Linkovi

Teme

Američki sekretar za odbranu naredio analizu načina na koji vojska rješava seksualne napade

Newly confirmed U.S. Defense Secretary Lloyd Austin arrives to begin his first day in office at the Pentagon in Arlington, Virginia, U.S., January 22, 2021. REUTERS/Tom Brenner

Sekretar za odbranu Lloyd Austin, u svojoj prvoj direktivi od stupanja na dužnost, dao je svojim najvišim zvaničnicima rok od dvije sedmice da mu pošalju izvještaje o programima prevencije seksualnih napada u vojsci, kao i procjenu što je uspješno urađeno, a što nije.

Austinov dopis, od subote, ispunjava obvezu koju je dao senatorima prošle sedmice tokom saslušanja o potvrdi. Obećao je da će se odmah pozabaviti problemima seksualnih napada i uznemiravanja u vojničkim redovima.

"Ovo je pitanje liderstva", rekao je Austin u svom dopisu ispisanom na dvije stranice. "Mi ćemo biti lideri."

Senator za senatorom zahtijevao je da sazna šta Austin planira da učini u vezi s problemom s kojim su se odbrambeni i vojni lideri borili godinama. Izvještaji o seksualnim napadima neprestano su rasli od 2006. godine, prema izvještajima odjela, uključujući skok od 13% u 2018. i porast od 3% u 2019. Podaci za 2020. godinu još nisu dostupni.

Povećanje 2018. godine podstaklo je ljutnju Kongresa oko tog pitanja, a zakonodavci su u više navrata pozivali na akciju, uključujući promjene u Zakoniku o vojnoj pravdi.

"Saglasni ste da ne možemo nastaviti raditi na isti način na koji smo radili prethodnu deceniju?", rekla je senatorica Kirsten Gillibrand, iz New Yorka, tokom saslušanja o potvrdi Austina. "Mogu li računati na vašu opredjeljenost da budete neumoljivi po tom pitanju dok ne zaustavimo pošast seksualnog nasilja u vojsci?"

Austin se usaglasio rekavši senatorima: "Ovo započinje sa mnom i možete računati na mene da ću se tome posvetiti prvog dana."

Tehnički, direktiva je stigla drugog dana. Austin je u Pentagon stigao u petak nešto poslijepodne, ali prve sate na funkciji šefa odbrane proveo je na sastancima s ključnim liderima do prelaska na svoj novi posao. U subotu je ponovno bio u Pentagonu, obavljajući pozive sa kolegama širom svijeta, te je potpisao dopis.

Tokom saslušanja, ali i u dopisu, Austin je priznao da se vojska već dugo bori s ovim problemom, ali mora učiniti više.

Direktiva je pozvala svakog lidera da dostavi sažetak mjera koje se tiču seksualnih napada i uznemiravanja, a koje su poduzeli u posljednjih godinu dana i koja su se pokazala obećavajućim, kao i procjenu onih koje nisu. Zatražio je relevantne podatke tokom posljednje decenije, uključujući napore za podršku žrtvama.

"Uključite u svoje izvještaje razmatranje novih pristupa bilo kojem od ovih područja", rekao je, dodajući da se "ne smijemo bojati da postanemo kreativni."

Austin je rekao da sljedećih dana planira biti domaćin sastanka s visokim zvaničnicima.

Nate Galbreath, vršilac dužnosti direktora Ureda za prevenciju i odgovor na seksualne napade u Pentagonu, rekao je prošlog aprila da je oprezno optimističan da niži porast u 2019. sugeriše trend smanjenja napada. Međutim, rekao je da je to previše teško reći, jer se seksualni napadi znatno manje prijavljuju.

Galbreath i lideri vojne službe tokom godina konstantno su radili na novim programima, uključujući povećano obrazovanje i osposobljavanje, kao i napore da se ohrabre pripadnici službe da intervenišu kada uoče lošu situaciju. Prošle godine zvaničnici su najavili novi potez da se iskorijene serijski prestupnici.

Mnoge žrtve ne podnose krivične prijave, što znači da istražioci ne mogu progoniti te navodne napadače. Prema novom sistemu, žrtve koje ne žele podnijeti javnu krivičnu prijavu potiču se na povjerljivo pružanje detalja o svom navodnom napadaču kako bi istražioci mogli vidjeti jesu li bili umiješani u druga krivična djela.

Galbreath i drugi takođe su tvrdili da je, barem na početku, porast prijava bio dobar znak, jer je pokazao da su žrtve spremnije istupati, sugerišući da su postale sigurnije u pravosudni sistem.

See all News Updates of the Day

Predsjednik Južne Koreje obavezao se obnoviti dijalog sa Sjevernom Korejom

FILE - South Korean President Moon Jae-in talks on the phone with Japanese Prime Minister Yoshihide Suga at the presidential Blue House in Seoul, South Korea, Sept. 24, 2020.

Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in zavjetovao se da će posljednju godinu provesti na položaju pokušavajući konačno uspostaviti trajni mir na Korejskom poluotoku.

U govoru iz Seula u ponedjeljak na nacionalnoj televiziji, predsjednik Moon rekao je kako bi ova posljednja godina njegovog jedinstvenog petogodišnjeg mandata mogla biti "posljednja prilika da se iz nepotpunog mira prijeđe u onaj koji je nepovratan".

Moon je dao podršku za "fleksibilni, postupni i praktični" diplomatski pristup američkog predsjednika Joea Bidena u postizanju denuklearizacije. Bidenov vanjskopolitički tim zaključio je pregled sjevernokorejskog zastoja za koji su službenici nagovijestili da će se oslanjati na postupne korake prema uvjeravanju režima da odustane od nuklearnog i balističkog raketnog programa.

Južnokorejski čelnik rekao je da će njegovi ciljevi za predstojeći summit s Bidenom 21. maja u Washingtonu biti "obnova dijaloga između dviju Koreja i Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje".

Predsjednik Moon zauzima se za veći angažman između Seula i Pjongjanga od stupanja na dužnost 2017. Njegov doseg doveo je do tri povijesna summita između njega i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una, kao i dva povijesna summita između Kima i tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa. No uvertire su završile nakon što drugi summit Trumpa i Kima u Vijetnamu 2019. godine nije uspio riješiti pitanje sankcija koje su SAD uvele protiv Sjevera.

SAD: Od bogataša nenaplaćeno sedam hiljada milijardi dolara poreza

The U.S. Capitol in Washington

Taj jaz između dugovanja i naplate poreza mogao bi da se produbi ako država ne bi intervenisala, upozorava američko Ministarstvo finansija.

Piše: Dragan Štavljanin

Problemi sa naplatom poreza u iznosu od čak sedam hiljada milijardi dolara u posljednjih deset godina mogu da otežaju planove američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da realizuje ambiciozni plan povećanih socijalnih izdvajanja za najsiromašnije i zapošljavanje kroz obnovu infrastrukture, upozorila je ministarka finansija Dženet Jelen (Janet Yellen).

"Zaista je šokantno i uznemirujuće vidjeti procjene da jaz između onoga što prikupljamo na ime poreza i onoga što bismo trebali da ubiramo - ako svi plaćali dospjele obaveze – iznosi više od sedam hiljada milijardi dolara u periodu dužem od decenije", rekla Jelen za "Atlantik" (The Atlantic).

Ona je dodala da "pokušavamo da povučemo važne poteze da bismo premostili taj jaz".

Njene napomene naglašavaju napore Bidenove administracije da prikupi poreze od najbogatijih Amerikanaca i multinacionalnih kompanija kako bi finansirao program u visini od četiri hiljade milijardi dolara za obnovu ekonomije i socijalna davanja.

Biden sve učestalije ističe da ne želi da njegovi planovi dovedu do povećanja budžetskog deficita.

Predsjednik Joe Biden govori dok se iza njega vidi međudržavni most na rijeci Calcasieu, u četvrtak, 6. maja 2021. u Lake Charlesu, La. (AP Photo / Alex Brandon)
Predsjednik Joe Biden govori dok se iza njega vidi međudržavni most na rijeci Calcasieu, u četvrtak, 6. maja 2021. u Lake Charlesu, La. (AP Photo / Alex Brandon)

Prema zvaničnog procjeni američke Poreske službe (Internal Revenue Service – IRS), svake godine ostane nenaplaćeno 441 milijarde dolara.

Međutim, Čarls Retig (Charles Rettig), visoki zvaničnik ove agencije, nedavno je rekao u Kongresu da ta cifra možda premašuje hiljadu milijardi dolara godišnje.

Prema nedavnom istraživanju IRS-a, jedan odsto najbogatijih Amerikanaca nije prijavilo oko četvrtine svojih prihoda. Takođe, ta brojka je dvostruko veća kada je riječ o 0,1 odsto najbogatijih među najbogatijima, što znači da su milijarde dolara poreza ostale nenaplaćene.

Taj jaz između dugovanja i naplate poreza mogao bi da se produbi ako država ne bi intervenisala, upozorava Ministarstvo finansija.

Stoga Biden planira ulaganje od 80 milijardi dolara u povećanje osoblja i dogradnju tehnologije za IRS očekujući da će to donijeti 700 milijardi dolara prihoda godišnje na ime poreza od bogatih pojedinaca i preduzeća koji izbjegavaju da ga plate.

Broj agenata koji u IRS rade na sofisticiranim slučajevima utaje poreza smanjen je za 35 odsto tokom protekle decenije, navodi Ministarstvo finansija. Budžet IRS-a opao je za 20 odsto između 2010. i 2018. godine, dok su se poreske kontrole smanjile za 42 procenta od 2010. do 2017. godine, a čak za 80 odsto u slučajevima građana koji zarađuju više od milion dolara.

Četiri hiljade milijarde dolara za infrastrukturu i socijalu

Bidenov plan predviđa zapošljavanje kroz investicije u tradicionalne infrastrukturne projekte poput puteva i mostova, zatim poboljšanje energetskog sistema, proširenje brze internet-mreže i obnovu vodovodnog sistema u cilju obezbjeđivanja pristupa čistoj pijaćoj vodi.

Planirana je između ostalog modernizacija 20 hiljada kilometara puteva, popravka 10 hiljada mostova širom zemlje, prenosi CNN. Biden je naglasio ekonomsku vrijednost mostova, ali i presudnu ulogu koju imaju prilikom transporta onih koji prvi reaguju u slučaju katastrofe.

On je istakao da je pandemija korona virusa produbila potrebu da SAD obnove svoje temelje i ulože u infrastrukturu kako bi razvile ekonomiju, otvorile radna mjesta i postale globalni konkurentne.

"Ne možemo sebi priuštiti da to ne učinimo", rekao je Biden.

Za tu namjenu je predviđeno 2,3 hiljade milijardi dolara. Biden je istakao da je državni plan o zapošljavanju najznačajniji još od Drugog svjetskog rata.

Kada je riječ o socijalnoj politici, namjera je da se pojača briga o djeci, poboljša njega starijih građana i ljudi sa invaliditetom, proširi pristup obrazovanju i podrže žene na tržištu rada. Taj program u iznosu od 1,8 hiljade milijardi dolara ima za cilj da proširi mogućnosti za Amerikance iz niže i srednje klase.

Sredstva za ovu namjenu će se djelimično obezbijediti znatnim povećanjem korporativnih poreza sa 21 na 28 odsto, te da multinacionalne kompanije plaćaju veći porez u SAD na profit ostvaren u inostranstvu.

Zbog toga Biden planira da izmijeni dijelove zakona iz 2017. godine, usvojenog dok je Donald Tramp (Trump) bio predsjednik, prema kome je stopa korporativnog poreza umanjena sa 35 na 21 odsto.

Donald Trump razgovara s mnoštvom prije ukrcavanja u Air Force One u zrakoplovnoj bazi Andrews, u srijedu, 20. januara 2021. (AP Photo / Luis M. Alvarez,
Donald Trump razgovara s mnoštvom prije ukrcavanja u Air Force One u zrakoplovnoj bazi Andrews, u srijedu, 20. januara 2021. (AP Photo / Luis M. Alvarez,

Istovremeno, najviša marginalna poreska stopa bi se povećala sa 37 na 39,6 odsto.

Cilj Bidena je da poveća poreze samo za najbogatijih jedan odsto stanovnika koji zarađuju više od milion dolara godišnje.

Takođe, predviđeno je i drastično povećanja poreza na kapitalnu dobit sa 20 na 39,6 odsto.

Biden je u izbornoj kampanji obećao da neće povećavati porez građanima sa prihodima ispod 400 hiljada dolara.

Međutim, ove prijedloge žestoko kritikuju republikanci, pa iako demokrate imaju većinu, doduše tijesnu, Biden će se u oba doma Kongresa suočiti sa velikim otporom imajući u vidu i da pojedini članovi njegove partije umjerene orijentacije izražavaju rezerve prema pojedinim dijelovima ovog programa.

Naime, iako se skoro svi u Kongresu slažu da treba obnoviti dotrajalu infrastrukturu, veliki su sporovi oko izvora finansiranja, prije svega povećanje poreza.

Takođe, republikanci su mnogo zainteresovaniji za izgradnju infrastrukturnih objekata nego za dodatnu potrošnju za socijalna pitanja i obrazovanje.

Da li će povećanje poreza povećati i prihode?

Osim prikupljanja novca za pomenute projekte, Biden želi da povećanjem poreza smanji dugogodišnje socijalne nejednakosti u američkom društvu.

Njegova administracija navodi da, "naši poreski zakoni omogućavaju da se ovi nagomilani dobici prenose generacijama neoporezovano, pogoršavajući nejednakosti".

Stoga se postavlja pitanje zašto Bidenov prijedlog izaziva tolike rasprave kada će on pomoći mnogim Amerikancima u nevolji, a povećanje poreza će osjetiti samo jedan odsto najbogatijih i 0,7 odsto domaćinstava, prema podacima Instituta za oporezivanje i ekonomsku politiku (The Institute on Taxation and Economic Policy).

Kako navodi "Forbs" (Forbes), nije sasvim sigurno da li će podizanje stope poreza na kapitalnu dobit dovesti do povećanja prihoda. Jedna analiza poslovne škole Varton (Wharton Business School) je pokazala da bi povećanje poreza na kapitalnu dobit, u stvari, mogla da dovede do smanjenja federalnih prihoda za 33 milijarde dolara između 2022. i 2031.

Na sličnom tragu je i nalaz Fondacije za poreze (Tax Foundation), da bi ta politika koštala trezor 124 milijarde dolara tokom 10 narednih godina.

"Forbs" piše da je to moguće jer se dobit na berzi ne oporezuje svake godine, već samo kada je unovčite, odnosno prodate akcije. Stoga je ključno kada ćete se odlučiti na taj potez, što znači da će se imućni vlasnici akcija prilagođavati novim pravilima kako bi smanjili svoje poresko opterećenje.

Drugi problem je u tome da veći porezi mogu ugroziti pokretanje novih poslova, što je posebno zabrinjavajuće, jer je sada manje startapova (startups) nego ranije.

"U​dvostručavanje poreza (na kapitalnu dobit) umanjilo bi zaradu na privatne investicije u rizični kapital i fondove privatnog kapitala," rekao je Mejs Mekejn (Mace McCain), direktor za investicije u Frost Investment Advisors. "Oni su bili glavni izvor finansiranja novih otkrića lekova i tehnoloških inovacija," dodaje Mekejn.

Republikanci: Svi će biti oporezovani kroz rast inflacije

Kritičari takođe tvrde da bi realizacija Bidenovog programa izazvala rast inflacije.

"Kada predsjednik Biden obeća da neće podizati porez onima koji zarađuju manje od 400 hiljada dolara godišnje, duboko obmanjuje američki narod. Njegov program velike potrošnje i deficita povisiće cijenu svega - i svi će platiti skriveni Bidenov porez", napisao je u "Njuzviku" (Newsweek) Njut Gingrič (Newt Gingrich), predsjedavajući Predstavničkog doma sredinom 1990-ih.

On smatra da će inflacija rasti jer Bidenova administracija nema drugi način da plati masovnu potrošnju koju "zahtijevaju različiti saveznici".

Newt Gingrich govori u Nacionalnom press klubu 16. lipnja 2017. u Washingtonu, DC. / AFP FOTO / Brendan Smialowski
Newt Gingrich govori u Nacionalnom press klubu 16. lipnja 2017. u Washingtonu, DC. / AFP FOTO / Brendan Smialowski

"Inflacija će biti ključni nusprodukt očajničke strategije Bidenove administracije da troši više od svojih mogućnosti", naglašava Gingrič.

I ministarka Jelen je u pomenutom intervjuu "Atlantiku" sugerisala da će Federalne rezerve možda morati da "skromno" povećaju kamatne stope kako bi spriječile pregrijavanje ukoliko bi Kongres usvojio Bidenov program. Rast kamatnih stopa bi povećalo federalno zaduživanje i usporilo ekonomski rast.

Međutim, Jelen je precizirala da nije zabrinuta zbog inflacije.

Biden ne vjeruje u dosadašnju ekonomiju 'prelivanja'

Biden je pozvao tokom obraćanja Kongresu krajem aprila bogate Amerikance i korporacije da plate kroz porez "pravičan udio" u finansiranju besplatnog obrazovanja i drugih beneficija za siromašnije radnike.

On je rekao da je tokom pandemije 20 miliona američkih građana ostalo bez posla, dok je 650 milijardera zaradilo u tom periodu hiljadu milijardi dolara.

"Prelivanje u ekonomiji (trickle down effect) nikada nije dalo rezultate. Potrebno je da je izgradimo od kraja prema sredini," naglasio je američki predsjednik.

Doduše, Biden nije prvi demokratski predsjednik koji je kritikovao ideju da će smanjenje poreza najbogatijim postepeno omogućiti prosperitet svim građanima.

Bil Klinton (Bill Clinton) je 1992. obećao biračima bolju budućnost, optužujući republikance za "12 godina ekonomije prelivanja (trickle down)". Sično je 2011. tvrdio i Barak (Barack) Obama.

"Neki su godinama insistirali da redukujemo propise i poreze - posebno za bogate - naša ekonomija će ojačati. Međutim, ovdje je problem: To ne funkcioniše. Nikad nije uspjelo", kazao je tada Obama.

No, kako navodi vebsajt "Intelidženser" (Intelligencer), Klintonova admistracija je ubrzano smanjila socijalna izdvajanja da bi podstakla "ličnu odgovornost". Obama je započeo reforme zdravstvene zaštite, ali nije mnogo toga učinio za siromašne ili čak srednju klasu.

"Obama je kapitalizam napustio uglavnom onako kako ga je pronašao", piše "Intelidženser".

Bidenova riješenost da masovno investira u infrastrukturu i poboljšanje socijalnog položaja najugroženijih ima barem jedno jasno objašnjenje: pandemija mu nije ostavila drugog izbora.

Međutim, ostaju druga pitanja poput koliko će dugo biti posvećen preraspodjeli. Bez ideologije kao osnove, Bidenovo opredjeljenje za veću potrošnju izgleda ranjivo na pritisak desnice, ocjenjuje "Intelidženser".

U svakom slučaju, "ekonomija prelivanja" (trickle down) je sada na udaru zbog sve većih socijalnih razlika i stagnacije srednje klase. Ipak, njeni određeni aspekti zadržavaju svoju privlačnost, prije svega težnja za valorizacijom bogatstva neće nestati na desnici.

Iako Biden, poput Obame i Klintona, ne pokazuje interes za rušenjem kapitalizma, uskoro će otkriti da će mu ljevičari, a ne umjereni, biti najposvećeniji saveznici u borbi da bogati plate svoj dio, zaključuje "Intelidženser".

Da li se bliži kraj neoliberalnoj ekonomiji?

Bidenov program je veoma ambiciozan i ukazuje na njegov veliki zaokret s obzirom da je, kako podsjeća "Vošington post" (The Washington Post), tokom većeg dijela svoje političke karijere bio čuvar "neoliberalnog" poretka.

"Bio je dio vašingtonskog establišmenta koji je godinama promovisao ekonomsku globalizaciju i, poput političkih elita u mnogim drugim zemljama, prihvatio očigledne vrline slobodne trgovine i fiskalne odgovornosti. Iako se često pozivao na vrijednosti američke radničke klase, Biden je bio pobornik centrističke politike 'trećeg puta' koja se rugala klasnim ratovima i udružila sa Volstritom", piše Ishan Tarur (Ishaan Tharoor) u "Vošington postu".

On dodaje da je Biden kao potpredsjednik, stajao iza programa oporavka nakon finansijske krize 2008. za koji kritičari smatraju da je bio neadekvatan i davao prednost bogatašima i velikim kompanijama nad interesima većine Amerikanaca.

Ali, njegov zaokret i ambicija je upadljiva i, kako navodi lijevo orijentisani komentator i jedan od osnivača časopisa "Amerikan Prospekt" (The American Prospect), Robert Katner (Kuttner), mogao bi označiti radikalnu transformaciju i distanciranja demokrata koji su decenijama bili "neoliberalna stranka sa Volstrita".

"Jednostavno rečeno, američka ekonomija je tokom protekle četiri decenije bila daleko surovija i nejednakija nego što bi trebalo" napisao je Erik Levic (Eric Levitz) u "Njujorškom magazinu" (The New York Magazine).

Na sličnom kolosjeku je i Međunarodni monetarni fond, institucija koja je dugo smatrana otjelotvorenjem neoliberalizma. Međutim, uoči svojih godišnjih sastanaka ove nedjelje, objavio je izvještaj u kojem poziva razvijene ekonomije da koriste agresivnije oporezivanje u cilju nadoknađivanja troškova izazvanih pandemijom.

U svakom slučaju, kako navodi "Oksford Ikonomiks" (Oxford Economics), očekuje se da će se potražnja za robom i uslugama ove godine preliti i izvan američkih granica, tako da će SAD dati najveći pojedinačni doprinos globalnom rastu, prvi put od 2005. godine.

U velikoj mjeri zahvaljujući prijedlogu zakona o podsticajima, Sjedinjene Države će doprinijeti sa skoro 1,5 odsto rastu globalne ekonomije ove godine, procjenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Do kraja sljedeće godine predviđa se da će globalna ekonomija biti uvećana za tri hiljade milijardi dolara, što se ne bi desilo da nije novog američkog programa potrošnje.

Stoga je demokratski kongresmen Ro Kana (Khanna) ocijenio da je Bidenov govor u Kongresu "eksplicitno odbacio neoliberalni okvir", odnosno "reganomika", čiji su tvorci Ronald Regan (Reagan) i Margaret Tačer (Thatcher).

Doduše, poznati profesor Džejms Galbrajt (James Galbraith) smatra da iako je preovlađujući ekonomski model u posljednjih 40 godina potresla pandemija, borba za primat nije gotova, imajući u vidu važnost slobodnog tržišta, globalizacije, a što iziskuje ograničeniju, minimalnu ulogu države u ekonomiji.

Da li je Bidenov program nalik 'New Dealu'

Mnogi autori, poput kolumniste "Gardijana" (Guardian) Villa Hatona (Will Hutton), upoređuju Bidenove ambicije sa "Nju dilom" (New Deal) Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosevelt) iz 1930-ih ili programom "Velikog društva" Lindona Džonsona (Lyndon Johnson) iz 1960-ih godina.

Međutim, "Njujork post"(The New York Post) dovodi to u pitanje. "Ne znamo kako će na kraju izgledati Bidenove godine, ali jedno je prilično očigledno: To neće biti novi ‘Nju dil’ niti početak nove progresivne ere", navodi ovaj list.

U dolarskom iznosu, ovaj program se može porediti sa Ruzveltovim i Džonsonovim. No, kako navodi bloger Majki (Mickey) Kaus, njegova suština je drugačija.

"Ruzvelt je uspostavio državni penzioni sistem (Social Security), donio Nacionalni zakon o radnim odnosima, plan radnih mjesta WPA (za nezaposlene) plus program novčane pomoći za izdržavanu djecu…Džonson je usvojio Zakon o građanskim pravima i uveo bonove za hranu, takođe i Mediker (Medicare)", navodi Kaus dodajući da "Biden, za razliku od toga, čak ni ne spušta starosnu granicu za Mediker na 60."

"Njujork post" ocjenjuje da veliki dio Bidenove agende čine jednokratni izdaci, odnosno direktna pomoć Amerikancima ili velike isplate saveznim državama.

Sindikalni aktivista i autor Dan La Boc (Botz) dodaje da iako su predložene reforme neophodne, nijedan od programa ne transformiše temeljne strukture američkog kapitalizma, sistem koji generiše ekonomiju i društvo među najneravnopravnijima na svijetu.

"​Oni su daleko manji od bilo koje socijaldemokratske države blagostanja. Još uvijek nemamo nacionalni zdravstveni sistem, relativno je malo javnih stanova i javni obrazovni sistem koji iznevjerava milione. Bidenov program, međutim, sugeriše da u suočavanju sa višestrukom krizom našeg društva, popuštaju rigorozne neoliberalne mjere štednje", ističe La Boc.

Radikalnije reforme nego u vrijeme Obame

Ipak, neke su promjene očigledne: U poređenju sa ekonomskim strategijama bivših predsjednika Bila Klintona i Baraka Obame, Biden predlaže veću potrošnju i poreze nego bilo koji od njegovih demokratskih prethodnika, ocjenjuje "Atlantik".

Ali, on se takođe razlikuje od pristupa svojih prethodnika u oblastima sa još dalekosežnijim posljedicama, prije svega u iskorjenjivanju rasne, rodne i klasne nejednakosti.

"Bidenovo odvajanje od bivših predsjednika odražava kako evoluciju u promišljanju među ekonomistima koji naginju demokratama, tako i preuzimanje rizika i uvjerenje da smjelost može biti bolja politička strategija od umjerenosti", navodi "Atlantik".

Zbog toga se ekonomska politika Bidenove administracije približava poziciji liberalnog krila Demokratske stranke, koje se u velikoj mjeri osjećalo isključenim u Klintono vrijeme i tek malo više dobrodošlo tokom Obaminog mandata.

"Došlo je do ogromne promjene, zaista prilično dramatične", kaže Robert Rajh (Reich), ministar rada u Klintonovoj administraciji, koji je kasnije postao vodeći liberalni kritičar centrističkog krila stranke.

"Između Klintona i Obame postoji mnogo bliži kontinuitet nego čak između Obame i Bidena", dodaje Rajh.

Barack Obama i Bill Clinton Liberty National Golf Club à Jersey City, N.J., 28 september 2017.
Barack Obama i Bill Clinton Liberty National Golf Club à Jersey City, N.J., 28 september 2017.

Ali, Bidenovo udaljavanje od demokratskih prethodnika očigledno je i u njegovim temeljnim uvjerenjima.

Naime, kako navodi "Atlantik", Klintonova i Obamina administracija bile su sklone da širenje nejednakosti posmatraju kao neku vrstu prirodnog fenomena - neizbježnog rezultata strukturnih promjena u ekonomiji podstaknutih sve većom automatizacijom proizvodnje i globalnom ekonomskom konkurencijom.

Međutim, Bidenov tim gleda na nejednakost mnogo više kao na ljudsko djelo - rezultat politika koje su oslabile poziciju radnika i ojačale tržišni uticaj korporacija.

Više od Obaminih, a posebno Klintonovih timova, on vjeruje da stvaranje masovnog prosperiteta nije moguće bez agresivne vladine intervencije.

Vrhovni Republikanac u Predstavničkom domu podržava udaljavanje Trumpove kritičarke iz vrha stranke

Čelnik republikanske manjine Kevin McCarthy iz Kalifornije, govori tijekom svog tjednog brifinga za novinare na Capitol Hillu u Washingtonu.

Najviše pozicionirani Republikanac u Predstavničkom Domu Kevin McCarthy u nedjelju je javno podržao zastupnicu Elise Stefanik za mjesto broj 3, cementirajući stranačku potporu lojalista Donalda Trumpa nad predstavnicom Liz Cheney, otvorenom kritičarkom bivšeg predsjednika.

Domaći republikanci mogli bi glasati već u srijedu za uklanjanje Cheney, najviše rangirane žene u republikanskom vodstvu i kćeri bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneya, i zamijeniti je Stefanikom, čije je uzdizanje dobilo Trumpovu potporu.

Upitan u intervjuu za Fox News Channel "Sunday Morning Futures" podržava li Stefanik iz New Yorka za posao predsjednice Republikanske konferencije, McCarthy je odgovorio: "Da, podržavam."

"Želimo biti jedinstveni u napredovanju i mislim da će se to dogoditi", rekao je on na pitanje da li ima glasove da smijeni Cheneya, R-Wyo.

McCarthy je rekao da se rukovodeće mjesto mora usredotočiti na poruku "iz dana u dan" o onome što je rekao da su problemi administracije Biden.

Rep. Liz Cheney, R-Wyo., Predsjednica Republikanske konferencije Doma, razgovara s novinarima nakon sjednice GOP strategije na Capitol Hillu u Washingtonu, 20. travnja 2021. godine.
Rep. Liz Cheney, R-Wyo., Predsjednica Republikanske konferencije Doma, razgovara s novinarima nakon sjednice GOP strategije na Capitol Hillu u Washingtonu, 20. travnja 2021. godine.

Cheney je napala republikance, uključujući McCarthyja, rekavši na Twitteru da oni koji udovoljavaju Trumpovim lažnim tvrdnjama o ukradenim predsjedničkim izborima "šire VELIKU LAŽ, okreću leđa vladavini zakona i truju naš demokratski sistem . " U mišljenju koje je u srijedu objavljeno u The Washington Postu, ona je osudila "opasni i antidemokratski Trumpov kult ličnosti" i upozorila svoje kolege republikance da ne prihvaćaju ili ignoriraju njegove izjave "u svrhu prikupljanja sredstava i političke svrhe".

Također je rekla da je McCarthy "promijenio svoju priču" nakon što je u početku rekao da Trump "snosi odgovornost" za napad na Kapitol 6. januara. McCarthy je u početku kritizirao Trumpove postupke, a u privatnom pozivu tokom pobune navodno je pozvao tadašnjeg predsjednika da opozove izgrednike. Čelnik GOP-a sada kaže kako ne vjeruje da je Trump izazvao nered.

McCarthy je rekao da se napori republikanaca da se Cheney ukloni ne temelje na njezinim stavovima o Trumpu ili njezinu glasu za opoziv Trumpa zbog nereda 6. januara. Rekao je da ona odvlači pažnju od kandidature republikanaca da ponovno osvoji Dom 2022. godine i uspješno se suprotstavi agendi predsjednika Joe Bidena, ciljevima za koje McCarthy vjeruje da će trebati Trumpova podrška.

McCarthy se požalio prošle sedmice da je "izgubio povjerenje" u Cheney i da je "mu je dosta" zbog njezinih trajnih primjedbi o Trumpu, prema objavljenoj snimci njegove razmjene na "Fox and Friends".

Cheney ima konzervativnije rezultate glasanja u Domu od Štefanik, nekadašnje Trumpove kritičarke koji je evoluirala u gorljivu saveznicu. Prethodno se protivila Trumpovom smanjenju poreza.

Elise Stefanik
Elise Stefanik

"Trenutno imate pravu bitku u stranci, ideju da samo ostavimo po strani naše razlike i budemo ujedinjeni", rekao je predstavnik Adam Kinzinger, koji je također glasao za opoziv Trumpa. "Riješit će se Liz Cheney jer bi se radije pretvarali da je zavjera ili stvarna ili se s njom ne suočavaju, nego da se zapravo suoče s njom da bi spasili ovu stranku i dugoročno ovu zemlju ", rekao je za CBS" Suoči se s nacijom ".

Drugorangirani čelnik republikanskog doma, zastupnik Steve Scalise iz Louisiane, najavio je također potporu zastupnici Štefanik.

Kina suspendovala ekonomski dijalog s Australijom

Zastave Australije i Kine.

Kina kaže da obustavlja daljnji ekonomski dijalog s Australijom što je najnoviji znak pogoršanja odnosa.

Stručnjaci su taj potez uglavnom nazvali simboličnim jer se posljednji sastanak okvira Kinesko-australijskog strateškog ekonomskog dijaloga dogodio prije četiri godine.

Australijski poslovni čelnici, međutim, kažu kako vjeruju da je suspenzija u četvrtak nova najniža razina bilateralnih odnosa.

Kineski državni mediji rekli su da je Australija poremetila ekonomsku saradnju akcijama poput zabrane da kineski tehnološki gigant Huawei gradi 5G mrežu. Kina je takođe optužila Canberru "za hladnoratovski način razmišljanja i ideološku diskriminaciju".

Odlukom Pekinga formalno će se zaustaviti kontakt između ključnih trgovinskih zvaničnika. Ministarska suradnja dviju vlada već je bila obustavljena više od godinu dana.

U Canberri, ministar trgovine Dan Tehan rekao je da je razočaran i da je otvoren za dijalog i "angažman na ministarskom nivou".

Opozicioni lider Anthony Albanese također je pozvao obje strane da riješe svoje razlike.

"Ovo je žalosno", rekao je Albanese. "Nama je potreban dijalog s Kinom. Ipak, to ne može biti samo po njihovim uslovima. To mora biti pod uvjetima obje države, pa je ovo za žaljenje."

Kina je daleko najveći australijski trgovinski partner, ali posljednjih godina tenzije su se pojačale. Odluka iz 2018. Da Huawei gradi 5G mrežu razbjesnila je Peking. To neprijateljstvo eskaliralo je prošle godine nakon sporova oko porijekla pandemije koronavirusa, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

Kina je kasnije uvela trgovinske sankcije protiv vrijednog australijskog izvoza, iako australijski izvoz rude željeza - ključnog sastojka u proizvodnji čelika - nije pogođen.

Do napetosti između Australije i Kine došlo je kada je grupa država G-7 pozvala Peking da poštuje osnovna prava i slobode.

Sjedinjene Države i neke evropske države optužile su Kinu za kršenje ljudskih prava manjinskog muslimanskog stanovništva u provinciji Xinjiang, oružane prijetnje Tajvanu i ekonomsku prisilu.

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG