Linkovi

Top priča BiH

Žene s djecom koje se nalaze u Siriji čekaju premještaj u drugi kamp

Women walk through al-Hol displacement camp in Hasaka governorate, Syria, April 1, 2019.

Rojava Information Center (RIC) je prije tri dana objavio da su završene “antiterorističke aktivnosti” u kampu Al-Hol, kao i proces registracije ukupno 10.000 žena koje se nalaze s djecom u tom kampu u Siriji.

Thomas McClure iz Rojava Centera je rekao za BIRN BiH da se ispitivanja i registracije vrše u cilju izmještaja više hiljada “manje radikalnih” žena u drugi kamp – Al-Roy – čime bi se, kako je kazao, povećale šanse za uspjeh “rehabilitacijskih i reedukacijskih programa”.

“Ovo bi također smanjilo pritisak na kamp Al-Hol, gdje najradikalniji dio žena nastavlja da propagira ideologiju ISIL-a, sprovodeći premlaćivanja, ubistva i spaljivanja šatora… Odvajajući manje radikalizirane od više radikaliziranih žena, ovaj transfer će pomoći proces deradikalizacije”, rekao je McClure.

Alema Dolamić, čija se sestra već treću godinu nalazi u kampu Al-Hol, za BIRN BiH je kazala da je u kontaktu sa ženama koje se nalaze u Siriji, te da su o premještaju obaviještene još prije sedam dana, međutim još uvijek nisu izmještene. Dolamić je potvrdila da joj je rečeno da se žene vode na ispitivanja i uzimaju im se podaci.

“Oni su rekli da je u pitanju nekakvo izmještanje, međutim još nijedna žena nije izmještena, vode ih na nekakvo ispitivanje, propitivanje, ne znam koji više put. Kao navodno uzimanje nekakvih podataka, to je napravilo toliku dolje frku, zbrku i strah”, kazala je Dolamić.

Dvije žene iz BiH, prema njenom saznanju, nalaze se u zatvoru.

“Imam podataka da se žene vode i u zatvore, i dvije Bosanke su odvedene, mislim, neću ja u javnosti da govorim imena, ali sto posto su u zatvoru, Bosanke lično. Djecu stariju od deset godina vode u zatvor, također od Bosanki”, istakla je Dolamić.

Prema riječima Dolamić, porodice su ogorčene. Ona je navela da je pisala i Ministarstvu sigurnosti BiH, međutim nije dobila odgovor.

“Mislim da je nama sad ostalo samo da se skupimo nekako i da idemo pred zgradu Vlade… S obzirom da nam je Ministarstvo sad i bez ministra, ja stvarno ne znam dokad će se ovo produžiti, nema smisla, zaista”, smatra ona.

Dolamić je kazala da se u kampu Al-Hol nalaze 82 osobe iz BiH, te da ima tačan spisak svih žena i djece, sa datumima rođenja.

“U februaru, kad sam bila u Ministarstvu sigurnosti s tadašnjim ministrom Fahrudinom Radončićem, ja sam njima dostavila taj spisak. Tačan spisak. Nema tu dileme, nije se niko rodio ni pojavio novi”, rekla je Dolamić i dodala da je razočarana jer se od februara ništa nije desilo.

Stručnjak za terorizam, profesor Vlado Azinović je kazao da bez ljudi na terenu koji mogu objektivno izvijestiti o premještanjima, ne može se pouzdano reći šta se događa u kampovima.

“Pratimo neke aktivnosti na društvenim mrežama i vidimo da je dobar dio ljudi, članovi porodica ljudi koji su još uvijek u Siriji, uznemireno, to uznemirenje je, naravno, preneseno iz kampova”, rekao je Azinović.

Azinović je dodao da ne zna kako će se premještanje odraziti na povratak ljudi, te da ne zna hoće li povratka biti u skorije vrijeme. Objasnio je da žene i djeca koji se nalaze u Siriji ne znaju dovoljno, ne znaju razloge pokreta, te da su u takvoj situaciji izloženi višestrukim traumama i da to dodatno destabilizira njihovo psihofizičko stanje.

“U vrijeme kada komercijalni letovi još uvijek u svijetu nisu u potpunosti obnovljeni, mislim da je uzaludno očekivati neki brzi transfer, deportaciju avionom, kako se to dosad događalo, iz Sirije u bilo koji drugi dio svijeta, zbog posljedica koronavirusa i svih ovih mjera koje su tu na snazi”, zaključio je Azinović.

Azinović je naveo da iako je u Ministarstvu sigurnosti mjesto ministra još uvijek nepopunjeno, to ne predstavlja problem jer, kako je kazao, u Ministarstvu postoje ljudi koji rade na ovim procesima i problemima dovoljno dugo te imaju institucionalno znanje za ovakve situacije.

Kako je ranije pisao BIRN BiH, u decembru je na područje BiH deportovana grupa bivših stanovnika takozvane Islamske države u kojoj je bilo sedam muškaraca, šest žena i 12 djece. To je bila prva grupa koja je organizovano stigla iz Sirije nakon pada takozvane Islamske države. U kampovima u Siriji i dalje se nalaze desetine žena i djece iz BiH.

See all News Updates of the Day

Republika Srpska protiv jedinstvenog COVID pasoša u BiH

Vakcinacija u Sarajevu, april 2021.

Bosna i Hercegovina (BiH) još uvijek nema jedinstvenu COVID potvrdu, jer njen entitet, Republika Srpska (RS), ne pristaje na zahtjev Evropske komisije da ovu ispravu izdaje jedan državni organ koji bi garantovao njenu vjerodostojnost.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Edin Kučuković, koordinator sektora za pravne, kadrovske i opšte poslove Ministarstva civilnih poslova BiH, koji kaže da predstavnici iz Republike Srpske smatraju da bi pristanak da COVID potvrde izdaje državna Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA), predstavljao prenos nadležnosti entiteta na državu.

„Vrše se konsultacije, s obzirom da se radi o novoj stvari koju treba uspostaviti na nivou BiH. Oko bilo koje stvari koja treba da se uspostavi na nivou BiH kontinuirano imamo problema i to se smatra prenosom nadležnosti“, kaže Kučuković.

On pojašnjava da postoje najave da bi Evropska unija mogla uskoro primjeniti strožiju kontrolu digitalnih COVID potvrda koje sadrže informacije o imunizaciji, preležanoj bolesti i rezultatima testiranja.

„Bitno je da su oni jako precizno postavili sve te stvari i na nama je samo da to implementiramo. Na tome se radi, samo da se iznađe neki modus koji je svima prihvatljiv i koji bi bio onda implementiran kao tehničko rješenje“, kaže Kučuković.

Dogovor, pa dva mjeseca do potvrda

Kučuković upozorava da, iako građani BiH nemaju većih problema pri prelasku granice sa trenutno dostupnim ispravama, nužno je iznaći žurno rješenje, s obzirom da će ova isprava biti uslov za bezvizni režim, i ulaznica za veće društvene događaje.

„Radiće se o jednom dodatnom uslovu za bezvizni režim. Ovo je dodatna pretpostavka za omogućavanje slobode kretanja ljudima iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo. Također, bukvalno, ako budete htjeli ići na koncert, na neka dešavanja sa većim okupljanjima, pretpostavka uz kartu za događaj bit će i i ta potvrda“, ističe Kučuković.

Evropski certifikat COVID-19 službeno se koristi od 1. jula i omogućava slobodno kretanje između zemalja EU. Ovaj certifikat je dostupan i prepoznat od svih 27 država članica, plus Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island.

Pravno gledano, svaka država u Evropi može slobodno da odluči hoće li prihvatiti turiste koji su primili druge vakcine osim četiri odobrene za upotrebu na kontinentu – BioNtech/Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson.

Čemu se protivi zvanična Banja Luka?

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS za Radio Slobodna Evropa kaže da ovaj bosanskohercegovački entitet ima svoje tijelo, Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, informaciono društvo i visoko obrazovanje, koje je ovlašteno da potpisuje digitalne certificate.

„Mi ne prihvatamo činjenicu u okviru koje će biti, da tako kažemo, slanje i razmjena zdravstvenih podataka sa institucijama koje nemaju zakonsku nadležnost za takav dio posla, kao što je u ovom slučaju IDEEA“, kaže Šeranić.

Dodaje da je ovaj bh. entitet uradio dosta posla po pitanju priprema evidencija i izdavanja digitalnih COVID certifikata.

„Što se tiče zdravstvenih podataka, i uopšte prikupljanje registracije i evidencije zdravstvenih podataka, oni su u apsolutnoj nadležnosti Republike Srpske“, odlučan je Šeranić.

On dodaje da IDEEA u ovom procesu može imati svoje mjesto i da su u tom smjeru išli prijedlozi iz Republike Srpske prema Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstva zdravlja drugog bh. entiteta Federacije BiH.

„Mi smo kroz razgovore koje smo vodili predložili model rješenja kako i na koji način to može da se ispoštuje, a da ne diramo u nadležnosti koje su definisane samim Ustavom“, kaže Šeranić.

Ovaj prijedlog se trenutno razmatra na tehničkom nivou, dodaje Šeranić.

Šta kažu u Federaciji BiH?

Pomoćnik ministra zdravlja Federacije BiH, Goran Čerkez, za Radio Slobodna Evropa kaže da ovo ministarstvo daje punu podršku Ministarstvu civilnih poslova u izradi jednistvenih COVID isprava.

„Distrikt Brčko i Federacija BiH su rekli da su saglasni, a iz Republike Srpske su rekli da će se naknadno konsultovati. Federacija je dakle uradila sve sa svoje strane što je u njenoj ingerenciji. Dali smo saglasnost i očekujemo od države da to uradi“, navodi Čerkez.

U ovom bosanskohercegovačkom entitetu, sastavljenom od deset kantona, masovna vakcinacije tek treba da krene.

Kakva se potvrda može dobiti?

Osobama koje su primile vakcinu protiv korona virusa izdaju se kartoni imunizacije, koje mogu koristiti prilikom prelaska granice i putovanja u zemlje koje to zahtijevaju prilikom ulaska, a QR kod, bar kod, kao digitalni oblik potvrde o vakcinaciji, za sada je dostupan samo u Kantonu Sarajevo.

„Certifikat koji je dostupan našim građanima je izrađen u skladu sa okvirnim smjernicama EU i isti se može provjeriti online u stvarnom vremenu, a da li će isti biti prihvaćen na graničnim prelazima kao validan dokument, zavisit će isključivo od odluke države u koju se putuje“, kažu u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Zavoda navode da se ovaj certifikat izdaje i građanima koji su primili vakcine koje nisu zvanično odobrene od regulatorne agencije EU.

Regulatorna agencija EU nije odobrila vakcine ruskih i kineskih proizvođača. Odobrene su BioNTech/ Pfizer, Moderna, Vaxzevria, Janssen (Johnson & Johnson).

Zerina Mulabdić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za zdravstveno osiguranje Unsko-sanskog kantona, na zapadu BIH, za Radio Slobodna Evropa kaže da se vakcinisanim osobama u ovom kantonu ne izdaju potvrde.

„Daje se samo kartončić gdje se upiše prva i druga doza, te i te vakcine i serijski broj. Nemamo kodova, osim u dvije pošiljke AstraZeneca i kineskih vakcina koje su došle“, kaže Mulabdić i dodaje da se čeka rješenje ovog pitanja na državnom nivou.

Jasmina Brkić-Džambić, stručna saradnica za epidemiologiju u Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, navodi da u ovom kantonu svaka vakcinisana osoba dobije iskaznicu o imunizaciji.

„U nju su upisani osnovni podaci: ime, prezime, godište, matični broj, naziv ustanove u kojoj se osoba vakcinisala (pečat), te podaci o vakcinama, broj doze, datum vakcinacije, proizvođački naziv vakcine, proizvođač vakcine, serijski broj, te pečat i potpis ljekara koji je indicirao aplikaciju“, priča Brkić-Džambić za Radio Slobodna Evropa.

Inzko nakon donošenja zakona o zabrani negiranja genocida: Savjest mi je čista

Valentin Inzko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kome za dva dana prestaje mandat, izjavio je da je on "obavio posao" i da drugi treba da budu zabrinuti.

"Meni je savjest čista, pitao sam svoju savjest: šta su to evropske tekovine? Evropa je 2008. prihvatila odredbu za sve države Evrope u vezi sa genocidom. Znači, ja nisam donio odluku da je bio genocid, ko je dobio doživotne, ko su ratni zločinci, ali ja sam to pretvorio u zakon", kazao je Inzko, govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo prije par dana.

On je ocijenio da su reakcije na nametnuti zakon iz Republike Srpske "sasvim očekivane".

"Reakcije iz RS su očekivane, našao sam ovih dana puno starih časopisa, bojkot institucija iz prošlih godina. Ovaj put taj bojkot će biti takav da će se raditi u institucijama, ali da ne odlučuju", kazao je on za regionalnu N1 televiziju.

Dodao je da u augustu i septembru treba da se donese odluka o budžetu BiH, ali da ne može da proijceni da li će srpski predstavnici učestvovati u donošenju odluka.

"Na neki način, sve je u okviru očekivanog", kazao je Inzko.

Navodeći da mu je žao što odlazi iz BiH, koja je, kako je rekao, njegov drugi dom, jer je na Balkanu živio ukupno 24 godine, on je ocijenio da je "najcrnji dan" tokom njegovog mandata bio kada su strani tužioci morali napustiti BiH.

"Znao sam da će to imati strašne posljedice po pravosuđe, to je najcrnji trenutak tokom mandata. Bilo je i lijepih trenutaka. Sjećam se 2010. godine, kada smo postigli bezvizni režim za putovanje po Evropi", istakao je on.

Prema njegovim riječima, stvari u BiH bi mnogo bolje funkcionisale da je međunarodna zajednica više angažovana.

Inzko je naveo da je međunarodna zajednica ranije imala mnogo uspješnih poteza u BiH, od situacije da je konvertibilna marka najsigurnija na Balkanu, do bh. ličnih karata, koje su, u vrijeme kada su izrađene, bile najmodernije u regionu.

"BiH je tada bila u prvom planu. Međunarodna zajednica je očekivala da će poslije domaće elite to voditi. Međutim, sada imamo šta imamo. Možda će (novi Visoki predstavnik Christian) Schmidt otvoriti novo poglavlje što se tiče djelovanja", kazao je on.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova dijela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Inzko je rekao i da je nedopustivo da se svaki građanin u BiH ne može kandidovati za svaku poziciju, jer je to diskriminacija.

"Žao mi je svih Jevreja, Roma, manjinskih grupa, svih građana koji vole ovu zemlju, a ne mogu se kandidovati. Svako ko ima pasoš mora se moći kandidovati za svaku funkciju u BiH", kazao je Inzko.

BiH još nije sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojem i pripadnici "ostalih naroda", a ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, koji su konstitutivni narodi u toj državi, imaju pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH.

Valentin Inzko je 2009. imenovan za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i poslije 12 godina svog mandata napušta BiH.

Njega će 1. avgusta na toj funkciji naslijediti Nijemac Christian Schmidt.

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Inzkov Zakon o zabrani negiranja genocida stupa na snagu 28. jula

Memorijalni centar Potočari

Dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo odlazeći Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko zvanično su objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da će negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca biti kažnjivo od narednog dana, 28. jula. 

Za prekršioce Krivičnog zakona ovim se dopunama predviđa kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

U odluci, koju je 23. jula donio Inzko, navodi se da izmjene i dopune Krivičnog zakona stupaju na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

U Tužilaštvu BiH, nakon Odluke visokog predstavnika, najavili su da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, skupina ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.

Zastupnici iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) u utorak 27. jula iz protesta zbog nametnute Odluke započeli su bojkot rada institucija BiH.

Gordana Tadić kažnjena premještanjem sa pozicije glavne tužiteljice

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Prvostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a donijela je odluku kojom se glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić premješta na poziciju tužiteljice u toj instituciji.

Prema odluci disciplinske komisije, Tadić je počinila prekršaje "nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti" i "propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća" Zakona o VSTV BiH, navodi se u saopštenju VSTV-a.

Tadić na ovu odluku ima pravo žalbe.

Protiv Tadić je početkom aprila 2021. podnesena disciplinska tužba, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od tačke koja je teretila za ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije a koja se, kako je ranije saopćeno, odnosi na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016., nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG