Procjenjuje se da u svijetu 44 miliona ljudi starijih od 65 godina ima Alzheimerovu bolest, najčešći uzrok demencije. To je degenerativni poremećaj mozga koji dovodi do gubitka pamćenja, te utječe na sposobnost razmišljanja, prosuđivanja i rješavanja problema. Naučnici do sada nisu otkrili lijek koji može zaustaviti napredovanje bolesti. Ali jedan istraživački program u Sjedinjenim državama nastoji spriječiti Alzheimerovu bolest usmjeravajući se na rane promjene u mozgu dok su sposobnosti pamćenja i razmišljanja još uvijek netaknute. Prilog novinarke Glasa Amerike Debore Block.
Otac 67-godišnje Ivy Segal je umro od Alzheimerove bolesti kada mu je bilo 87 godina. Znajući da bolest može biti nasljedna, ona se dobrovoljno prijavila da bude dio istraživačkog projekta.
On je umro od Alzheimerove bolesti 2011. To pitanje mi je jako blisko, kaže Ivy.
A pitanje je blisko i njenoj kćerki Jessici Langbaum, koja je istraživač na Alzheimerovom institutu Banner u Phoenixu. Ona predvodi dvije studije čiji je cilj pronalaženje načina da se bolest spriječi.
U istraživanje upisujemo ljude koji su zdravi, koji još uvijek nemaju probleme sa pamćenjem i razmišljanjem koji se povezuju sa Alzheimerovom bolesti, kaže Jessica.
Ljepljiva naslaga, protein pod nazivom amyloid, začepljava mozak pacijenata sa Alzheimerom. I u toku su nastojanja da se blokira stvaranje te naslage kod zdravih ljudi koji su izloženi riziku od demencije.
To je prikaz grupe za koju znamo da će dobiti Alzheimerovu bolest, i kako se približavamo godinama kada možemo očekivati da ispolje simptome, možete vidjeti da se većina amyloida već nakupila, objašanjava doktor William Burke.
Što prije interveniramo i spriječimo nagomilavanje amyloida oko moždanih veza, to je više vjerovatno da ćemo imati uspješan rezultat, kaže Dr. Eliezer Masliah.
Klinike u Sjedinjenim državama i nekim drugim zemljama surađuju sa Alzheimerovim institutom Banner prijavljivanjem zdravih učesnika studije od 60-75 godina. Njima se periodično radi skeniranje mozga, zatim testovi pamćenja i razmišljanja svakih 6 mjeseci, i nekoliko godina im se daju eksperimentalni ili placebo ljekovi. Volonterima se također provjerava gen APOE4, koji povećava mogućnost oboljevanja od Alzheimera.
Godine su najveći rizični faktor za razvoj Alzheimerove bolesti. Gen APOE je drugi rizični faktor, kaže Jessica Langbaum.
Od sudionika se zahtijeva da se pridruže Gene Match-u, povjerljivoj listi ljudi u dobi od 55-75 godina koji žele volontirati za Alzheimerove studije, ali koji nemaju dijagnozu slabljenja mentalne funkcije.
Želim uraditi sve što mogu kako bi pomogla ostvarenju tog cilja, kaže Ivy.
Do sada se više od 70 hiljada ljudi pridružilo registru, ali istražitelji kažu da je potrebno još stotine hiljada volontera za istraživanje o Alzheimerovoj bolesti.
