Dvadesetdrugog ožujka 1765. engleski kralj George III odobrio je takozvani Stamp Act za američke kolonije. Novom su uredbom uvedene pristojbe na većinu javnih dokumenata, carinskih papira, pravnih dokumenata i dozvola.
Britanski parlament objavio je da je odobrio ovu uredbu kako bi pomogao plaćanje troškova takozvanog Sedmogodišnjeg rata, koji je u Sjevernoj Americi bio poznat pod imenom Francusko-indijanski rat. Kolonije su ukazale na troškove tog rata, i predvidjele da će novi porez potpuno uništiti malu zalihu novca koja im je ostala.
Predstavnici kolonija sastali su se u New Yorku kako bi dali zajednički odgovor. Predstavnici devet kolonija sastavili su deklaraciju o pravima i pritužbama, koja bi bila predana kralju Georgeu i parlamentu. U ovom je dokumentu stajalo da samo kolonijalna zakonodavna tijela imaju pravo uvesti nove poreze u kolonijama, te da Stamp Act omalovažava prava i slobode kolonija. Neki povjesničari smatraju Stamp Act događajem koji je doveo do početka američke revolucije.