Godina 2010. završava s iznimno visokim cijenama hrane i vrlo malim zalihama. Neki stručnjaci pribojavaju se da bi u sljedećoj godini u mnogim zemljama svijeta moglo doći do nemira zbog sve skuplje hrane, kakve smo vidjeli 2008. godine.
Nemiri zbog poskupljenja raznih živežnih namirnica izbili su 2008. u više od deset zemalja svijeta. Nakon toga, u posljednje dvije godine, situacija se stabilizirala – žetve su bile dobre, a hrana je ponovno pojeftinila. Međutim, direktor organizacije Ujedinjenih naroda za hranu Jacques Diouf rekao je u veljači za Glas Amerike da je situacija s hranom i dalje riskantna: „Svi čimbenici koji su doveli do krize s visokim cijenama – i dalje su prisutni. U tom smislu, nema promjena.”
Jacques Diouf kaže da je jedan od razloga za krizu to što se neke od poljoprivrednih kultura sve više koriste ne za proizvodnju hrane, već za proizvodnju biogoriva. Na primjer - trećina američkog žita pretvorena nije pretvorena u kruh i druge prehrambene proizvode već u etanol. Uz to, visoke cijene energenata općenito utječu na visoku cijenu hrane. Povrh svega toga, broj stanovnika se povećava, a vremenske su prilike sve nepredvidljivije.
„Do ozbiljne krize opet će doći ako bude velikih poplava ili suša u najvećim zemljama izvoznicama hrane,” kaže Diouf.
Ljetos je žetva u Rusiji, zbog suše, bila za trećinu manja. Moskva je zabranila izvoz žitarica, što je pogoršalo situaciju na svjetskom tržištu hrane. Hrana je dodatno poskupila. Pšenica i kukuruz i za 50 posto.
Stručnjaci prognoziraju daljnji rast cijena – kaže Shenggen Fan iz Instituta za istraživanje prehrambene politike: „Mislim da je potrebna hitna akcija. Ako se ne poduzmu potrebne mjere, doći će do nove krize.”
Shenggen Fan upozorava da će svijet u budućnosti morati prehranjivati više ljudi s manje obradivih površina, manje vode i drugih sredstava. Svaka zemlja mora pomoći svojim farmerima i poljoprivrednicima da postanu produktivniji – kaže ovaj stručnjak.
Na kratki rok, u ovom trenutku, najviše se promatra vremenska situacija u Južnoj Americi. Moguća loša žetva na tom kontinentu dovela bi do dodatnih poskupljenja. Međutim, ekonomist John Anderson smatra da visoke cijene iz 2008. nisu neizbježne. Naime, nakon što je hrana poskupjela, farmeri su počeli saditi više nego prije.
Ako ne bude nekih većih vremenskih neprilika, ova bi činjenica trebala voditi jeftinijoj hrani – kaže Anderson: „Svjetska populacija raste već 10 tisuća godina, a resursi su uvijek bili ograničeni. Ti se problemi rješavaju kontinuirano – inovacijama i poboljšanjima u tehnologiji.”
No, za promjene cijena potrebno je vremena. Zato John Anderson očekuje da će cijene hrane u sljedećih nekoliko mjeseci nastaviti s blagim rastom – prije no one što počnu padati.
