Dvadesetprvog rujna 1981., Senat Sjedinjenih Država potvrdio je Sandru Day O’Connor za sutkinju Vrhovnog suda. Ova sutkinja iz Arizone tako je postala prva žena u najvišem sudu Sjedinjenih Država. Predsjednik Ronald Regan tako je ispunio svoje obećanje da će u Vrhovni sud nominirati ženu, dano za vrijeme izborne kampanje.
Senat je prije svoje povtrde njezine nominacije održao niz svjedočenja. Senatori su bili jednoglasni u hvali intelekta Sandre Day O’Connorr, kao i njezine stručnosti. Jedino sporno pitanje bila je njezina podrška legalizaciji pobačaja, dok je služila kao zastupnica u lokalnom zakonodavnom tijelu u Arizoni. Međutim, Senat je na kraju jednoglasno odobrio njezinu nominaciju.
Iza Sandre Day O’Connorr, slijedila je - 12 godina kasnije - Ruth Bader Ginsburg, koju je u Vrhovni sud imenovao predsjednik Bill Clinton. Ona još uvijek radi kao sutkinja na ovom sudu.
Prošle je godine predsjednik Barack Obama imenovao u Vrhovni sud treću ženu u povijesti - Soniu Sotomayor, koja je prije toga bila sutkinja saveznog prizivnog suda u New Yorku. Sonia Sotomayor je ne samo treća žena na Vrhovnom sudu, nego i prva osoba hispaničkog podrijetla na toj najvišoj sudskoj instanci u zemlji.
Sandra Day O’Connor otišla je u mirovinu 2005. godine, nakon 24 godine službe u Vrhovnom sudu, te se vratila u Arizonu.