Američka ambasada o presudi

Na presudu je reagovala i Ambasada SAD u BiH: „Pozdravljamo današnju odluku Žalbenog veća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam) u predmetu Jovica Stanišić i Franko Simatović. Ovo je ključan korak ka pozivanju na odgovornost pojedinaca koji su odgovorni za ogromnu patnju naroda Bosne i Hercegovine. Nadamo se da će žrtvama i njihovim porodicama pružiti osjećaj pravde.”

Tok postupka

Jovica Stanišić i Franko Simatović su uhapšeni u Srbiji 2003. godine i prebačeni u Međunardni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

Operativna optužnica protiv Stanišića i Simatovića je podignuta 2008. godine.

Stanišiću i Simatoviću se sudilo za učešće u u udruženom zločinačkom poduhvatu od aprila 1991. do kraja 1995. Prema optužnici, cilj zločinačkog poduhvata, u kojem je bio tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bio je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Milošević je umro 2006. godine i postupak je okončan bez donošenja presude.

U vezi Bosne i Hercegovine, Stanišiću i Simatoviću se sudilo za zločinje počinjene Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu.

Jovica Stanišić u sudnici Međunarodnoh rezidualnioh mehanizma za krivične sudove u januaru 2023.
Jovica Stanišić u sudnici Međunarodnoh rezidualnioh mehanizma za krivične sudove u januaru 2023.

Prvostepenom presudom Međunardnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju iz 2013. godine oslobođeni su krivice po svim tačkama optužnice.

U junu 2021. godine, nakon obnovljenog prvostepenog procesa, Stanišić i Simatović su proglašeni krivim za za pomaganje i podržavanje krivičnog djela ubistva kao kršenja zakona i običaja ratovanja i zločina protiv čovječnosti, te krivičnih djela deportacije, prisilnog premeštanja i progona kao zločina protiv čovječnosti, koja su počinile srpske snage nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u aprilu 1992.

„Konkretno, Pretresno vijeće je konstatovalo da su optuženi pružali praktičnu pomoć koja je imala značajan učinak na počinjenje zločina, obučavanjem i slanjem na teren pripadnika specijalne jedinice Službe državne bezbjednosti Srbije i lokalnih Srba iz Bosanskog Šamca da učestvuju u preuzimanju opštine”, navodi Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji je naslijedio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

Osuđeni su na po 12 godina zatvora.

Franko Simatović u sudnici Međunarodnoh rezidualnioh mehanizma za krivične sudove u januaru 2023.
Franko Simatović u sudnici Međunarodnoh rezidualnioh mehanizma za krivične sudove u januaru 2023.

U presudi se kaže da Pretresno vijeće zaključuje da su srpska policija i Teritorijalna odbrana 17. aprila 1992. napale i zauzele Bosanski Šamac. Dalje se navodi kako su u preuzimanju vlasti paravojne formacije koje su stigle u Batkušu, a među kojima je bila i grupa od 30 muškaraca iz Srbije pod komandom Crnog i oko 20 mještana iz Bosanskog Šamca, učestvovale u napadu kao potčinjene 17. taktičkoj grupi JNA.

„Pretresno vijeće također konstatuje da spis pokazuje da su premlaćivanja vršile paravojne snage iz Srbije i da su među onima koji su zlostavljali zatočenike bili i pripadnici grupe iz Srbije koja je došla iz Batkuše, kao i muškarci iz samog Bosanskog Šamca”, kaže se, između ostalog, osuđujućoj presudi.

update

Američki bombarderi iznad Sarajeva i drugih bh. gradova

Niski prelet američkih bombardera iznad Sarajeva
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:00 0:00

Američki bombarderi su pretjeli u utorak iznad Sarajeva i drugih gradova BiH, kao znak partnerstva SAD-a i BiH.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez je rekao su su pripadnici Oružanih snaga BiH navodile američke avione u današnjem niskom preletu.

Bombarder, B-1B Lancer, okosnica je američkih snaga za dalekometno djelovanje, Ured za informisanje Američkih zračnih snaga u Evropi i Africi.

„Sposoban je u kratkom roku koristiti velike količine preciznog i nepreciznog naoružanja protiv svakog neprijatelja, bilo gdje u svijetu, bilo kada”, pojašnjava Ured, dodajući da jedan takav bombarder košta 317 miliona dolara.

Nakon prelijetanja bombardera, ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy je rekao kako je ponosan na jačanje partnerstva sa BiH.

„Američka podrška Oružanim snagama BiH je neuništiva”, poručio je ambasador Murphy.

Murphy: Američka podrška Oružanim snagama BiH je neuništiva
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

Avioni su prije dolaska u BiH bili stacionirani u britanskoj bazi Kraljevskih zračnih snaga - RAF Fairford, u sklopu najnovijeg ciklusa operacije Bomber Task Force.

Prelijetanje američkih bombardera iznad Sarajeva su pratili i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, general-pukovnik Senad Mašović, te ministar Helez.

Komšić i Mašović su izjavili da ovakvim događajima i saradnjom jača partnerstvo BiH i SAD-a.

Američki bombarderi će učestvovati u vojnom događaju u blizini Tuzle. Ekipu za vojni događaj će činiti specijalne snage Vojske SAD-a i Zajednička taktička zračna kontrola Oružanih snaga BiH.

Vojne obuke SAD i BiH povećavaju sposobnosti obje zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:19 0:00

Ranije je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik dolazak američkih aviona nazvao zastrašivanjem.

Američki ambasador je rekao da to nije tačno i da to nije poenta ovakvih vježbi.

„Ovakve vježbe vojska SAD-a radi s partnerima širom svijeta i ovo nije zastrašujuće. Imamo partnerstvo s Oružanim snagama i ponosni smo na to. Ako Dodik ima bilo kakvih problema u vezi s tim, može nam se obratiti”, rekao je Murphy.

update

Kosovo: Sukobili se KFOR i građani u Zvečanu, jedna osoba životno ugrožena

KOSOVO: ZVECAN

Pripadnici KFOR-a i okupljeni građani pred zdanjem lokalne opštine sukobili su se pošto su demonstranti odbili propuste kosovske policajce, koji su se duže vremena nalazili u dva vozila, da napuste tu lokaciju.

Kako javlja izvještač Glasa Amerike sa terena - u sukobu KFOR-a i okupljenih demonstranata korištene su šok bombe i suzavac, dok je na to druga strana uzvratila kamenicama i flašama.

KFOR je saopštio da je povređeno oko 25 pripadnika te misije.

"Tokom suprostavljanja najaktivnijim elementima među prisutnima, nekoliko vojnika iz italijanskog i mađarskog kontingenta bilo je meta ničim izazvanih napada i zadobili su povrede sa prelomima i opekotinama zbog eksplozije zapaljivih sredstava", navodi se u saopštenju.U sukobima je zapaljeno i jedno vozilo.

Direktor mitrovičkog KBC-a, Zlatan Elek, rekao je za Radio Kontakt Plus da je jedna osoba životno ugrožena i ima prostrijelne rane, povrijeđen je i bivši gradonačelnik Zvečana Dragiša Milović, a 52 lica zatražila su medicinsku pomoć u Kliničko-bolničkom centru usljed suzavca i šok bombi i udaraca.

"Tri lica su trenutno u KBC-u Kosovska Mitrovica. Jedno lice za čiji se život bore lekari D.G. je operisano i trenutno je u jedinici intenzivne nege, sa dve prostrelne rane. Njemu se lekari bore za život u jedinici intenzivne nege", dodao je Elek.

Naveo je i da je Milović "zadobio više udaraca u predelu grudi, trbuha, ruku i nogu" i da "treće povređeno lice Č.S. ima takođe nagnječenja i povrede od udaraca zadobijenih od strane KFOR-ovih vojnika i to u predelu vrata, grudi, trbuha i ima povredu nanetu od gumenih metaka u predelu leve slabinske regije".

Dragiša Milović, jedan od političkih predstavnika Srpske liste, dva puta je od okupljenih zatražio da propuste pripadnike policije Kosova, ali su oni to odbili.

Nakon toga pripadnici KFOR-a počeli su da odguruju dio demonstranata od zgrade opštine - kada su tenzije ponovo eskalirale.

U Zvečanu na sjeveru Kosova tenzije su povišene pošto su zaposleni u toj opštini pokušali su da uđu u zgradu na posao. Kako javlja reporter Glasa Amerike sa terena, KFOR ih je propustio, ali je kosovska policija koristila suzavac kako bi ih rastjerala.

Među pristutnima su i predstavnici Srpske liste koji su nadležnima uputili dva zahtjeva - za povlačenjem novoizabranog albanskog predsjednika opštine i kosovske policije.

SAD osuđuju nasilje

Sjedinjene Države saopštile su da najoštrije osuđuju nasilne akcije demonstranata u Zvečanu.

"Uključujući korištenje eksploziva protiv pripadnika KFOR-a trupa koje nastoje da održe mir", navedeno je u objavi ambasadora Sjedinjenih Država na Kosovu Jeffreyja M. Hoveniera.

Ukazano je da SAD ponavljaju poziv za hitnim zaustavljanjem nasilja, akcija koje raspiruju tenzije ili promovišu sukob.

Kosovska policija i KFOR i u Leposaviću i Zubinom Potoku

Osim u Zvečanu, pripadnici kosovske policije i KFOR-a nalaze se i oko zgrada u Leposaviću i Zubinom potoku. Tenzije u tim opštinama sa većinski srpskim stanovništvom povišene su u petak kada su novoizabrani albanski predsjednici opština pokušali da uđu u zgrade.

U četiri opštine sa većinski srpskim stanovništvom, na nedavno održanim lokalnim izborima koje su Srbi bojkotovali, vlast su osvojili predstavnici kosovskih partija Samoopredeljenje i DPK.

Tenzije u Zvečanu su povišene kada su Srbi zaposleni u opštini pokušali u ponedjeljak ujutro da uđu na posao, pa je kosovska policija na njih bacila suzavac.

Trenutno se ispred zgrade nalaze građani i pripadnici KFOR-a, dok se kosovska policija povukla u zgradu.

Na lice mjesta došli su i predstavnici Srpske liste na čelu sa Milanom Rakićem i Igorom Simićem. Oni su uputili dva zahtjeva nadležnima: da se novoizabrani predsjednik opštine povuče sa funkcije i da se specijalne snage kosovske policije, sa svojim vozilima, povuku iz zgrade opštine.

"Nismo došli nikog da napadamo, ali gradonačelnik taj neki, kako sebe naziva, kojeg niko od nas nije izabrao, mora da ode kući. Nemamo ništa ni protiv vas, vi imate naređenje, ali i vi morate da odete kući, ovo je opštinska zgrada", kazao je Rakić. "Ovo nije policijska stanica, ovo je narodna opština, gradska opština koja treba da služi narodu, a ne da policijske snage sa dugim cevima štite nekog ko je izabran sa možda i manje od 50 glasova."

Građani opkolili vozilo kosovske policije ispred opštine Zvečan, 29. maj 2023.
Građani opkolili vozilo kosovske policije ispred opštine Zvečan, 29. maj 2023.

Kako javlja reporter Glasa Amerike iz Zvečana, pripadnici KFOR-a su zamolili predstavnike Srpske liste da se okupljeni građani malo udalje od zgrade opštine, što su oni odbili. Rakić i Simić su pozvali okupljene da mirno reaguju.

Simić je rekao da će građani ostati pred opštinom do ispunjenja zahtjeva.

Okupljeni građani su takođe opkolili dva vozila kosovske policije, u kojima se nalaze kosovski policajci, i na jedno stavil zastavu Srbije.

KFOR je zamolio predstavnike Srpske liste da kažu građanima da se udalje od vozila i propuste ih, što su oni odbili i traže da se propuste sva vozila.

KFOR poziva na uzdržanost

"Pozivamo sve strane da se uzdrže od akcija koje bi mogle da izazovu tenzije ili eskalaciju", saopštila je danas misija KFOR-a, koja je zatražila od Beograda i Prištine da se angažuju u dijalogu pod okriljem EU kako bi se smanjile tenzije, jer je to jedini način za mir i normalizaciju odnosa, prenosi FoNet.

KFOR je saopštio da je ovog jutra pojačao prisustvo u četiri opštine na sjeveru Kosova, prateći najnovija dešavanja na terenu.

"U skladu sa svojim mandatom, KFOR je spreman da preduzme sve neophodne akcije da osigura bezbjedno okruženje, ne stavljajući se ni na čiju stranu", navodi se u saopštenju.

Komandant KFOR-a ostaje u bliskom kontaktu sa glavnim pregovaračima, uključujući i predstavnike bezbjednosih organizacija na Kosovu, Generalštabom Vojske Srbije, Misijom EULEX i drugim predstavnicima međunarodne zajednice.

Policija Kosova saopštila je na svojoj Facebook stranici da su bili prinuđeni da u Zvečanu upotrebe "legalna sredstva poput spreja da bi zaustavila demontrante i stavila situaciju pod kontrolu", prenosi FoNet.

Navodi se da su demonstranti u Zvečanu "pokazali nasilje i bacajući suzavac pokušali da pređu bezbjednosne kordone, kako bi nasilno ušli u objekte opštine, gde je policija bila prinuđena da upotrebi legalna sredstva poput spreja da zaustavi demonstrante i stavi situaciju pod kontrolu".

Kosovski premijer Albin Kurti saopštio je da je razgovarao sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepom Borrellom o situaciji poslije izbora u četiri opštine na sjeveru.

Pripadnici KFOR-a ispred zgrade opštine Zvečan 29. maj 2023.
Pripadnici KFOR-a ispred zgrade opštine Zvečan 29. maj 2023.

"Naglasio sam da će izabrani gradonačelnici pružiti sve usluge svim građanima", napisao je Kurti na Twitteru i dodao da je važno intenzivirati dijalog za primjenu osnovnog sporazuma.

Kako je ranije najavljeno, predstavnici četiri opštine na sjeveru Kosova pozvani su u ponedjeljak ujutru u Prištinu na sastanak sa američkim ambasadorom Jeffreyjem M. Hovenierom.

Kako javlja reporter Glasa Amerike, pozivajući se na navode albanskih medija, na sastanak su otišla samo dvojica predsjednika opština iz DPK, dok dvojica članova Samoopredeljenja nisu.

SAD su ranije osudile poteze kosovskih vlasti koje su, uprkos otporu građana, ušle u opštinske objekte na sjeveru Kosova.

Vučević najavio raspoređivanje vojske duž administrativne linije

Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević najavio je da će do 14 sati u ponedjeljak duž administrativne linije biti raspoređena vojska Srbije, prenosi RTS.

Prema njegovim riječima, vojska ostaje u najvišem stepenu borbene gotovosti do petka. Ipak, kako kaže, "očekuje da se ovo pitanje reši politički, a ne ratom".

Dodao je da je Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović u stalnim razgovorima sa KFOR-om.

Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je da "nema nijednu lepu reč da kaže ni o partnerima u EU, niti u okviru KFOR-a i da je njihova reakcija zakasnela", prenosi FoNet.

"Predstavnci KFOR-a je trebalo da u petak tamo budu na način na kao što su tamo danas. Oni moraju da štite mir i stabilnost i da štite ljude, oni danas tamo štite uzurpatore od demokratije i običnih građana", rekla je Brnabić.

Biden i McCarthy očekuju da Kongres prihvati dogovor o podizanju gornje granice duga

Predsjednik Joe Biden rukuje se sa predsjedavajučim Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem, februar 2023.

Predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy postigli su u nedjelju konačni dogovor o dogovoru o podizanju gornje granice državnog duga i radili na tome da osiguraju dovoljnu podršku u Kongresu za usvajanje mjere u narednoj sedmici.

"Dobre vijesti", izjavio je Biden u nedjelju uveče u Bijeloj kući.

"Sporazum sprječava najgoru moguću krizu, neplaćanje, po prvi put u historiji naše nacije", rekao je on. "Uklanja opasnost od katastrofalnog neispunjenja obaveza."

Predsjednik je pozvao obje stranke u Kongresu da se okupe radi brzog usvajanja dogovora o podizanju gornje granice državnog duga od 31,4 hiljada milijardi dolara.

Nakon sedmica teških pregovora, McCarthy i Biden postigli su sporazum tokom vikenda, ali se sada suočavaju s izazovom podrške dogovoru u Predstavničkom domu pod kontrolom republikanaca i Senatu koji predvode demokrate prije 5. juna kako bi se izbjeglo neizvršenje obaveza.

Sporazum je izazvao protivljenje tvrdolinijaških republikanaca i progresivnih demokrata.

Članovi tvrdolinijaškog Kluba za slobodu Predstavničkog doma rekli su da će pokušati spriječiti da sporazum prođe u Predstavničkom domu na glasanju koje se očekuje u srijedu.

"Pokušat ćemo", rekao je predstavnik Chip Roy, istaknuti član Kluba slobode, u nedjeljnom tweetu.

Ali McCarthy je odbacio prijetnje opozicije unutar svoje stranke, rekavši da je "preko 95 posto" republikanaca u Predstavničkom domu "izuzetno uzbuđeno" zbog sporazuma.

"Ovo je dobar i snažan zakon za koji će glasati većina republikanaca", rekao je kalifornijski republikanac novinarima u američkom Capitolu.

Republikanci kontrolišu Dom sa 222-213, dok demokrate kontrolišu Senat sa 51-49. Umjereni s obje strane morat će podržati prijedlog zakona, ako kompromis izgubi podršku krajnje lijeve i krajnje desne strane svake stranke.

"Nisam zadovoljna nekim stvarima o kojima slušam", rekla je predstavnica Pramila Jayapal, koja predsjedava Kongresnim progresivnim klubom, za "State of the Union" za CNN.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je za CBS-ovu emisiju "Face the Nation" da očekuje da demokrate podrže dogovor, ali je odbio procijeniti koliko će članova njegove stranke glasati za njega.

Sporazum suspenduje gornju granicu duga do januara 2025, nakon predsjedničkih izbora u novembru 2024, uz istovremeno povećanje potrošnje na vojnu i boračku zaštitu i ograničenje za mnoge diskrecione domaće programe, prema izvorima upoznatim s razgovorima.

McCarthy je također rekao za Fox News da sporazum uključuje mjeru "paygo" koja zahtijeva od administracije da osigura da nova potrošnja ne poveća deficit. Sporazum bi također nametnuo smanjenje ukupne potrošnje za 1 posto ako Kongres ne usvoji 12 zakona o izdvajanjima do 1. oktobra.

Kongresmen Roy se u nedjelju na Twitteru požalio da će sporazum ostaviti netaknutom proširenje Porezne službe za prikupljanje poreza koja je uspostavljena kada su demokrate kontrolirale oba doma Kongresa.

Republikanski senator Lindsey Graham također je izrazio zabrinutost zbog potencijalnog efekta sporazuma na američku odbranu i podršku Washingtona Ukrajini.

Predstavnik Dan Bishop i drugi tvrdolinijaški republikanci bili su oštro kritični prema detaljima ranog dogovora koji sugeriraju da je Biden u subotu uspješno odustao od nekoliko zahtjeva za smanjenje troškova, signalizirajući da bi McCarthy mogao imati problema s dobijanjem glasova.

Progresivne demokrate u oba doma rekle su da neće podržati nijedan dogovor koji ima dodatne radne zahtjeve za programe hrane i zdravstvene zaštite. Ovaj dogovor, kažu izvori, dodaje zahtjeve za rad uz pomoć u hrani za ljude od 50 do 54 godine.

Nekoliko agencija za kreditni rejting stavilo je Sjedinjene Države na preispitivanje zbog mogućeg smanjenja rejtinga, što bi povećalo troškove zaduživanja i potkopalo njihov položaj kao okosnice globalnog finansijskog sistema.

Postignut dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja

ARHIVA: Američki predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti tokom razgovora u Bijeloj kući (Foto: REUTERS/Leah Millis)

Američki predsednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti postigli su načelni dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja u iznosu od 31 hiljadu 400 milijardi dolara.

"Predsjedavajući Mekarti i ja postigli smo načelni dogovor o budžetu. Riječ je o važnom iskoraku koji smanjuje potrošnju, a istovremeno štiti važne programe za zaposlene i razvija ekonomiju. Sporazum pruža zaštitu i ključne prioritete i zakonodavna postignuća demokrata u Kongresu", napisao je Biden na društvenoj mreži Twitter.

Američki predsjednik istakao je da sporazum predstavlja kompromis kojim nijedna od strana nije dobila sve što je željela.

"To je odgovornost koju sa sobom nosi vršenje vlasti. Sporazum je dobra vijest za američki narod, jer sprječava katastrofalan razvoj događaja koji je mogao doprinijeti ekonomskoj recesiji, ugrožavanja penzionih računa i miliona izgubljenih radnih mjesta. Tokom narednog dana naši pregovarački timovi finaliziraće zakonski tekst i sporazum će ići pred Predstavnički dom i Senat. Pozivam oba doma da što prije potvrde sporazum", istakao je Biden.

Napredak je ostvaren nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora Bidena i Mekartija.

"Upravo sam završio razgovor sa predsjednikom", objavio je tokom večeri republikanac Mekarti.

"Pošto je gubio vrijeme i mjesecima odbijao da pregovara, došli smo do načelnog dogovora dostojnog američkog naroda. Pred nama je večeras još posla u pisanju zakona ", napisao je Mekarti.

On je poručio da očekuje da će taj proces biti okončan u nedelju. Nakon toga trebalo bi da slijedi još jedan razgovor sa Bidenom, dok bi glasanje o zakonu u Kongresu bilo održano u srijedu.

Dogovor pregovarača, demokrata i republikanaca, omogućiće Sjedinjenim Državama da nastave da se zadužuju kako bi mogle da izmiruju finansijske obaveze.

Usaglašavanje stavova dvije strane ostvareno je prije 5. juna kada je isticao poslednji rok.

Detalji dogovora još nisu poznati, ali su se pregovarači saglasili da ograniče potrošnju koja se ne odnosi na odbranu na nivo iz 2023. tokom naredne dvije godine – u zamjenu za povećanje gornje granice duga u istom periodu.

Republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom zalagali su se za oštre rezove potrošnje, uključujući i pojedine programe pomoći građanima sa nižim zaradama. Takođe, tražili su i oduzimanje novčanih sredstava od američke Poreske službe.

Inače, odnos snaga u Kongresu je sljedeći: Predstavnički dom kontrolišu republikanci sa 222 na prema 213 članova. U Senatu većinu imaju demokrate: broj članova je 51:49 u njihovu korist.

Agencija Fič rejtings stavila je savršeni AAA kredit Sjedinjenih Država na "pod nadzorom negativan", upozoravajući da je vlada u riziku od mogućeg sniženja rejtinga. Gornja granica duga je povećana 78 puta od 1960. godine, uključujući tri puta pod republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Bez obzira na to, Fič je saopštio da "i dalje očekuje rješenje" u vezi sa trenutnom krizom povodom gornje granice duga i pregovora o budžetu.

Vlada je u januaru dostigla postojeći limit zaduživanja, ali je Sekretarijat za finansije od tada usvojio "vanredne mjere" kako bi nastavio da plaća račune.

Bez dovoljno novih poreskih prihoda koji se ulivaju u državnu kasu prvih dana juna, vlada bi se tada suočila sa teškim izborom koje račune da plati.

Zvaničnici su upozorili da bi neizvršenje obaveza od strane Sjedinjenih Država, najveće globalne ekonomije, moglo da se pokaže katastrofalnim, uzburka svjetska tržišta akcija, prinudi firme da otpuštaju radnike u SAD i ugrozi kreditnu sposobnost SAD, što bi rezultiralo višim kamatnim stopama za one koji pozajmljuju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG