Linkovi

Amerikanci konzumiraju tri puta više informacija nego 1960.

  • Martin Secrest

Amerikanci konzumiraju tri puta više informacija nego 1960.

Psiholozi nastavljaju proučavati učinke Interneta na učenje no neke inicijalne studije pokazuju pozitivan efekt kod standardiziranih testova čitanja

Djeca rođena u 21. stoljeću žive u vremenu kojim dominira informacijska tehnologija. Kompjutori, Internet, mobiteli i video igre nadmeću se za pozornost mladih, ali i odraslih. Stručnjaci kažu da stalna uporaba tih uređaja može utjecati na način na koji se ljudi ponašaju i razmišljaju.

Amerikanci svakog dana konzumiraju tri puta više informacija nego 1960. Godine. Jedno istraživanje pokazuje da učenici u Americi koriste elektronske naprave najmanje šest sati dnevno. Mnogi od njih koriste nekoliko tih 'spravica' odjednom. No obavljanje više stvari istodobno – tzv. multitasking - ljudima je prirođeno, kaže profesor kognitivne neurologije, James Olds: "Kao znanstvenik vjerujem da su svi ljudi rođeni za obavljanje više zadataka istodobno. To je vjerojatno jedna od glavnih karakteristika naše vrste".

James Olds kaže da je ta karakteristika ljudi jako dobra. Pri tom ukazuje na pilote putničkih zrakoplova čija je pozornost usmjerena na više izvora informacija: "Piloti danas moraju 'žonglirati' s ogromnim brojem informacija. Zato je upravljanje modernim putničkim zrakoplovom znatno lakše ako ste odrasli u digitalnom dobu".

No znanstvenici kažu da svaki put kad neka osoba preuzme dodatni zadatak, za njegovo dovršavanje potrebno je dvostruko više vremena. Ljudi koji koriste više medija istodobno lakše gube koncentraciju, kaže neurolog sa Sveučilišta Johns Hopkins, Steven Yantis: "Oni koji su naviknuti na korištenje više medija istodobno stalno su u potrazi za novim izvorima informacija. Problem im je ignorirati informacije za koje znaju da su irelevantne. A to pak otežava njihovu mogućnost da se koncentriraju na posao koji je pred njima".

Znanstvenici kažu da se ljudski mozak razvija još u 20-tim godinama no kakve efekte na ljudski mozak ima istodobno obavljanje više zadataka nije poznato. Kao i kompjutor, i ljudski mozak ima ograničeni kapacitet procesuiranja informacija, kaže Steven Yantis: "U mozgu postoje milijarde i milijarde neurona tako da ima veliki kapacitet, ali ne i beskrajan".

Tu je i problem vjerodostojnosti, istinitosti, informacija - primjerice na Internetu. Dakle ostaje pitanje, čine li novi mediji ljude manje koncentriranima, manje studioznima i – lakovjernijima? Većina stručnjaka kaže da to nije tako, tvrdi Lee Rainie iz Istraživačkog centra Pew: "Ovo nije pitanje tehnologije već ljudi. Internet ih samo čini više onim što oni već jesu. Ako niste odveć inteligentni, ako ste skloni brzanju i niste u stanju prepoznati laž ili neistinu, Internet će potencirati upravo te vaše karakteristike. S druge strane, ako po prirodi uvijek tragate za dodatnim informacijama, kako bi ih provjerili, ukoliko ste žedni znanja, onda za vas nema boljeg izvora od Interneta".

Psiholozi nastavljaju proučavati učinke Interneta na učenje no neke inicijalne studije pokazuju pozitivan efekt kod standardiziranih testova čitanja. Za razliku od televizije, Internet je interaktivan mediji i stručnjaci kažu da on potiče mlade ljude na nezavisno, samostalno učenje.

XS
SM
MD
LG