Linkovi

U potrazi za novom ulogom SAD


Predsjednik SAD-a Donald Trump
Predsjednik SAD-a Donald Trump

Piše: Robert Coalson (Priredila: Mirjana Rakela)

Njemačka kancelarka Angela Merkel u Bavarskoj je u maju rekla kako ju je prvi posjet Europi američkog predsjednika Donalda Trumpa uvjerio kako se Europa ubuduće može oslanjati na Sjedinjene Države "do određene mjere".

Europa "stvarno mora uzeti sudbinu u svoje ruke", rekla je Merkel.

Novinske naslovnice bile su pune alarmantnih vijesti od kada je Trump preuzeo dužnost predsjednika u siječnju 2017.

Samo u novembru, Politico je napisao "Njemačka vojna studija: Kolaps EU bi bio najgori slučaj", dok je bivši švedski premijer Carl Bildt u Washington Postu pisao "Kako Donald Trump pogoršava prilike na Bliskom istoku", dok je azijski geopolitičar Richard Javad Heydarian objavio tekst pod naslovom "Kako je jedna super sila počinila samoubojstvo".

"Tijekom prvog službenog posjeta Aziji predsjednika Donalda Trumpa došlo je do strmoglave erozije američke desetljetne hegemonije u regiji. U nadrealističkom smjeru događaja, komunistički režim u Kini sada se pojavio, nevjerojatno, kao čuvar globalizacije i multilateralne diplomacije", napisao je Heydarian.

Jedna stvar oko koje se stručnjaci u velikoj mjeri slažu je da se brzo mijenja međunarodni poredak koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata, kao i dominantni položaj kojeg su Sjedinjene Države imale od kraja hladnog rata. Iako za tu promjenu nije "zaslužna" Trumpova administracija, ona se sada mora suočiti s tim.

"Ukupna struktura - NATO, glavni saveznici u Aziji, partnerstva koja imamo na Bliskom istoku, stvorile su najstabilniji međunarodni poredak u povijesti čovječanstva", rekao je Michael O'Hanlon, iz Centra za sigurnost 21. stoljeća, opisujući kako taj poredak sada pomalo nestaje a bio je poznat kao "Svijet po mjeri Amerike" ili "Pax Americana".

"Sistem koji smo pomogli stvoriti je izvanredno stabilan i nijedno razdoblje u povijesti čovječanstva prije ovog nije stvorilo toliko raznih centara moći koji međusobno surađuju, a ne pripremaju se za sljedeći rat", istakao je O'Hanlon.

Međutim, kako se kaže, vrijeme se mijenja.

"Svijet po mjeri Amerike" koji je prevladavao od Drugog svjetskog rata za Sjedinjene Države je sigurno dobra stvar, no drugi u svijetu od toga nisu imali koristi", ocjenjuje Michael Glennon, profesor međunarodnog prava na Sveučilištu Tufts i bivši pravni savjetnik Odbora za vanjske odnose američkog Senata.

"No, u ovom trenutku, nije pitanje da je li multipolarnost poželjna ili nije. Pitanje je što se može uraditi da se to izbjegne. Mislim da u ovom trenutku taj odgovor ne postoji", naveo je Glennon.

Ian Lesser, potpredsjednik njemačkog Marshallovog fonda, slaže se da se "svijet oko nas mijenja", s nadolazećim silama poput Kine i Rusije koje se natječu za regionalni i globalni utjecaj.

Osim toga, Lesser primjećuje "diverzifikaciju moći" koja se razvija posljednjih desetljeća, kako između država, tako i nedržavnih aktera poput korporacija.

Istodobno, problemi poput terorizma, korupcije, klimatskih promjena, trgovine i širenja oružja za masovno uništenje postaju globalniji i složeni problem.

"U nekom smislu, moć nije ono što je nekad bila, a Sjedinjene Države se moraju tome prilagoditi", smatra Lesser.

U ovom promjenjivom okruženju, Trumpova administracija je u samo jednoj godini doživjela oštre kritike sa lijeve i desne strane, jer nije uspjela definirati svoje prioritete i načine kako ih ostvariti.

Trump je izbornu utrku vodio na sloganu "Prvo Amerika", pri čemu je prozivao međunarodne sporazume i institucije za koje je tvrdio da su "loši posao" za Sjedinjene Države.

Sveučilišni profesor James Goldgeier kaže da, iako Sjedinjene Države ostaju "vodeća svjetska sila" sa značajnim međunarodnim ugledom, "čini se da Trump radi sve kako bi oslabio američki položaj u svijetu", potkopavajući snage multilateralnog sustava koje je naslijedio, ne nudeći odgovarajuću zamjenu.

Trumpova izražena prednost dvostranim "poslovima" s međunarodnim organizacijama, kažu kritičari, implicira potrebu za robusnom i nijansiranom diplomacijom.

Međutim, bivši američki zamjenik pomoćnika državnog tajnika Richard Kauzlarich, koji je danas i gostujući profesor na Sveučilištu George Mason, upozorava da se trenutačno State Department "provjetrava i čisti" i to "u vrijeme kada Sjedinjenim Državama treba jača i aktivnija diplomacija".

Problem nadilazi dobro dokumentirane napetosti između Trumpa i državnog tajnika Rexa Tillersona.

Važne pozicije u State Departmentu su upražnjene, mnogi iskusni diplomati su podnijeli ostavke ili su smijenjeni. Osim toga, zapošljava se manje mladih službenika za vanjsku politiku, što bi moglo imati značajne posljedice u narednim godinama i desetljećima.

"Mislim da je to tragedija koja objektivno slabi našu poziciju", ocjenjuje Kauzlarich.

S druge strane, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Bostonu Andrew Bacevich tvrdi da je politika "Prvo Amerika", zapravo, "odgovorni nacionalizam".

Bacevich ističe da se "Trumpovi zračni napadi u Siriji, dodatne snage za Afganistan, posredovanje u mirovnom sporazuma na Bliskom istoku, kao i druge politike teško mogu opisati kao izolacionizam".

"Ono što oni sugeriraju je nešto puno gore: bolesno informiran, impulzivan i kapriciozan pristup vanjskoj politici", napisao je Bacevich.

"Zapravo, ako "politika" podrazumijeva predvidljivi obrazac ponašanja, američka vanjska politika prestala je postojati kada je Trump stupio na dužnost", naveo je Andrew Bacevich.

Ipak, Sjedinjene Države ostaju ključni međunarodni igrač na geopolitičkoj areni usprkos zabrinutost zbog politike Trumpove administracije.

Ove stvari "nisu učinile američku moć i utjecaj beznačajnima, daleko od toga", smatra Ian Lesser iz njemačkog Marshallovog fonda.

"Sjedinjene Države još su vrlo moćni igrač na međunarodnoj sceni, vjerojatno najmoćniji. Tako će biti i u dogledno vrijeme", riječi su Lessera.

Analitičar Goldgeier nudi sličnu procjenu.

"Sjedinjene Države i dalje su najmoćnija zemlja na svijetu. I dalje imamo ogromnu bogatstvo, vrhunsko visoko obrazovanje i dalje je to mjesto ne koje bi mnogi ljudi željeli doći i živjeti", kaže on.

Ipak, svijet i Washington spremni su za potencijalnu tranziciju, smatra profesor Glennon sa Sveučilišta Tufts.

"Vjerojatnost je da ćemo u godinama koje dolaze ući u razdoblje višepolarnosti u svijetu, u kojem prevladava nestabilnost, a nedostatak vodstva bolno je očit", upozorava Glennon.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG