Linkovi

Izdvojeno

Armen Dželko osuđen na tri i po godine zbog ratovanja u Siriji

Armen Dželko dolazi u Sud BiH (Izvor: BIRN BiH)

Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je sporazum o priznanju krivice i osudio Armena Dželku na tri i po godine zatvora za pridruživanje terorističkoj grupi u Siriji.

Dželko je proglašen krivim zbog pridruživanja ISIL-u i učešća u terorističkim aktivnostima s ciljem destabilizovanja i prisilnog uklanjanja legitimne vlasti u Siriji, izvještava BIRN BiH.

On je u Siriju otišao 12. februara 2013, a vraćen je u decembru prošle godine.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Branko Perić je kazao da je Sud uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti – da je Dželko priznao izvršenje djela, da je mlad i porodičan čovjek, da je ranjavan i invalid, te da je izrazio kajanje.

Perić je rekao da se nada da je Dželko shvatio grešku i da će u daljem životu raditi na zbližavanju ljudi.

Prije objavljivanja presude, tužiteljica Merisa Nurkić je, obrazlažući sporazum, kazala da je Tužilaštvo imalo u vidu da je za ovo djelo propisana kazna od najmanje tri godine zatvora.

Ona je rekla da je Dželko imao 23 godine kada je otišao u Siriju, da je odmah ispričao sve što se desilo, da se korektno držao, da su njegove žene u Siriji, te da je invalid.

Nurkić je dodala da se u psihijatrijskom nalazu konstatuje da se Dželko kaje i da je svjestan pogreški. Navela je i da je tokom boravka u Siriji sam sebe ranio u nogu kako ne bi išao na ratište.

U periodu kada je bio pušten iz pritvora, kako je dodala, Dželko se zaposlio i pokušao da se uključi u društvo.

Branilac Senad Dupovac kazao je da od teškog ranjavanja 2015. godine Dželko više nije bio pripadnik struktura ISIL-a, te da je pokušavao da se vrati.

U vrijeme izdržavanja kazne Dželki će biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 24. decembra 2019. do 21. maja ove godine, kao i od 23. juna pa nadalje. Pritvor mu je produžen.

Dželko je oslobođen plaćanja troškova sudskog postupka, što je predložila i Odbrana. Branilac Dupovac je rekao da Dželko nema imovine, kao ni prihoda, te da se iz Sirije vratio bez cipela.

Žalba na kaznu izrečenu na osnovu sporazuma nije dozvoljena.

See all News Updates of the Day

Istinomjer donosi listu bh. političara koji najčešće lažu

Istinomjer donosi listu bh. političara koji najčešće lažu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

Istinomjer je od Općih izbora 2018. godine ocijenio 600 tvrdnji aktera na političkoj sceni BiH, a u narednom prilogu pogledajte koji su se to zvaničnici i zvaničnice najčešće nalazili u kategoriji neistinitih tvrdnji na ovom portalu u protekle četiri godine i na koje teme su izgovarali neistine.

Biden pomilovao osuđenike za posjedovanje marihuane, mijenja politiku prema tom pitanju

Predsjednik SAD-a Joe Biden tokom obraćanja povodom promjene državne politike prema marihuani. (Foto: Twitter/@whitehouse)

Američki predsjednik Joe Biden naložio je promjenu državne politike u vezi sa marihuanom – proglašavajući pomilovanje za sve ranije federalne prekršaje čiji su uzroci njeno posjedovanje.

„Hiljadama ljudi koji su na federalnom nivou osuđeni zbog pukog posjedovanja marihuane odbija se pravo na zaposlenje, smještaj ili obrazovanje. Potezi koje povlačim pružiće olakšanje zbog kolateralnih posljedica proisteklih iz osuđujućih presuda”, objavio je Biden.

On je pozvao sve guvernere američkih država da postupe na isti način.

„Kao što niko ne bi trebalo da bude u federalnom pritvoru zbog posjedovanja marihuane, to bi isto trebalo da važi za lokalne ili zatvore na nivou država. Također, od sekretara za zdravstvo, socijalne usluge, kao i državnog tužioca tražim reviziju načina na koji se marihuana tretira po federalnom zakonu”, saopštio je američki predsjednik.

„Kao što sam često govorio tokom predsjedničke kampanje - niko ne bi trebalo da bude pritvoren samo zbog upotrebe ili posjedovanja marihuane. Takva praksa, usljed posjedovanja, uticala je na previše ljudskih života – zbog postupaka koje brojne države više ne zabranjuju. Uprkos tome što bijelci i ljudi drugih rasa koriste marihuanu u sličnim stopama – za to su u mnogo većim stopama hapšeni, gonjeni i osuđivani crnci”, ukazao je on.

Biden je podsjetio da je marihuana trenutno, prema američkom zakonu, klasifikovana kao najopasnija supstanca, poput heriona i LSD-a, što je viši nivo od fentanila i metamfetamina – koje američke vlasti smatraju odgovornim za epidemiju predoziranja u zemlji.

„Konačno, čak i kada se federalna i državna regulativa u vezi sa marihuanom promijeni – na snazi bi trebalo da ostanu važna ograničenja u trgovini, marketingu, kao i prodaji maloljetnicima”, poručio je američki predsjednik – uz napomenu da je, kako je rekao, previše života ispaštalo zbog neuspjelog pristupa marihuani.

„Vrijeme je da ispravimo te greške”, zaključio je američki predsjednik Biden u izjavi kojom je objelodanio promjenu državne politike u vezi sa marihuanom.

Samit Evropske političke zajednice: Gradimo novi poredak bez Rusije

Sastanak Evropske političke zajednice u Pragu

U glavnom gradu Češke održava se prvi sastanak Evropske političke zajednice, koji osim lidera zemalja EU okuplja i predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, Turske, Velike Britanije i drugih.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell izjavio je da je želja EU da 44 predstavnika istaknu međunarodnu izolaciju Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Ipak, očekuje se da isplivaju razlike među zemljama u pogledu ograničavanja cijena energenata, koje su skočile zbog rata u Ukrajini.

"Ovaj sastanak je način da napravimo novi poredak bez Rusije. Ne znači da ćemo isključiti Rusiju zauvijek, ali ova Rusija, Putinova Rusija, ne može da sjedi za našim stolom", rekao je Borrell.

U tom kontekstu, Borrell je pomenuo i Evropsku političku zajednicu, koja okuplja zemlje od Britanije, preko Srbije do Turske.

"Ovo je poruka koju želimo da pošaljemo - Rusija je izolovana, ne može da sjedi za stolom, dok svi ostali mogu", naveo je Borrell.

Okupljanje u Praškom zamku viđeno je kao znak solidarnosti unutar kontinenta, na više nivoa - uključujući i bezbjednosni i ekonomski - zbog rata u Ukrajini. Ipak, nije jasno šta su krajnji ili konkretni ciljevi ovog samita.

Kritičari Evropske političke zajednice, koja je ideja francuskog predsjednika, kažu da je posrijedi samo još jedna pričaonica kojom neće biti lako upravljati, jer okuplja i rivale - poput Jermenije i Azerbejdžana, ili Grčke i Turske.

Drugi, pak, samit vide kao šansu za otopljavanje odnosa EU i Britanije, budući da je došla i britanska premijerka Liz Tras.

EU je usaglasila i osmi paket sankcija Rusiji zbog aneksije ukrajinskih teritorija, a ograničenja na pomorski transport nafte mogla bi da pogode i Srbiju, ako EU i definitivno odluči da zabrani Hrvatskoj da uvozi rusku naftu, koja se preko naftovoda JANAF prebacuje u Srbiju.

Biden traži od svih nivoa vlasti da pomognu Floridi poslije uragana Ian

Američki predsjednik Joe Biden u društvu guvernera Floride Rona DeSantisa obilazi dio područja ugrožena uraganom Ian (Foto: Reuters/Evelyn Hockstein)

Američki predsjednik Joe Biden bišao je sa guvernerom Floride Ronom DeSantisom dio područja koja je opustošio uragan Ian.

Biden je naglasio potrebu za jedinstvenim naporima federalnih i državnih instanci za, kako je ukazao, dugotrajni oporavak poslije udara Iana.

Uprkos njihovom političkom rivalitetu - Biden je demokrata, a DeSantis republikanac - dvojica zvaničnika razgovarala su o ublažavanju posljedica uragana u danima otkako je oluja pogodila treću najmnogoljudniju državu u zemlji.

DeSantis je uz dobrodošlicu Bidenu poručio da cijeni zajednička nastojanja različitih nivoa vlasti u reakciji na saniranje posljedica nepogode.

"Pred nama je samo jedan zadatak – a to je da obezbjedimo da ljudi na Floridi dobiju sve što im je potrebno", uzvratio je Biden DeSantisu.

"U svemu ovome smo zajedno", prenio je američki predsjednik guverneru Floride.

U obraćanju je prenio da je svim nivoima vlasti naredio da pomognu u reagovanju na krizu koju je ta vremenska nepogoda izazvala.

"Biće potrebne godine da bi se Florida ponovo izgradila poslije uragana Ian", rekao je Biden tokom obraćanja.

Pošto je obišao ugrožena područja helikopterom, Bidena koji na Floridi boravi sa prvom damom Jill, nadležni su obavijestili o razmjerama krize.

Razgovarao je sa mještanima i vlasnicima malih preduzeća u mjestu Fort Myers.

Inače, DeSantis je u utorak pohvalio reakciju federalne vlade, posebno Federalnu agenciju za vanredne situacije (FEMA) i ranu deklaraciju o katastrofi koja je omogućila osoblju za pomoć u oluji i oporavak da nastavi "punom parom".

"Mislim da je FEMA veoma dobro sarađivala sa državom i lokalnim stanovništvom i želimo da to i dalje radimo", rekao je DeSantis novinarima.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da sada nije vrijeme da lideri razgovaraju o svojim razlikama.

"Kada je u pitanju isporuka i osiguranje da ljudi na Floridi imaju ono što im je potrebno, posebno nakon uragana Ian, mi smo jedno. Radimo kao jedno", rekla je ona.

Ian je 28. septembra stigao na Floridu kao opasna oluja kategorije 4 sa maksimalnim održivim vjetrovima od 240 kilometara na sat i ostavila bez struje više od dva miliona korisnika širom države.

Zvaničnici iz komunalnih preduzeća kažu da će vjerovatno biti petak ili subota prije nego što će električna energija biti vraćena za najmanje 95 odsto njihovih klijenata.

Više od 1.500 ljudi je spašeno dok se ekipe za potragu i spašavanje upuštaju u mukotrpnu potragu za žrtvama "od vrata do vrata" i među uništenim kućama i zgradama.

Broj smrtnih slučajeva od Iana u SAD porastao je na više od 100 ljudi od Floride do države Sjeverna Karolina, a većina smrtnih slučajeva je na Floridi.

Više od 50 smrtnih slučajeva prijavljeno je u okrugu Lee na Floridi, koji je podnio najveći dio oluje kada je izašao na obalu. Reuters navodi da su državni zvaničnici iz devet drugih okruga prijavili još 21 smrt.

U Sjevernoj Karolini prijavljena su četiri smrtna slučaja u SAD.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

Schmidt: Otvorio sam put da BiH dobije kandidatski status u EU do kraja godine

Christian Schmidt

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nekoliko dana nakon Općih izbora u BiH te nakon nametanja odluke o izmjenama Izbornog zakona, pojasnio je javnosti na šta se konkretno odnose njegove odluke i kako će one utjecati na život građana.

Schmidt je pojasnio kako će s novim izmjenama Izbornog zakona građani sami moći dostaviti Parlamentu Federacije BiH svoje prijedloge zakona. Na taj način će, prema njegovim riječima, direktno moći utjecati na pojedine odluke unutar entiteta.

“Direktna demokratija u bosanskohercegovačkom društvu će biti provedena na način da svi građani imaju pravo učestvovati u donošenju odluka. Donio sam odluku da povećam broj delegata u Domu naroda sa 17 na 23, jer smo imali disproporcijalnost. Do sada smo imali većinu u jednoj stranci i to je dovodilo do blokada. Sada više niko ne može reći da neće učestvovati u donošenju odluka. Voljom birača, to mora uraditi”, rekao je Schmidt.

Na konstataciju da će veći broj delegata povećati javnu potrošnju i plate iz budžeta koji pune građani, Schmidt je podcrtao da u zemlji u kojoj živi manje od tri miliona stanovnika, postoji 130 ministarstava.

“Mladi ljudi odlaze iz zemlje. Oni ne odlaze jer nemaju posla, odlaze jer ne žele da ih u ovoj državi neko gura u realnost u kojoj ne žele biti. Rizikovat ću da imam nekoliko delegata više, iako će to povećati javnu potrošnju, samo ako će se situacija popraviti. Samo razmislite koja to zemlja na svijetu treba tri predsjednika. Propast i neuspjeh političkih struktura ‘90-ih godina je doveo do potpisivanja Daytona, ali danas se moraju donijeti mudre odluke”.

Visoki predstavnik se osvrnuo na svoju odluku s početka godine, da Opći izbori moraju biti održani kakav god bude Izborni zakon.

“Opći izbori su održani na vrijeme. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak nije bilo dogovora. To je dovelo do moje odluke o finansiranju izbora. Centralnoj izbornoj komisiji sam obezbjedio finansijska sredstva, inače bi izbori bili dovedeni u pitanje. Kada je riječ o izbornom procesu, nismo do kraja mogli eliminirati izborne prevare i krađe, al nakon razgovora s predstavnicima organizacije ‘Pod lupom’ i drugim predstavnicima civilnog društva, ustanovili smo da smo manje prekršaja nego na prošlim izborima. To ima veze s paketom integriteta koji sam donio, nakon što se ovdašnje stranke nisu mogle dogovoriti. Za naredne izbore želimo uvesti elektronsko glasanje. Birači imaju pravo da njihovi rezultati budu vidljivi, putem izabranih predstavnika. Nemoguće je da većine koje su birane ne donose odluke. Četiri godine nismo imali izabranu vladu, predsjedništvo i sve se još uvijek zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se ovoga puta to ne može desiti”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je najavio kandidatski status Bosne i Hercegovine u Europsku uniju do kraja godine i to kroz odluke Izbornog zakona koje je nametnuo prije nekoliko dana.

“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine. Preporučujem da se diskusije i prijedlozi daju predstavnicima stranaka i ja sam gađao gol stranaka u BiH. Utvrdio sam da su političari prema mojoj odluci imali razumijevanja. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica, a nije mi bio cilj da se bilo kome da ili oduzme prednost. Razmišljao sam o terminu kada da saopćim odluku. Čudim se da smo tik pred izbore došli do toga da razgovaramo o izmjenamam Izbornog zakona. Bilo mi je bitno da Federacija BiH funkcionira. Dopustio sam sebi da budem neljubazan i da postavim rokove. Dao sam rok do petka ove sedmice te se nadam da će aktuelna federalna vlast imati priliku da napravi prijedlog za imenovanje sudija. To je njihov zadatak i Dom naroda bi trebao održati sjednicu i donijeti odluku”, pojasnio je.

Dodao je kako je razočaravajuće da se i dalje mora raditi na izmjenama Izbornog zakona i treba ga mijenjati.

“Presude Sejdić-Finci, Zornić i ostali se moraju što prije implementirati, nema više odlaganja. Ja tu ne mogu više ništa, Parlament to treba uraditi. Oni koji su izabrani u parlamentarne klupe, trebaju se narednih dana pobrinuti da se ove presude implementiraju. Oni trebaju dobiti pravo kao i svaki drugi građanin zemlje. To je ulaznica za EU integracije. Trebamo voditi računa o specifičnostima zemlje i ove teme trebamo približiti građanima. Eventualna odluka o Daytonu 2 se neće donositi u nekoj bazi u Sjedinjenim Američkim Državama, već u Bosni I Hercegovini. Također preporučujem da se diskusija o presudi Ljubić završi, to je za mene pravno okončan proces”, zaključio je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Na dan Općih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR. Kako je saopćio u svojoj odluci, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem. Schmidtovu odluku su podržale Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG