Linkovi

AP: Ortega osigurao novi mandat, SAD osudile izbore


A motorcyclist rides past a mural of Nicaraguan President Daniel Ortega, left, and revolutionary hero Cesar Augusto Sandino during general elections in Managua, Nicaragua, Nov. 7, 2021.
A motorcyclist rides past a mural of Nicaraguan President Daniel Ortega, left, and revolutionary hero Cesar Augusto Sandino during general elections in Managua, Nicaragua, Nov. 7, 2021.

Predsjednik Nikaragve Danijel Ortega obezbijedio je reizbor na četvrti petogodišnji mandat na izborima koje je Vašington opisao kao "komediju", a jedina nepoznanica je koliko je bio slab odziv birača pošto su svi ozbiljni rivali šefa države stavljeni u zatvor, piše agencija AP.

Birališta su zatvorena u nedelju u 18 časova po lokalnom vremenu (ponedeljak u jedan iza ponoći po srednjoevropskom vremenu), a prvi zvanični rezultati očekuju se tokom dana, prema izbornom tijelu.

Samo stopa izlaznosti može da pokaže pravu sliku koliko su građani Nikaragve bili za 76-ogodišnjeg Danijela Ortegu i njegovu suprugu Rosario Muriljo (70), potpredsjednicu od 2017. godine, koji su se zajedno kandidovali za predsjednika i potpredsjednika.

Kritike Vašingtona, čestitke Madura

SAD su oštro osudile izbore.

"Ono što su predsjednik Nikaragve i njegova supruga potpredsjednica Rosario Muriljo danas organizovali je pantomima izbora koji nisu bili ni slobodni, ni pravedni i svakako nisu bili demokratski", rekao je predsjednik SAD Džozef Bajden u saopštenju koje je izdala Bijela kuća o "izborima komediji u Nikaragvi".

Sa druge strane venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro čestitao je nikaragvanskom kolegi ne čekajući rezultate i najavio da skoro namjerava da posjeti tu centralnoameričku zemlju.

Ulice su bile gotovo prazne u nedelju u glavnom gradu Managvi. Strahujući da će biti slab odziv Sandinistički front nacionalnog oslobođenja (FSLN), bivša gerila na vlasti, organizovao je tokom dana obilaske od vrata do vrata da mobiliše glasače.

Kada je glasao Ortega je optužio svoje protivnike da su "demoni koji biraju nasilje, blaćenje, laži i kampanje da Nikaragva ponovo bude zahvaćena nasilnim sukobima i ratom".

Uhapšeni kandidati su bili zavjerenici koji nisu želeli da izbori budu održani i koji su odavno prodali dušu imperiji (sjevernoameričkoj), žive na koljenima i pozivaju na agresiju protiv Nikaragve, rekao je on.

Novinarima više međunarodnih medija, među kojima CNN i Vašington post, zabranjen je pristup Nikaragvi i vlada je odbila prisustvo nezavisnih posmatrača.

Vlasti su ipak u subotu akreditovale oko 200 pratilaca izbora i izabranih novinara.

Opozicija, obezglavljena sa vođama ili u pritvoru ili u izgnanstvu, organizovala je demonstracije od oko 1.000 ljudi u San Hozeu, glavnom gradu Kostarike gdje se sklonilo više od 100.000 Nikaragvanaca.

Opozicija je imala samo jedan poziv za birače, da ostanu kod kuće.

Pet kandidata je bilo upisano kao protivnici šefa država na izborima, a opozicija ih smatra kompromitovanim sa vlašću.

Prema anketi Sid-Galup, da su imali izbor, 65 odsto od 4,4 miliona upisanih glasača glasalo bi za kandidata opozicije naspram 19 odsto za odlazećeg predsjednika.

Hapšenja pred izbore

Od juna je uhapšeno 39 političkih ličnosti, poslovnih ljudi, studenata, seljaka i novinara, a među njima i sedam kandidata koji bi mogli da predstavljaju prijetnju za Ortegu na izborima.

Favorit opozicije u anketama Kristijana Čamoro (67), kćerka bivše predsjednice Violete Čamoro (1990-1997) prva je uhapšena, 2. juna i stavljena u kućni pritvor.

Opozicija je optužena da narušava nacionalni suverenitet, da podržava međunarodne sankcije protiv Nikaragve i da izdaje domovinu, ili za pranje novca, prema zakonu izglasanom 2020. u Parlamentu.

Strah vlada u toj maloj centralnoameričkoj državi od šest i po miliona ljudi, najsiromašnijoj u regionu i od nereda 2018. pogođenoj inflacijom, nezaposlenošću, pandemijom korona virusa.

Od demonstracija na proljeće 2018. više od 100.000 Nikaragvanaca je napustilo zemlju.

Heroja revolucije bivšeg gerlica Danijela Ortegu danas njegovi protivnici optužuju da djeluje isto kao diktator Anastasio Somosa u čijem rušenju je učestvovao 1979. godine, podsjeća agencija AP.

XS
SM
MD
LG