Linkovi

Najnovija istraživanja na polju Alzheimera pobuđuju nove nade


Što ljudi duže žive, to je veći pritisak za razvojem lijeka ili cjepiva kojima bi se liječila demencija ili spriječila njezina pojava.

Američka ministrica zdravstva Kathleen Sebelius kaže - određivanjem prioriteta i koordiniranja na području istraživanja sada, uštedjet će se vrijeme za kasnije.

“Napravili smo naše prvo, povijesno ulaganje novčanih sredstava, preuzeli 15-godišnju obavezu za rad na suzbijanju i liječenju Alzheimera.”

U prošlosti, bolest je mogla biti dijagnosticirana samo autopsijom, znači tek po smrti pacijenta.

Dr. Ronald Petersen, istraživač na polju Alzheimorove bolesti, kaže da se novim metodama bolest sada može utvrditi dok je pacijent još živ.

“U uspostavljanju dijagnoze, za dobijanje indikatora bolesti, koristimo biomarkere, imaging metode, krvne nalaze, testove cerebrospinalne tekućine.”

Na ovim snimkama, dobijenima od instituta Banner Alzheimer’s u Phoenixu, u Arizoni, vidljivo je napredovanje bolesti.

U mozgu jednog starijeg pacijenta, tamna područja formiraju senilne ili neuritske ploče, koje čini bjelančevina amyloid, i neurofibrilarne promjene do kojih dolazi zbog promjena u razini proteina tau. Rezultat je gubitak moždanih stanica i neurona odgovornih za pamćenje i učenje.

Tokom prošlomjesečnog summita na nacionalnoj razini, dva su klinička pokusa izazvala veliko zanimanje. U jednom, pacijenti kod kojih već ima znakova Alzheimera nazalno primaju inzulin koji lijek potiskuje u neurone mozga. Dr. Suzanne Craft na čelu je te studije.

“Gotovo tri četvrtine pacijenata pokazale su poboljšanja memorije tokom četveromjesečnog razdoblja, poboljšanja od 50 posto.”

Jedna druga studija pokazuje dobre izglede za moguću prevenciju bolesti ranim liječenjem. Prije dvije godine, novinarka New York Timesa Pam Belluck i njezin fotograf putovali su u Kolumbiju, da bi posjetili članove jedne šire obitelji kod kojih Alzheimerova bolest zna nastupiti vrlo rano. Otprilike jedna trećina njih nosi u sebi genetsku mutaciju koja bolest potiče u njihovim 30-im i 40-im godinama. Zdravija, starija generacija, kaže Pam Belluck, često skrbi za mlađe žrtve. Evo što je preko Skypea rekla za Glas Amerike:

“Mogu biti prikovani za krevet. Treba ih hraniti, treba im pelene mijenjati. Često znaju biti razdražljivi.”

Početkom iduće godine, ekipa američkih znanstvenika i kolumbijskih liječnika započet će petogodišnje kliničko ispitivanje na više od 3.000 članova obitelji. Ne nosi svaki od njih genetski marker, a neki od njih primit će placebo, lijek bez aktivnih satojaka. Na čelu američkog tima je dr. Eric Reiman. Imunizacijski lijek koji će biti ispitivan, kaže on, trebao bi brzo očistiti mozak od amyloida.

“Budemo li intervenirali dovoljno brzo, prije no što bolest opustoši mozak, ti tretmani bi, mislimo, mogli imati istinski velikog učinka.”

Po riječima Pam Belluck, članovi kolumbijske obitelji s velikim nestrpljenjem očekuju bilo što ili – bilo koga tko bi im mogao pružiti pomoć. Suočeni sa surovom budućnošću, mnogi od njih kažu da su spremni volontirati, žrtvovati sebe, ukoliko će to pomoći njima i budućim naraštajima.
XS
SM
MD
LG