Linkovi

Izdvojeno

Žene s djecom koje se nalaze u Siriji čekaju premještaj u drugi kamp

Women walk through al-Hol displacement camp in Hasaka governorate, Syria, April 1, 2019.

Rojava Information Center (RIC) je prije tri dana objavio da su završene “antiterorističke aktivnosti” u kampu Al-Hol, kao i proces registracije ukupno 10.000 žena koje se nalaze s djecom u tom kampu u Siriji.

Thomas McClure iz Rojava Centera je rekao za BIRN BiH da se ispitivanja i registracije vrše u cilju izmještaja više hiljada “manje radikalnih” žena u drugi kamp – Al-Roy – čime bi se, kako je kazao, povećale šanse za uspjeh “rehabilitacijskih i reedukacijskih programa”.

“Ovo bi također smanjilo pritisak na kamp Al-Hol, gdje najradikalniji dio žena nastavlja da propagira ideologiju ISIL-a, sprovodeći premlaćivanja, ubistva i spaljivanja šatora… Odvajajući manje radikalizirane od više radikaliziranih žena, ovaj transfer će pomoći proces deradikalizacije”, rekao je McClure.

Alema Dolamić, čija se sestra već treću godinu nalazi u kampu Al-Hol, za BIRN BiH je kazala da je u kontaktu sa ženama koje se nalaze u Siriji, te da su o premještaju obaviještene još prije sedam dana, međutim još uvijek nisu izmještene. Dolamić je potvrdila da joj je rečeno da se žene vode na ispitivanja i uzimaju im se podaci.

“Oni su rekli da je u pitanju nekakvo izmještanje, međutim još nijedna žena nije izmještena, vode ih na nekakvo ispitivanje, propitivanje, ne znam koji više put. Kao navodno uzimanje nekakvih podataka, to je napravilo toliku dolje frku, zbrku i strah”, kazala je Dolamić.

Dvije žene iz BiH, prema njenom saznanju, nalaze se u zatvoru.

“Imam podataka da se žene vode i u zatvore, i dvije Bosanke su odvedene, mislim, neću ja u javnosti da govorim imena, ali sto posto su u zatvoru, Bosanke lično. Djecu stariju od deset godina vode u zatvor, također od Bosanki”, istakla je Dolamić.

Prema riječima Dolamić, porodice su ogorčene. Ona je navela da je pisala i Ministarstvu sigurnosti BiH, međutim nije dobila odgovor.

“Mislim da je nama sad ostalo samo da se skupimo nekako i da idemo pred zgradu Vlade… S obzirom da nam je Ministarstvo sad i bez ministra, ja stvarno ne znam dokad će se ovo produžiti, nema smisla, zaista”, smatra ona.

Dolamić je kazala da se u kampu Al-Hol nalaze 82 osobe iz BiH, te da ima tačan spisak svih žena i djece, sa datumima rođenja.

“U februaru, kad sam bila u Ministarstvu sigurnosti s tadašnjim ministrom Fahrudinom Radončićem, ja sam njima dostavila taj spisak. Tačan spisak. Nema tu dileme, nije se niko rodio ni pojavio novi”, rekla je Dolamić i dodala da je razočarana jer se od februara ništa nije desilo.

Stručnjak za terorizam, profesor Vlado Azinović je kazao da bez ljudi na terenu koji mogu objektivno izvijestiti o premještanjima, ne može se pouzdano reći šta se događa u kampovima.

“Pratimo neke aktivnosti na društvenim mrežama i vidimo da je dobar dio ljudi, članovi porodica ljudi koji su još uvijek u Siriji, uznemireno, to uznemirenje je, naravno, preneseno iz kampova”, rekao je Azinović.

Azinović je dodao da ne zna kako će se premještanje odraziti na povratak ljudi, te da ne zna hoće li povratka biti u skorije vrijeme. Objasnio je da žene i djeca koji se nalaze u Siriji ne znaju dovoljno, ne znaju razloge pokreta, te da su u takvoj situaciji izloženi višestrukim traumama i da to dodatno destabilizira njihovo psihofizičko stanje.

“U vrijeme kada komercijalni letovi još uvijek u svijetu nisu u potpunosti obnovljeni, mislim da je uzaludno očekivati neki brzi transfer, deportaciju avionom, kako se to dosad događalo, iz Sirije u bilo koji drugi dio svijeta, zbog posljedica koronavirusa i svih ovih mjera koje su tu na snazi”, zaključio je Azinović.

Azinović je naveo da iako je u Ministarstvu sigurnosti mjesto ministra još uvijek nepopunjeno, to ne predstavlja problem jer, kako je kazao, u Ministarstvu postoje ljudi koji rade na ovim procesima i problemima dovoljno dugo te imaju institucionalno znanje za ovakve situacije.

Kako je ranije pisao BIRN BiH, u decembru je na područje BiH deportovana grupa bivših stanovnika takozvane Islamske države u kojoj je bilo sedam muškaraca, šest žena i 12 djece. To je bila prva grupa koja je organizovano stigla iz Sirije nakon pada takozvane Islamske države. U kampovima u Siriji i dalje se nalaze desetine žena i djece iz BiH.

See all News Updates of the Day

SAD: Porast iskorištavanja djece za rad

SAD: Porast iskorištavanja djece za rad
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Američko ministarstvo rada kaže da je broj djece zaposlene u kršenju zakona o radu u porastu od 2015. Iako je ukupan broj kršenja i dalje manji nego prije dvije decenije, stručnjaci kažu da je povećanje zabrinjavajuće.

Plan više država u SAD: Djeca da popune radnu snagu, čak i u barovima

Ljudi hodaju po šetalištu u Ešburi Parku, Nju Džersi, 21. jun 2017. (Foto: AP/Seth Wenig)

Članovi lokalnih skupština u nekoliko saveznih država usvajaju zakone kojima se omogućava djeci da rade opasnije poslove, duže radno vrijeme tokom školskih noći, čak i da služe alkohol u barovima i restoranima već sa 14 godina.

Napore da se značajno ukinu pravila rada uglavnom predvode republikanski zakonodavci kako bi riješili manjak radnika i u nekim slučajevima se suprotstavili federalnim propisima.

Zagovornici socijalne zaštite djece izražavaju zabrinutost da pomenute mjere predstavljaju koordinisano smanjenje zaštite maloljetnika.

"Posljedice su potencijalno katastrofalne“, izjavio je Rid Meki, direktor Koalicije protiv dečijeg rada. "Ne možete nadoknađivati nedostatak radne snage na leđima tinejdžera."

Zakonodavci su predložili ublažavanje zakona o dječijem radu u najmanje 10 saveznih država u protekle dvije godine, navodi se u izvještaju koji je prošlog mjeseca objavio Institut za ekonomsku politiku ljevice. Neki prijedlozi su postali zakon, dok su drugi bili povučeni ili je stavljen veto.

Zakonodavci u Viskonsinu, Ohaju i Ajovi aktivno razmatraju ublažavanje zakona o dječijem radu kako bi se riješila nestašica radnika, koja doprinosi inflaciji. Poslodavci su se pokušavali da popune otvorena radna mjesta poslije odlaska sve većeg broja radnika u penziju, smrti i bolesti zbog Kovida 19, smanjenja legalne imigracije i drugih faktora.

Ekonomisti ukazuju na nekoliko strategija koje zemlja može da koristi da umanji problem nedostatka radne snage, a da ne traži od djece da rade više sati ili u opasnim uslovima.

Najočiglednija je ohrabrivanje imigracije, koja izaziva političke podjele, ali koja je bila temelj napora zemlje da se suoči sa starenjem stanovništva. Druge strategije mogle bi da uključuju podsticanje starijih radnika da odgode penziju, proširivanje mogućnosti za bivše zatvorenike i povećanje pristupačnosti čuvanja djece, kako bi roditelji imali veću fleksibilnost za rad.

U Viskonsinu, zakonodavci podržavaju prijedlog da se dozvoli 14-godišnjacima da služe alkohol u barovima i restoranima. Ako bude usvojen, Viskonsin će imati najnižu starosnu granicu za to u zemlji, navodi Nacionalni institut za borbu protiv zloupotrebe alkohola i alkoholizma.

Zakonodavstvo Ohaja je na putu da usvoji zakon kojim se omogućava učenicima od 14 do 15 godina da rade do 9 sati uveče tokom školske godine uz dozvolu roditelja. To je kasnije nego što federalni zakon dozvoljava, tako da prateća mjera traži od američkog Kongresa da izmijeni sopstvene zakone.

Prema federalnom zakonu o radu, učenici tog uzrasta mogu da rade samo do 7 sati uveče tokom školske godine. Kongres je usvojio zakon 1938. da spriječi da djeca budu izložena opasnim uslovima i zloupotrebi u rudnicima, fabrikama, farmama i uličnim trgovinama.

Republikanska guvernerka Arkanzasa Sara Hakabi Sanders je u martu potpisala zakon kojim se ukidaju zahtjevi od poslodavaca da provjere starost djeteta i pristanak roditelja. Bez zahtjeva za radnu dozvolu, kompanije koje su uhvaćene u kršenju zakona o dječijem radu mogu lakše da tvrde da nisu znale. Druge mjere za ublažavanje zakona o dječijem radu su donesene u Nju Džersiju, Nju Hempširu i Ajovi.

Republikanska guvernerka Ajove, Kim Rejnolds je potpisala zakon prošle godine koji dozvoljava tinejdžerima sa 16 i 17 godina da rade bez nadzora u centrima za čuvanje djece. Državni parlament odobrio je ovog mjeseca zakon kojim se tinejdžerima tog uzrasta dozvoljava da služe alkohol u restoranima. To bi takođe produžilo radno vrijeme maloljetnika. Rejnolds, koja je rekla u aprilu da podržava da se mladi više zapošljavaju, ima vremena do 3. juna da potpiše ili stavi veto na mjeru.

Republikanci su odbacili odredbe iz verzije zakona kojim se djeci od 14 i 15 godina dozvoljava da rade na opasnim poljima, uključujući rudarstvo, šumarstvo i pakovanje mesa. Međutim, zadržao je neke odredbe za koje Ministarstvo rada kaže da krše federalni zakon, uključujući dozvolu da djeca od 14 godina kratko rade u hladnjačama mesa kao i produžavanje radnog vremena u industrijskim perionicama i montažnim linijama.

Tinejdžerski radnici će najvjerovatnije prihvatiti nisku platu i manje će se udruživati ili težiti boljim uslovima rada, rekao je Maki iz Koalicije za dječiji rad, mreže sa sjedištem u Vašingtonu.

"Postoje poslodavci koji imaju koristi od poslušnih tinejdžerskih radnika“, rekao je Maki, dodajući da su tinejdžeri laka meta za industrije koje se oslanjaju na ranjive populacije, kao što su imigranti i bivši zatvorenici, da bi popunjavali opasna radna mjesta.

Sekretarijat za rad saopštio je u februaru da se kršenje zakona o radu djece povećalo za gotovo 70 odsto od 2018. Agencija pooštrava primjenu zakona i traži od Kongresa da dozvoli veće kazne protiv prekršitelja.

Sekretarijat je u februaru kaznio jednog od najvećih preduzimača za pakovanje mesa u zemlji u iznosu od 1,5 miliona dolara, nakon što su istražitelji otkrili da je kompanija ilegalno zaposlila više od 100 djece na lokacijama u osam država. Djeca su čistila testere i drugu opasnu opremu u fabrikama za pakovanje mesa, često koristeći opasne hemikalije.

Nacionalni poslovni lobisti, trgovinske komore i dobro finansirane konzervativne grupe podržavaju državne nacrte zakona za povećanje učešća tinejdžera u radnoj snazi, uključujući Amerikance za prosperitet, Konzervativnu političku mrežu i Nacionalnu federaciju nezavisnog poslovanja, koja se obično povezuje sa republikancima.

Grupe i saveznički zakonodavci često kažu da su njihovi napori usmjereni na širenje roditeljskih prava i pružanje više radnog iskustva tinejdžerima.

"Nema razloga da iko treba da dobije dozvolu vlade da bi dobio posao“, rekla je republikanska kongresmenka Arkanzasa Rebeka Burks, koja je sponzorisala zakon o uklanjanju dozvola za rad djece, i koja je rekla u državnom Kongresu: "To je jednostavno eliminisanje birokratije i uklanjanje odluke roditelja da li njihovo dijete može da radi."

Margaret Vurt, istraživačica dječijih prava u Human Rights Watchu, članica Koalicije za borbu protiv dječijeg rada, opisala je nacrte zakona poput onog koji je usvojen u Arkanzasu kao "pokušaje da se podriju bezbjedne i važne zaštite na radnom mjestu i smanji moć radnika."

Sadašnji zakoni ne štite mnoge dječije radnike, rekla je Vurt.

Ona je izrazila želju da zakonodavci ukinu izuzetke za dječiji rad u poljoprivredi. Federalni zakon dozvoljava djeci od 12 i više godina da rade na farmi bilo koje vrijeme van školskog vremena, sa roditeljskom dozvolom. Poljoprivredni radnici stariji od 16 godina mogu da rade na opasnim visinama ili da upravljaju teškim mašinama, što su opasni zadaci rezervisani za odrasle radnike u drugim industrijama.

Dvadeset četvoro djece poginulo je od povreda na radu 2021. godine, saopštio je Biro za statistiku rada. Otprilike polovina smrtnih radnih incidenata dogodila se na farmama, navodi se u izvještaju vladine kancelarije za odgovornost, koji obuhvata smrt djece između 2003. i 2016. godine.

"Više djece umire radeći u poljoprivredi nego u bilo kom drugom sektoru“, rekla je Vurt. "Primjena neće mnogo pomoći dječjim poljoprivrednicima ako se standardi ne poboljšaju."

Na godišnjicu masakra u školi u Teksasu, Biden ponovo pozvao na kontrolu oružja

Predsjednik Joe Biden sa suprugom Džil kod sveća sa imenima žrtava pucnjave u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu, prije obraćanja naciji na godišnjicu masakra, 24. maja 2023. (Foto: AP/Andrew Harnik)

Predsjednik Joe Biden u srijedu je ponovo pozvao na zabranu prodaje automatskog oružja, na skupu koji su on i njegova supruga Džil održali u Bijeloj kući, na godišnjicu masakra u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu.

Tragedija 24. maja 2022, u kojoj je ubijieno 19 učenika i dvoje nastavnika, bila je najstrašnija od brojnih masovnih pucnjava koje su se dogodile u Americi protekle godine.

"Ne možemo da okončamo ovu epidemiju dok Kongres ne usvoji razumne zakone o bezbjednosti oružja, i oružje rata skloni sa naših ulica i van domašaj opasnih ljudi, i dok pojedinačne države ne učine to isto", poručio je Biden.

Vatreno oružje je usmrtilo više djece i tinejdžera u SAD nego bilo koji drugi uzročnik smrti, prema analizi istraživača Univerziteta Mičigen.
Biden je još jednom pozvao Kongres da zabrani prodaju automatskih pušaka AR-15 i magazina sa municijom visokog kapaciteta.

Policajac ispred osnovne škole u Juvaldeu, 29. maja 2022. (Foto: AFP/Chandan Khanna)
Policajac ispred osnovne škole u Juvaldeu, 29. maja 2022. (Foto: AFP/Chandan Khanna)

Policija Uvaldea i dalje pod istragom

Istraga o postupanju policije tokom masovnog ubistva u osnovnoj školi Rob u Uvaldeu, Teksasu, u toku je i godinu dana poslije zločina. Napadač je 24. maja 2022. u školi ubio 19-oro djece i dvoje nastavnika. U istrazi se do sada pokazalo da je policija oklijevala da se suprotstavi napadaču, kao i da su nadležni u danima poslije napada davali netačne i oprečne informacije o svojoj reakciji na licu mjesta.

Ubistvo u školi u Uvaldeu ponovo je izazvalo bijes u američkoj javnosti zbog oružanog nasilja, ponovo se pozivalo na donošenje strožih zakona o oružju, a u toku su i sudski procesi protiv lokalnih vlasti u tom mjestu zbog sakrivanja informaciija o pucnjavi i reagovanju policije.

Izvještaj poslanika državne skupštine Teksasa pokazao je da je na mjestu pucnjave bilo oko 400 policajaca - lokalnih, državnih, federalnih. Međutim, teško naoružani policajci čekali su više od jednog sata da se suprotstave 18-godišnjem napadaču i ubiju ga.

Poslanici su konstatovali da su policajci kao prioritet shvatili svoj život u odnosu na "živote nedužne djece".

Ubijeni đaci su bili starosti od 9 do 11 godina.

Najmanje petoro policajaca povuklo se iz službe nakon što je otvorena istraga. Šef Odeljenja za javnu bezbjednost Teksasa, Stiv Mekrou, kazao je da je veliki dio odgovornosti na šefu policije Uvaldea, koji je otpušten.

Državna tužiteljka okruga Juvalde, Kristina Mičel, rekla je da teksaški rendžeri i dalje istražuju postupanje policije i da će njena kancelarija sve što je otkriveno predočiti velikoj poroti. Ali, kaže da ne zna kada će istraga biti okončana.

Gradonačelnik Uvaldea, Don Meklolin, poručuje da ga frustrira sporost istrage.

"Nemaju odgovore na jednostavna pitanja, na koja bi trebalo da ih imaju", kazao je Meklolin porodicama žrtava.

Predsjednik Joe Biden, koji je sa suprugom posjetio Uvalde neposredno posijle tragedije, mjesec dana poslije potpisao je zakon o oružju kojiim se pooštravaju određeni uslovi za kupovinu. Zakon propisuje strože bezbjednosne provjere za najmlađe kupce oružja i daje državama dodatni novac da obezbijede dostupnost programa za mentalno zdravlje i pomoć školama.

Iako sličan zakon na federalnom nivou nije donesen decenijama, on nije uključio ono što su porodice iz Uvaldea tražile - da se podigne starosna granica za kupovinu automatskog oružja.

Na nivou države Teksas, republikanska vlast odacila je sve prijedloge da se pooštre zakoni o oružju - uprkos protestima porodica i demokrata.

Guverner Greg Abot takođe je odbacio pozive da se pooštre zakoni, kao što je to učinio poslije masovnih ubistava u crkvi u Saderlend Springsu 2017. ili supermarketu u El Pasu 2018. Abot zbog toga nije trpio posljedice na izborima i osvojio je treći mandat poslije ubistva u Uvaldeu.

Uvalde u žalosti

Osnovna škola Rob je permanentno zatvorena, kao i kampus, i u planu je da se napravi nova.

Više od 10 učenika četvrtog razreda preživjelo je masakr u njihovoj učionici. Neki su se vratili na nastavu uživo prošle jeseni. Drugi su nastavili sa online nastavom, uključujući i djevojčicu koja je provela više od dva mjeseca u bolnici pošto je ranjena sa nekoliko metaka.

Veronika Mata, učiteljica u predškolskom odjeljenju u Uvaldeu, takođe se vratila na posao ove godine. Njena 10-godišnja kćerka Tes jedna je od ubijenih u školi.

Neke porodice iz Uvaldea podnijele su tužbe protiv proizvođača oružja i policije.

Dan žalosti u entitetu Federacija BiH, sjećanje na ubijenu tuzlansku mladost

U ratnom zločinu na tuzlanskoj kapiji ubijena je 71 osoba

U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine u četvrtak, 25. maja je Dan žalosti, povodom godišnjice stradanja 71 osobe u eksploziji granate 1995. godine u Tuzli.

Granata je ispaljena 25. maja 1995. godine sa položaja Vojske Republike Srpske, a među žrtvama je najviše mladih koji su u prosjeku imali 24 godine. Na Tuzlanskoj kapiji ranjeno je više od 150 osoba.

Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave BiH na pola koplja, zabranjeni su kulturno-zabavni programi na javnim mjestima, dok su mediji dužni uskladiti i prilagoditi svoje sadržaje.

Odluku o proglašenju dana žalosti u Federaciji BiH donijela je 19. maja Vlada tog bh. entiteta.

Predsjedništvo BiH je zadužilo 24. maja Vijeće ministara BiH da donese odluku da se 25. maj proglasi danom žalosti u BiH, u znak sjećanja na žrtve na Tuzlanskoj kapiji.

Taj zaključak usvojen je na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH. Za zaključak su glasali član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, dok je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović glasala protiv.

Američka ambasada: Prijetnja za RS je Dodik, ne Zapad i SAD

Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy

Ambasada Sjedinjenih Država u BiH ocijenila je kao apsurdne i zlonamjerne posljednje izjave predsjednika Republike Srpske (RS), koji je tokom posjete Rusiji pooštrio svoj proruski, antizapadno i antiamerički orijentisan kurs.

Dodik se sreo sa Vladimirom Putinom u Moskvi 23. maja i uz optužbe na račun Američke ambasade u BiH i ambasadora Michaela Murphya ustvrdio da im je cilj uništenje RS.

Sjedinjene Države i Zapad, naglasili su iz Ambasade, ne predstavljaju prijetnju ni Republici Srpskoj ni težnjama njenih stanovnika da imaju mirnu, demokratsku i prosperitetnu budućnost.

"Te prijetnje dolaze od Milorada Dodika i onih u vlasti Republike Srpske koji teže da oduzmu osnovna prava i slobode stanovnicima ovog entiteta, bogateći se umjesto da rade na prosperitetu onih za koje tvrde da ih predstavljaju, podrivajući državu Bosnu i Hercegovinu i Daytonski mirovni sporazum, te dajući destabilizirajuća, iluzorna i opasna obećanja o nezavisnosti Republike Srpske", navode iz Ambasade na Twitteru.

Sjedinjene Države su bile i jesu, kažu iz Ambasade, prijatelj i partner svih građana Bosne i Hercegovine.

"Naša politika ovdje je jasna i direktna i takva je već 28 godina: Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, kao i njenu integraciju u euroatlantske institucije", naveli su iz Ambasade SAD u BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG