Linkovi

Top priča BiH

Žene s djecom koje se nalaze u Siriji čekaju premještaj u drugi kamp

Women walk through al-Hol displacement camp in Hasaka governorate, Syria, April 1, 2019.

Rojava Information Center (RIC) je prije tri dana objavio da su završene “antiterorističke aktivnosti” u kampu Al-Hol, kao i proces registracije ukupno 10.000 žena koje se nalaze s djecom u tom kampu u Siriji.

Thomas McClure iz Rojava Centera je rekao za BIRN BiH da se ispitivanja i registracije vrše u cilju izmještaja više hiljada “manje radikalnih” žena u drugi kamp – Al-Roy – čime bi se, kako je kazao, povećale šanse za uspjeh “rehabilitacijskih i reedukacijskih programa”.

“Ovo bi također smanjilo pritisak na kamp Al-Hol, gdje najradikalniji dio žena nastavlja da propagira ideologiju ISIL-a, sprovodeći premlaćivanja, ubistva i spaljivanja šatora… Odvajajući manje radikalizirane od više radikaliziranih žena, ovaj transfer će pomoći proces deradikalizacije”, rekao je McClure.

Alema Dolamić, čija se sestra već treću godinu nalazi u kampu Al-Hol, za BIRN BiH je kazala da je u kontaktu sa ženama koje se nalaze u Siriji, te da su o premještaju obaviještene još prije sedam dana, međutim još uvijek nisu izmještene. Dolamić je potvrdila da joj je rečeno da se žene vode na ispitivanja i uzimaju im se podaci.

“Oni su rekli da je u pitanju nekakvo izmještanje, međutim još nijedna žena nije izmještena, vode ih na nekakvo ispitivanje, propitivanje, ne znam koji više put. Kao navodno uzimanje nekakvih podataka, to je napravilo toliku dolje frku, zbrku i strah”, kazala je Dolamić.

Dvije žene iz BiH, prema njenom saznanju, nalaze se u zatvoru.

“Imam podataka da se žene vode i u zatvore, i dvije Bosanke su odvedene, mislim, neću ja u javnosti da govorim imena, ali sto posto su u zatvoru, Bosanke lično. Djecu stariju od deset godina vode u zatvor, također od Bosanki”, istakla je Dolamić.

Prema riječima Dolamić, porodice su ogorčene. Ona je navela da je pisala i Ministarstvu sigurnosti BiH, međutim nije dobila odgovor.

“Mislim da je nama sad ostalo samo da se skupimo nekako i da idemo pred zgradu Vlade… S obzirom da nam je Ministarstvo sad i bez ministra, ja stvarno ne znam dokad će se ovo produžiti, nema smisla, zaista”, smatra ona.

Dolamić je kazala da se u kampu Al-Hol nalaze 82 osobe iz BiH, te da ima tačan spisak svih žena i djece, sa datumima rođenja.

“U februaru, kad sam bila u Ministarstvu sigurnosti s tadašnjim ministrom Fahrudinom Radončićem, ja sam njima dostavila taj spisak. Tačan spisak. Nema tu dileme, nije se niko rodio ni pojavio novi”, rekla je Dolamić i dodala da je razočarana jer se od februara ništa nije desilo.

Stručnjak za terorizam, profesor Vlado Azinović je kazao da bez ljudi na terenu koji mogu objektivno izvijestiti o premještanjima, ne može se pouzdano reći šta se događa u kampovima.

“Pratimo neke aktivnosti na društvenim mrežama i vidimo da je dobar dio ljudi, članovi porodica ljudi koji su još uvijek u Siriji, uznemireno, to uznemirenje je, naravno, preneseno iz kampova”, rekao je Azinović.

Azinović je dodao da ne zna kako će se premještanje odraziti na povratak ljudi, te da ne zna hoće li povratka biti u skorije vrijeme. Objasnio je da žene i djeca koji se nalaze u Siriji ne znaju dovoljno, ne znaju razloge pokreta, te da su u takvoj situaciji izloženi višestrukim traumama i da to dodatno destabilizira njihovo psihofizičko stanje.

“U vrijeme kada komercijalni letovi još uvijek u svijetu nisu u potpunosti obnovljeni, mislim da je uzaludno očekivati neki brzi transfer, deportaciju avionom, kako se to dosad događalo, iz Sirije u bilo koji drugi dio svijeta, zbog posljedica koronavirusa i svih ovih mjera koje su tu na snazi”, zaključio je Azinović.

Azinović je naveo da iako je u Ministarstvu sigurnosti mjesto ministra još uvijek nepopunjeno, to ne predstavlja problem jer, kako je kazao, u Ministarstvu postoje ljudi koji rade na ovim procesima i problemima dovoljno dugo te imaju institucionalno znanje za ovakve situacije.

Kako je ranije pisao BIRN BiH, u decembru je na područje BiH deportovana grupa bivših stanovnika takozvane Islamske države u kojoj je bilo sedam muškaraca, šest žena i 12 djece. To je bila prva grupa koja je organizovano stigla iz Sirije nakon pada takozvane Islamske države. U kampovima u Siriji i dalje se nalaze desetine žena i djece iz BiH.

See all News Updates of the Day

Ambasadori država EU u BiH: Riješiti migrantsku krizu

Migrants in Bihać, Bosnia and Herzegovina

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) sastali su se 22. januara s ambasadorima zemalja članica Evropske unije, s kojima su, između ostalog, razgovarali i o migrantskoj krizi u BiH, navodi se u saopštenju Predsjedništva BiH.

U kontekstu migrantske krize i pojačanih migracijskih pritisaka s kojima se suočava BiH, izražena je potreba da se urade dodatni napori kako bi se riješio humanitarni aspekt krize.

Svi nadležni nivoi vlasti u BiH su pozvani na saradnju i koordinaciju u rješavanju teške humanitarne situacije, te dodaju da se uz nastavak podrške i pomoći od strane EU i međunarodnih organizacija radi na osiguranju boljih uslova za prihvat migranata.

Članovi Predsjedništva BiH su na sastanku s ambasadorima zemalja članica Evropske unije ponovili opredjeljenje za punopravno članstvo u Evropskoj uniji i provedbu reformi u procesu evropskih integracija, te u realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, navodi se u saopštenju Predsjedništva BiH.

Uz šefa Delegacije Evropske unije u BiH i specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Johanna Sattlera, sastanku su prisustvovali ambasadori i predstavnici Austrije, Češke, Španjolske, Mađarske, Holandije, Belgije, Bugarske, Francuske, Poljske, Njemačke, Slovenije, Italije, Švedske, Slovačke, Hrvatske i Rumunije, te novi komandant misije EUFOR-a u BiH.

'Nisam tražila': Svjedočanstva žena o seksualnom nasilju

Facebook stranica "Nisam tražila"

Objelodanjivanje više slučajeva iz beogradske škole glume potaklo reakcije u drugim državama Zapadnog Balkana.

Piše: Una Čilić

Imala sam 15 godina kada me profesor dodirivao po unutrašnjosti butina“, „redatelj mi je otvoreno rekao da ću dobiti ulogu, ali samo ako ja isto tako učinim nešto lijepo za njega.“

Ovo su samo neke od rečenica koje možete pročitati na Facebook stranici „Nisam tražila“. Stranica je nastala nedavno, nakon što je glumica iz Srbije Milena Radulović izjavila da ju prije devet godina je silovao vlasnik beogradske škole glume Miroslav Mika Aleksić.

Aleksić je ubrzo uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivična djela silovanje i nedozvoljene polne radnje, a pored Radulović, prijavi su se pridružile i druge djevojke. On se sada tereti za osam silovanja.

Slučaj je izazvao snažne reakcije u javnosti širom Zapadnog Balkana, a takođe je ohrabrio žene da javno podijele svoja iskustva na društvenim mrežama. Tako je nastala i „Nisam tražila“ stranica, koja, kako kažu glasnogovornice za Radio Slobodna Evropa (RSE), treba da “predstavlja siguran prostor za žene da iznesu javno s kojim sve oblicima mizoginije se sreću u sredinama u kojima studiraju i rade.”

U samo nekoliko sati od pokretanja, više od 30 svjedočanstava je objavljeno u kojima žene iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja opisuju traumatična iskustva seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja.

Od srca zahvaljujem pokretačima ove stranice. Nemam još hrabrosti ispričati svoju priču i ne znam hoću li ikada. Svejedno, lijepo je znati da je nekome stalo. Glumom se više ne bavim,” jedan je od postova.

Kako kažu glasnogovornice stranice, nadale su se da će odaziv biti veliki, jer su se seksualna uznemiravanja i zlostavljanja događala.

Ali nismo očekivale ovoliki broj poruka, žena koje su nam se javljale kako bi s nama podijelile svoje traume. Ne treba zaboraviti ni pojedine muške kolege koji su nam se javili, pružajući veliku podršku. Hvala im na tome. To je samo potvrdilo koliko je jedan ovakav javni prostor bio potreban”, navode uz komentar da jeste činjenica da se o seksualnom uznemiravanju gotovo nikako ne govori.

Izvještaji koje godinama objavljuju međunarodne organizacije od Ujedinjenih nacija do Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, lokalnih nevladinih organizacija, navode da jedna od četiri, u nekim periodima gotovo i pola žena u Bosni i Hercegovini se suočilo sa nekim oblikom nasilja.

Kako pokazuje istraživanje OSCE-a iz 2019. godine, tek malo manje od polovine žena u BiH iskusilo je neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine.

No, kako se u izvještaju navodi, brojke su niže u odnosu na prosjek zabilježen u Evropskoj uniji. Razlog za ovo leži u tome što, kako se navodi u izvještaju, države sa dugotrajnijom tradicijom širenja svijesti o rodnoj ravnopravnosti su otvorenije za razgovor o nasilju.

Poruke iz Hrvatske

Slična platforma postoji od prošlog novembra i u Hrvatskoj pod nazivom Bitna.si, pokrenuta sa ciljem ukazivanja na patrijarhalni okvir društva u kojem žive žene na prostoru Zapadnog Balkana. Kako same osnivačice kažu za RSE nadaju se da će u budućnosti biti poligon za “olakšavanje duše i učenju o tome u kakvom društvu živimo.

Koje jednostavno ne prepoznaje sve stresne i uznemiravajuće situacije koje žene doživljavaju na dnevnoj bazi i to upravo radi patrijarhata i shvaćanja da su ženska tijela ovdje da bi bila dirana, gledana, komentirana.

Kako i same navode, do sada se o ovom obliku nasilja nad ženama govorilo jedino u prostorima koji jesu gotovo na margini, u zatvorenim zajednicama ili samo u krugu iznimno bliskih prijatelja i prijateljica. No, kako kažu, kada se problem podijeli, makar za prvu ruku i sa web stranicom, mali dio tereta - nestane.

Sada smo došle do toga da se o seksualnom uznemiravanju u javnom prostoru govori u mainstream medijima. Dobile smo informacije kako je kampanja pomogla mnogim ženama da prepoznaju kako nisu same, kako nije njihova krivica, da je to nažalost toliko normalizirana pojava da često pomislimo da smo same krive, da smo nešto mogle drugačije.”

Da se nešto može drugačije smatraju i osnivačice „Nisam tražila“ čije je i samo ime stranice proizašlo od sveprisutnog komentara na žene koje prijave nasilje, a kojima se, često i direktno, aludira da su „same tražile“.

Mnogo smo bile potresene nakon Mileninog iskaza, ali i nakon samih komentara. Želimo osvijestiti društvo da nisam tražila kada nosim minicu i štikle, nisam tražila ni kada pijem alkohol, nisam tražila čak ni kada sam glumica, pjevačica, spisateljica, muzičarka, novinarka, producentica.

Najpoznatiji slučaj u Srbiji

A sa čim se suočavaju žene koje prijave seksualno nasilje veoma dobro zna Marija Lukić iz Brusa, mesta na oko 250 kilometara južno od Beograda.

Ona je početkom marta 2018. godine policiji u Kruševcu prijavila Milutina Jeličića poznatog kao Jutka, sada bivšeg predsjednika općine Brus za seksualno uznemiravanje i nedopuštene polne radnje. Kao dokaz kasnije je na sudu priložila oko 15.000 SMS poruka lascivne sadržine koje je dobila od njega tokom dvije godine dok je radila kao njegova sekretarica. Jeličić je u više navrata tražio od Marije Lukić da s njim stupi u seksualni odnos.

Došla sam do stadijuma kada više nisam mogla da izdržim ćutanje. Počela sam da imam noćne more, počela da konzumiram cigarete. Povraćala na poslu ukoliko bih znala da on treba da se pojavi, jer kako nismo ni bili u istim zgradama, nismo se viđali svakodnevno”, priča Marija Lukić koja se, kako nam pojašnjava zbog svega ovoga, „sklonila i od ljudi jer izlaz nije vidjela.”

Nisam znala kako će reagovati moji roditelji koji su imali zdravstvenih problema, kako će deca, kako će suprug. Sve je bilo bolje kada su zaista saznali sa čime sam se sve suočavala”, kazala je ona.

Dva dana nakon prijave dobila je otkaz, njen muž dobio je odluku u kojem se njegov objekat u kojem se nalazi frizerski salon, mora izmjestiti.

Njegovi mitinzi podrške samom sebi, dodvoravanje vlastima, svakodnevne prijetnje i laži koje su se društvenim mrežama širile o meni su postali svakodnevica”, kaže Marija za RSE, koja dodaje da je cijeli proces bio nevjerovatno težak.

Ipak, znala sam da moram da istrajem, zbog sebe, svoje porodice i svih onih žena koje su videle nadu u meni. Uspela sam u tome i zaista sam ponosna na to, baš zato što sam uložila nadljudsku napor da do toga dođe.

Mjesec dana nakon prijave Jutka je smijenjen sa pozicije. Dvije godine kasnije osuđen je na zatvorsku kaznu od tri mjeseca zbog nedozvoljene polne radnje. Jeličić je nedavno podnio zahtjev za odlaganje izvršenja zatvorske kazne.

Osim Marije Lukić, tužbu protiv Jeličića tada je podnijelo još šest žena iz Brusa, ali je javno tužilaštvo te tužbe odbacilo kao neosnovane. Kako kaže, sve žene koje su bile u javnosti su se iselile iz Brusa.

Ja nisam, iz principa, ma kako bilo teško. Takvim povlačenjem sam imala osećaj da njemu dajem za pravo i dalje da utiče na moj život i moje odluke. Na žalost, ne radim i dalje. Po struci sam diplomirna ekonomistkinja, ali u Brusu nemam prilike da obavljam bilo kakav posao. Situacija sa pandemijom mi je onemogućila odlazak van zemlje sa porodicom, pa ćemo sačekati.

#NisiSama

Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, u periodu od januara 2020. do sredine decembra iste godine podnesene su prijave za 1.912 slučajeva nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici. Od ovog broja, 1.732 osumnjičene osobe bile su muškog spola.

Nakon prijave i javnog svjedočenja o silovanju koje je preživjela Milena Radulović, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana nastavniku glume Miroslavu Aleksiću. Prijava i dvije godine pravne borbe Marije Lukić, dovele su do ostavke bivšeg predsjednika Brusa, Milutina Jeličića Jutke, i tri mjeseca zatvora.

No, bezbroj je žena koje su preživjele seksualno uznemiravanje, zlostavljanje i napade i čiji su počinioci još uvijek bez odgovornosti.

Glasnogovornice Facebook stranica sa početka teksta nadaju se da bi barem kroz platforme na društvenim mrežama mogle da daju doprinos da se promijeni društvena atmosfera.

S druge strane, želja nam je i osnažiti žene kada shvate da nisu same i da se mnoge njihove kolegice susreću s istim problemima”, navode iz „Nisam tražila“.

U međuvremenu, podstaknuti njihovom stranicom iz Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu su pozvali sve bivše i sadašnje studente da prijave slučajeve seksualnog uznemiravanja. Također su se obavezali da svako “takvo ponašanje oštro sankcionira.”

Marija Lukić kaže da se samo djelovanjem svih nas, takvo nasilje minimalizirati.

Videvši da je moguće da jedna sasvim obična žena iz malog mesta se izbori za pravdu i praktično izopštavanje iz društva nasilnika, verujem da će i drugi moćnici se zapitati pre nego što urade bilo šta što ugrožava druge i što je protivno zakonu.

Kako su iz Agencije za ravnopravnost spolova naveli, formalni načini zaštite od seksualnog uznemiravanja uključuju podnošenje prijave za pokretanje disciplinskog postupka kao i podnošenje tužbe nadležnom organu.

Hitni pozivi u Srbiji mogu se prijaviti policiji na broj 192, a prijava nasilja u porodici može se uraditi na broj telefona 0800-100-600.

SOS telefon protiv nasilja nad ženama Autonomnog ženskog centra je 011/266-2222 (radnim danima od 10-20 časova), a SOS telefon protiv trgovine ženama organizacije ATSRA je 011/785-0000 (radnim danima od 09 do 17 časova).

U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni u oba entiteta.

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.

Sakibu Mahmuljinu 10 godina zatvora zbog ratnih zločina 1995.

Sakib Mahmuljin (Foto: BIRN BiH)

Državni sud je nakon gotovo pet godina postupka izrekao prvostepenu presudu kojom je Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), osuđen na deset godina zatvora jer nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića.

Sud je Mahmuljina proglasio krivim jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El-Mudžahidin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa, kojima je bio direktno nadređen. On je osuđen za zločine nad zarobljenicima, civilima i ranjenicima.

Prvostepenom presudom je utvrđeno da su pripadnici Odreda, u okviru akcija “Proljeće ‘95” i “Farz”, počinili ubistva 53 zarobljena pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), te nečovječno postupali prema njima i nekoliko civila.

Kako se navodi u presudi, u drugoj polovini jula 1995. u logoru Odreda “13. kilometar” jedan zarobljenik ubijen je i odsječena mu je glava, te su drugi tjerani da je ljube. Utvrđeno je da su drugim zarobljenicima u periodu od 23. jula do 23. avgusta pripadnici Odreda nanosili teške tjelesne i duševne patnje koje su za posljedicu imale polomljena rebra, izbijene zube i gubitak vida.

Prvostepeno vijeće je zaključilo da su, u okviru operacije “Farz”, u septembru 1995. pripadnici Odreda oteli zarobljenike i civile od Petog bataljona i odveli ih u logor “13. kilometar”, gdje su 52 zarobljenika ubili vatrenim i hladnim oružjem.

Dodaje se da je više zarobljenika i civila udarano palicama, šipkama, šlaufima, pesnicama, te izlagano elektrošokovima.

Mahmuljin je oslobođen dijela optužbi jer je Vijeće zaključilo da nije bio informisan o zločinima, a odbijena je jedna tačka optužnice, od koje je Tužilaštvo odustalo.

Presudom je utvrđeno da je Mahmuljin, kao komandant Trećeg korpusa, propustio da preduzme mjere kako bi spriječio zločine iako je imao razloga da zna da bi se mogli desiti, kao i da nije kaznio podređene pripadnike Odreda.

Predsjedavajući Vijeća Zoran Božić u obrazloženju je napomenuo da je Mahmuljin, znatno prije nego što je postao komandnat Trećeg korpusa, dobio zadatak od komandanta Armije BiH Rasima Delića da obavi razgovor sa predstavnicima mudžahedina o ulasku u sastav Armije BiH, nakon čega je formiran Odred.

Božić je rekao da je Mahmuljin imao autoritet i da mu je komanda Odreda vjerovala.

On je kazao da je Mahmuljin boravio u zoni dejstava u vrijeme operacije “Proljeće ‘95”. Kako je naveo, sama činjenica da pripadnici Odreda “El Mudžahidin” nisu htjeli predati zarobljene Vojnoj policiji predstavljala je zabrinjavajuću informaciju i zahtijevala da se istraži situacija.

Osim toga, kako je Božić dodao, Mahmuljin je održavao sastanke sa predstavnicima Odreda.

On je podsjetio na izjavu svjedoka koji je ispričao kako je za vrijeme operacije “Farz” obavijestio Mahmuljina o otmici zarobljenika, navodeći da mu je optuženi kazao: “Riješiće se.”

Božić je dodao da je izostala reakcija optuženog nakon što je predsjedavajući Predsjedništva RBiH nakon posjete području rekao da ima informacije o nečovječnom postupanju.

Prilikom odmjeravanja kazne, Vijeće nije utvrdilo otežavajuće okolnosti na strani optuženog, a od olakšavajućih u obzir je uzelo porodičnost, neosuđivanost, korektno držanje na sudu, neosporavanje počinjenih zločina, kao i izražavanje žaljenja zbog žrtava.

Suđenje Mahmuljinu počelo je u martu 2016. godine.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.

Bosna i Hercegovina kreće u direktnu nabavku vakcina

FILE - In this Jan. 12, 2021, file photo a pharmacist draws saline while preparing a dose of Pfizer's COVID-19 vaccine in Sacramento, Calif. (AP Photo/Noah Berger, Pool, File)

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija i dva entitetska premijera- Fadil Novalić i Radovan Višković odlučili su na sastanku u Sarajevu, u četvrtak, 21. decembra, da će Bosna i Hercegovine krenuti u direktnu nabavku vakcina.

"Odlučili smo da krenemo u direktnu nabavku Pfizer vakcine, ruske i kineske vakcine“
predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija.

On je rekao i da Bosna i Hercegovina očekuje i dalje vakcine iz COVAX programa.

Višković je rekao da u kratkom vremenskom roku očekuju vakcinu Sputnik V u BiH.

"Republika Srpska je veoma blizu da riješi pitanje nabavke ruskih vakcina, a ako ima volje u Federaciji da i oni nabave tu vakcinu možemo to raditi skupa. U najkraćem vremenskom periodu mi očekujemo rusku vakcinu u BiH. Na sastanku smo utvrdili da je i Federacija zainteresovana da nabavi jedan broj ruskih vakcina, a sutra će iskazati svoje potrebe za ovom vakcinom", kazao je.

Novalić i Višković su kazali kako u budžetima imaju novac za vakcine.

Federacija BiH je spremna da plati bilo koju vakcinu koja može doći ranije“, poručio je predsjednik Federalne vlade Fadil Novalić.

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković je poručio i da u tom bh. entitetu neće biti problem plaćanje vakcine.

Republika Srpska ima novac za plaćanje. Vakcine će biti besplatne za sve i neće biti obavezne“, rekao je Višković.

Na pitanje da li će novinari biti prioritetna grupa za vakcinisanje, Višković je rekao da u tom entitetu hoće.

Oni su podsjetili da je vakcinisanje dobrovoljno i besplatno i da nema sankcija za građane koji ne budu željeli da se vakcinišu.

Takođe su iskazali spremnost da prime vakcinu bez obzira što su prebolovali koronu.

Iz Pfizera su za Radio Slobodna Evropa potvrdili da su spremni za razgovore oko nabavke vakcina.

Pfizer je spreman da stupi u razgovore sa Bosnom i Hercegovinom koji se odnose na direktnu nabavku vakcine“, potvrdio je Mirza Vlajčić, direktor Pfizera u BiH.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je naručilo 1.232.000 doza kroz COVAX mehanizam, za 20 posto populacije putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI).

Vakcine iz programa COVAX (Mehanizam za globalni pristup vakcinama za sprјečavanje COVID-19) su naručene preko Ministarstva civilnih poslova BiH, za koje se ne zna tačno kada će stići.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik najavio je u srijedu, 20. januara kako će sljedeće sedmice u Republiku Srpsku (RS) iz Rusije biti dopremljeno 10.000 vakcina protiv virusa korona, a u narednih mjesec do dva i ostale količine koje su ranije dogovorene.

U izjavi za Radio Republike Srpske, Dodik je kazao i da će 26. januara sa zvaničnicima Srbije u Beogradu razgovarati o tome da dio vakcina, koje je Srbija dobila iz Kine, bude proslijeđen bosanskohercegovačkom entitetu RS.

Nijemac Christian Schmidt novi kandidat za Visokog predstavnika u BiH

Bosnia and Herzegovina: Christian Schmidt, Member of the German Bundestag, in Sarajevo, November 19, 2019.

Kabinet Bundestaga potvrdio je u srijedu, 20. januara, zvanično kandidaturu Christiana Schmidta za poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BIH).

To je na na svom Twitter nalogu potvrdio član Bundestaga Josip Juratović.

„Pozdravljam odluku Bundes kabineta koji je potvrdio kolegu Christiana Schmidta za kandidata visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu ispred Njemačke,“ napisao je Juratović.

Christian Schmidt je političar Hrišćansko-socijalne unije (CSU) i bivši ministar poljoprivrede Njemačke. Trenutno je zastupnik u Bundestagu, posebice angažiran na vanjskopolitičkim pitanjima.

Visoke predstavnike u BiH bira Upravni odbor Vijeće za provođenje mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Trenutni visoki predstavnik u BiH je Valentin Inzko ovu funkciju obnaša od 1. marta 2009. godine, kao diplomata koji ima najduži staž na tom mjestu, u odnosu na svoje prethodnike.

Asutrijski diplomata je sedmi visoki predstavnik u BiH, od 1996. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG