Linkovi

Analize i istraživanja

Američki sekretar za odbranu naredio analizu načina na koji vojska rješava seksualne napade

Newly confirmed U.S. Defense Secretary Lloyd Austin arrives to begin his first day in office at the Pentagon in Arlington, Virginia, U.S., January 22, 2021. REUTERS/Tom Brenner

Sekretar za odbranu Lloyd Austin, u svojoj prvoj direktivi od stupanja na dužnost, dao je svojim najvišim zvaničnicima rok od dvije sedmice da mu pošalju izvještaje o programima prevencije seksualnih napada u vojsci, kao i procjenu što je uspješno urađeno, a što nije.

Austinov dopis, od subote, ispunjava obvezu koju je dao senatorima prošle sedmice tokom saslušanja o potvrdi. Obećao je da će se odmah pozabaviti problemima seksualnih napada i uznemiravanja u vojničkim redovima.

"Ovo je pitanje liderstva", rekao je Austin u svom dopisu ispisanom na dvije stranice. "Mi ćemo biti lideri."

Senator za senatorom zahtijevao je da sazna šta Austin planira da učini u vezi s problemom s kojim su se odbrambeni i vojni lideri borili godinama. Izvještaji o seksualnim napadima neprestano su rasli od 2006. godine, prema izvještajima odjela, uključujući skok od 13% u 2018. i porast od 3% u 2019. Podaci za 2020. godinu još nisu dostupni.

Povećanje 2018. godine podstaklo je ljutnju Kongresa oko tog pitanja, a zakonodavci su u više navrata pozivali na akciju, uključujući promjene u Zakoniku o vojnoj pravdi.

"Saglasni ste da ne možemo nastaviti raditi na isti način na koji smo radili prethodnu deceniju?", rekla je senatorica Kirsten Gillibrand, iz New Yorka, tokom saslušanja o potvrdi Austina. "Mogu li računati na vašu opredjeljenost da budete neumoljivi po tom pitanju dok ne zaustavimo pošast seksualnog nasilja u vojsci?"

Austin se usaglasio rekavši senatorima: "Ovo započinje sa mnom i možete računati na mene da ću se tome posvetiti prvog dana."

Tehnički, direktiva je stigla drugog dana. Austin je u Pentagon stigao u petak nešto poslijepodne, ali prve sate na funkciji šefa odbrane proveo je na sastancima s ključnim liderima do prelaska na svoj novi posao. U subotu je ponovno bio u Pentagonu, obavljajući pozive sa kolegama širom svijeta, te je potpisao dopis.

Tokom saslušanja, ali i u dopisu, Austin je priznao da se vojska već dugo bori s ovim problemom, ali mora učiniti više.

Direktiva je pozvala svakog lidera da dostavi sažetak mjera koje se tiču seksualnih napada i uznemiravanja, a koje su poduzeli u posljednjih godinu dana i koja su se pokazala obećavajućim, kao i procjenu onih koje nisu. Zatražio je relevantne podatke tokom posljednje decenije, uključujući napore za podršku žrtvama.

"Uključite u svoje izvještaje razmatranje novih pristupa bilo kojem od ovih područja", rekao je, dodajući da se "ne smijemo bojati da postanemo kreativni."

Austin je rekao da sljedećih dana planira biti domaćin sastanka s visokim zvaničnicima.

Nate Galbreath, vršilac dužnosti direktora Ureda za prevenciju i odgovor na seksualne napade u Pentagonu, rekao je prošlog aprila da je oprezno optimističan da niži porast u 2019. sugeriše trend smanjenja napada. Međutim, rekao je da je to previše teško reći, jer se seksualni napadi znatno manje prijavljuju.

Galbreath i lideri vojne službe tokom godina konstantno su radili na novim programima, uključujući povećano obrazovanje i osposobljavanje, kao i napore da se ohrabre pripadnici službe da intervenišu kada uoče lošu situaciju. Prošle godine zvaničnici su najavili novi potez da se iskorijene serijski prestupnici.

Mnoge žrtve ne podnose krivične prijave, što znači da istražioci ne mogu progoniti te navodne napadače. Prema novom sistemu, žrtve koje ne žele podnijeti javnu krivičnu prijavu potiču se na povjerljivo pružanje detalja o svom navodnom napadaču kako bi istražioci mogli vidjeti jesu li bili umiješani u druga krivična djela.

Galbreath i drugi takođe su tvrdili da je, barem na početku, porast prijava bio dobar znak, jer je pokazao da su žrtve spremnije istupati, sugerišući da su postale sigurnije u pravosudni sistem.

See all News Updates of the Day

Bijela kuća: Ugovori o zapošljavanju u vladi imaće klauzulu o obaveznoj vakcinaciji

Predsjednik SAD Joe Biden zatražio je od zaposlenih u federalnim agencijama da se obavezno vakcinišu.

Bijela kuća je saopštila da milioni ljudi koji rade za federalnu vladu, bilo da su zaposleni za stalno ili po ugovoru, moraju do 8. decembra da se vakcinišu protiv koronavirusa i da će administracija ubuduće, u ugovore o zapošljavanju, staviti i klauzulu o obaveznoj vakcinaciji.

Predsjednik SAD Joe Biden potpisao je uredbu 9. septembra kojom se nalaže da zaposleni u federalnoj vladi moraju da budu vakcinisani, a nova precizirala je na koga se sve odnosi.

Jedan od zvaničnika administracije pojasnio je da će se odluka odnositi i na one koji rade za vladu, ali ne rade u federalnim zgradama. Advokat Steve Cave​ procjenjuje da bi ova odluka mogla da obuhvati desetine miliona radnika.

Jason Miller​, zamjenik direktora Kancelarije za budžet Bijele kuće, napisao je u svom blogu da je cilj ovakve odluke da se što više ljudi vakciniše. On smatra da će se na taj način smanjiti odsustvo s posla i troškovi rada i povećati učinak onih koji rade za federalnu vladu.

Ugovori koje vlada ubuduće bude sklapala imaće klauzulu o obaveznoj vakcinaciji počev od 8. decembra, najavljeno je novom odlukom.

Bijela kuća je ranije saopštila da svi zaposleni za stalno u federalnim agencijama moraju da se vakcinišu do 22. novembra.

Sekretarijat za rad će, kako je najavljeno, u oktobru izdati uputstvo za kompanije koje imaju više od 100 zaposlenih da moraju da vakcinišu radnike ili da ih na nedeljnom nivou testiraju na koronavirus.

Bidenova administracija odbacuje optužbe o politici „punoj propusta” prema Haitiju

Bidenova administracija odbacuje optužbe o politici „punoj propusta” prema Haitiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Skoplje i Sofija pregovaraju o brisanju termina "bugarski" uz "fašistički okupator"

Zastave Sjeverne Makedonije i Bugarske

Nakon dugog ponavljanja gotovo istih poruka - da je Skoplje spremno na dijalog sa Sofijom odmah nakon formiranja političke vlade u Bugarskoj, makedonski premijer Zoran Zaev je ovih dana rekao da će se pridjev “bugarski” brisati sa spomenika i iz udžbenika gdje stoji uz termin “fašistički okupator”.

Ova izjava uslijedila je nakon nedavne posjete eurokomesara za proširenje Olivera Varheljia Sofiji. Poslije susreta sa njim, bugarski predsjednik Rumen Radev izjavio je da očekuju jasne pravno-obavezujuće odluke koje će dovesti do održivih i nepovratnih rezultata.

Narednog dana, u srijedu, Zaev je izjavio da će se termin “bugarski” brisati u navedenom kontekstu.

Makedonski vicepremijer za evropska pitanja Nikola Dimitrov, odgovarajući na novinarske upite u vezi odnosa Skoplja i Sofije, rekao je da je odgovornost politike da stvori atmosferu, a da je odgovornost eksperata i akademske zajednice da adresiraju istorijska pitanja. On je istakao da je “atmosfera ucjene veliki problem za napredak i razgovora o istoriji i razgovora o drugim temama”.

“I makedonski narod i bugarski narod i mnogi drugi balkanski narodi imaju jednu izreku koja kaže ‘nema ljubavi na silu’. Ne može se govoriti o pravoj bliskosti i pravom napretku ako opstane ova atmosfera ucjene. Mora biti međusobnog poštovanja, većeg razumijevanja za osjetljivost drugog. Ne može se stvoriti bliskost i prijateljstvo bez takvog elementarnog poštovanja i nikako se ne može stvoriti bliskost i prijateljstvo kada se ucjenjuje”, naglasio je Dimitrov.

U međuvremenu, izjava premijera Zaeva ne prestaje da izaziva reakcije.

Osim toga što je povezano sa brisanjem pridjeva “bugarski”, on je rekao i da se ovim ne miješa u posao zajedničke makedonsko-bugarske komisije o istorijskim i obrazovnim pitanjima, te da je i ovdje u Sjevernoj Makedoniji bilo saradnika fašističkog okupatora i da u evropskim udžbenicima nema nacionalnih kvalifikacija o fašizmu.

Kako je u Evropi?

Istoričar Petar Todorov iz Instituta za nacionalnu istoriju kaže da u evropskim udžbenicima ima i drugačijih primjera.

“Nisu mi poznati svi udžbenici u Evropi, ali u nekim udžbenicima istorije piše se kakva je bila određena država u određenom periodu. Tako, na primjer, u francusko-njemačkom zajedničkom udžbeniku istorije, o Njemačkoj piše ‘nacistička Njemačka’, tako da postoje i takve kvalifikacije”, kaže Todorov.

On u ovom trenutku formalno nije član Zajedničke komisije zbog isteklih ugovora o radu. U toj komisiji radi od njenog formiranja 2018. godine. Todorov naglašava da su udžbenici jedino mjesto gdje država ima uticaja oko toga kako će njene mlade generacije učiti o istoriji, ali da je na kraju pisanje posao eksperata iz te oblasti.

“Svi političari, ne samo premijer i ne samo u Makedoniji, nego i u Bugarskoj, trebaju stvarati atmosferu da bi nam olakšali posao, da ne radimo pod političkim ili bilo kakvim drugim pritiskom”, ističe Todorov.

Šta se uči iz bugarskih udžbenika?

U komisiji, koja je do sada imala 14 sastanaka, analizirali su i makedonske i bugarske udžbenike, a Todorov kaže da od onih koje su pogledali, za peti i šesti razred, odnosno do 18. vijeka, ima mnogo problematičnih koncepata.

Kao primjer on pominje da se teritorija Makedonije, dijelovi južne Srbije i čitava sjeverna Grčka, u bugarskim udžbenicima smatraju za istorijske bugarske zemlje i da na njima istorijski živi bugarski narod.

U odnosu na ulogu Makedonije i Bugarske za vrijeme Drugog svjetskog rata, Todorov ističe da to što su se Makedonci priključivali fašistima bile su individualne odluke, a da je u Bugarskoj to bila državna politika.

“Mora se pomenuti da Makedonija formalno-pravno tada nije bila država. Tačno je da je bilo ljudi koji su bili saradnici, ali njima je za to suđeno na kraju rata. Mi kao društvo trebamo otvoreno govoriti o tim aspektima, ali nikako ih ne treba izjednačavati, jer to nije fer prema žrtvama fašizma i žrtvama u Drugom svjetskom ratu”, kaže Todorov.

I predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski u govoru na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da je zemlja spremna na konstruktivni dijalog sa Bugarskom, da bi se obezbjedila kompletna implementacija Dogovora o dobrosusjedstvu i saradnji sa tom zemljom.

Osuđeni za ubistvo Georgea Floyda uložio žalbu na presudu

Derek Chauvin

Bivši američki policajac Derek Chauvin uložio je žalbu na presudu izrečenu za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda 2020. godine. 

Prema sudskim dokumentima objavljenim u četvrtak 23. septembra, Chauvin se žalio po 14 tačaka osude izrečene 25. juna u Minnesoti.

On navodi da je sudski sudac zloupotrijebio svoje diskreciono pravo u nekoliko ključnih tačaka slučaja, uključujući odbijanje zahtjeva za odgodu ili premještanje ročišta iz Minneapolisa zbog publiciteta prije suđenja.

Posebno se žalio zbog toga što sudija nije odredio izolaciju porotnika za vrijeme trajanja suđenja, te je zatražio od Vrhovnog suda da preispita raniju odluku kojom mu je uskraćen advokat koji se finansira iz javnih fondova.

Chauvin (45) je dobio 90 dana od dana izricanja kazne 25. juna da se žali na osuđujuću presudu. Proglašen je krivim za ubistvo drugog stepena i druge optužbe, a doživotno mu je zabranjeno posjedovanje vatrenog oružja. Također mu je rečeno da se registruje kao predatorski prestupnik.

Brutalno ubistvo Floyda tokom rutinskog privođenja na ulici u Minneapolisu bilo je okidač za proteste širom Amerike i u svijetu protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Predškolska djeca posjećuju memorijalno mjesto Georgea Floyda tokom izleta u Minneapolis, Minnesota.
Predškolska djeca posjećuju memorijalno mjesto Georgea Floyda tokom izleta u Minneapolis, Minnesota.

Floyd je ubijen 25. maja 2020. godine tokom hapšenja, kada mu je Chauvin devet minuta i 29 sekundi koljenom pritiskao vrat.

Chauvin je ranije proglašen krivim po svim tačkama optužnice. Tu odluku je 20. aprila donijelo 12 članova porote nakon razmatranja iskaza 45 svjedoka - uključujući svjedočenja očevidaca, policajaca i eksperata, uz višesatne video dokaze.

Chauvin se branio sa slobode, a nakon što je u aprilu proglašen krivim, ukinuta mu je kaucija i određen pritvor.

Obrazlažući odluku, sudija je izjavio da kazna zatvora od 22 i po godine odražava "posebnu okrutnost" ubistva.

Odbor za nerede na Capitolu istražuje Trumpove saveznike

Neredi na Capitolu u januaru 2021.

Odbor za istragu nereda na Capitolu izdao je prve pozive nekadašnjim saveznicima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući Marka Meadowsa i Stevea Bannona.

Odbor predvođen demokratima zatražio je dokumente i pozvao ih da svjedoče sredinom oktobra.

U pismu predsjedavajućeg Odbora navodi se da su bili uključeni u napore da se ponište izbori 2020. koji su doveli do smrtonosnih nemira.

Parlamentarci traže informacije o Trumpovim radnjama koje su dovele do nereda.

Prva četiri sudska poziva odbora izdana su bivšem šefu kabineta Meadowsu, bivšem Trumpovom savjetniku Bannonu, bivšem zamjeniku šefa kabineta Danu Scavinu i Kashyapu Patelu, bivšem šefu osoblja Pentagona.

"Odbor istražuje činjenice, okolnosti i uzroke napada 6. januara i pitanja u vezi s mirnim prijenosom vlasti", navodi se u pismu odbora 23. septembra.

U četiri pojedinačna pisma, odbor je naveo razloge pozivanja svakog svjedoka.

Bannona će krajem decembra pitati o njegovoj komunikaciji s Trumpom i uključenosti u raspravu o planovima za poništavanje izbora, rekao je odbor. Citirali su ga kako je rekao "sav pakao će se osloboditi sutra" uoči nereda.

Meadowsa će pitati o njegovoj komunikaciji s organizatorima skupa koji je prethodio napadu na Kapitol.

Scavino je navodno rekao članovima Predstavničkog doma da ne potvrđuju izbore u korist Joea Bidena, dok je Patel bio uključen u rasprave o sigurnosti na Capitolu tokom nereda.

Patel je u saopštenju rekao da je "razočaran, ali nije iznenađen" što je odbor izdao sudski poziv prije nego što je zatražio njegovu dobrovoljnu saradnju.

Predsjedavajuća Demokratskog doma Nancy Pelosi najavila je u januaru formiranje odbora za istragu nereda na Capitol Hillu.

Pelosi je rekla da će odbor predvođen demokratima imati za cilj "utvrditi istinu tog dana i osigurati da se napad takve vrste ne može desiti".

Taj potez uslijedio je nakon što su republikanci u Senatu blokirali prijedlog zakona o uspostavi dvostranačke komisije za napad.

Saveznici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa rekli su da komisija nije potrebna.

Trumpove pristalice upale su u Kongres u Washingtonu 6. januara u neuspješnoj namjeri da ponište potvrdu o izbornoj pobjedi Bidena na izborima u novembru 2020. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG