Činom isključenja struje su prestali sa radom tehnološki izuzetno zahtjevni pogoni te fabrike, koji se inače gase dva mjeseca i to je proces koji košta oko 25 miliona eura, kako su ranije istakli iz Aluminija.
Gašenje je najavljeno u toku dana kada su iz Nezavisnog operatera sistema saopćili da ova firma nema dogovoreno snabdijevanje strujom.
Radnici su, nakon cjelodnevnih blokada puteva, dočekali kraj kompanije u samom krugu kombinata, svjedočeći gašenju rasvjete i pogona Aluminija. Baš ovakve se situacije pribojavao u toku dana i izvršni direktor kompanije, Boris Vican.
"U Aluminiju će nastati mrak. Nema više ni obične potrošnje, a nema ni napajanja za proizvodnju", izjavio je prije isključenja struje Vican.
Do isključenja struje Aluminiju - zbog dugovanja od više stotina miliona maraka - trebalo je doći nekoliko puta prethodnih mjeseci, ali je svaki put odgađano.
Šta znači isključenje struje za Aluminij?
Gašenje svih pogona. U slučaju naglog prekida proizvodnje, ponovno pokretanje bi koštalo desetine miliona maraka, upozoreno je ranije iz Aluminija. Isključenjem struje bi prestao rad ključnih elektrolitičkih ćelija, kojih u Aluminiju ima 256.
"Tečni kriolit je na 950 stepeni i on je narančaste boje. U slučaju da se isključi struja, za neka tri sata bio bi čvrst i sive boje betona. I to bi bio jedan kraj. Znači, recimo da startanje jedne takve elektrolitičke ćelije košta oko 100 hiljada dolara", kazao je ranije predsjednik Skupštine Sindikata radnika Aluminija, Pero Bebek.
Računajući prema ovim ciframa, ponovno pokretanje bi koštalo najmanje 25,6 miliona dolara.
Zašto je ugašen Aluminij?
Da bi Aluminij radio potrebne su mu velike količine struje, čija je cijena, kao i cijena glinice, na svjetskim berzama porasla, pa je kompanija postala nelikvidna. Inače, proteklih nekoliko godina Aluminij posluje s gubitkom, pa samo Elektroprivredi HZ HB za struju duguje skoro 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura), podaci su koje je nedavno iznijela Vlada Federacije BiH.
Aluminij je jedan od najvećih potrošača električne energije u BiH. Iz ove firme su isticali kako ne mogu dobiti bankarske garancije za kupovinu sirovina, a ukazuju i na, kako kažu, apsurd da struju moraju kupovati vani, dok domaće kompanije izvoze električnu energiju.
Radnici su posljednjih mjeseci ukazivali na nepovoljne i po Aluminij štetne ugovore prethodnih uprava, čime su se dugovi ove kompanije samo povećavali.
Najveći izvoznik koji zapošljava 900 radnika
Aluminij je 2017. godine bio najveći pojedinačni izvoznik iz BiH, a prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvezli su skoro 360 miliona maraka (180 miliona eura). Oko 900 radnika zaposleno je u Aluminiju. Procjenjuje se da više desetina hiljada ljudi direktno ili indirektno zavisi od Aluminija, uključujući i firme koje sarađuju sa tom nekada uspješnom kompanijom.
Vlada Federacije BiH i mali dioničari vlasnici su po 44 posto udjela, dok 12 posto udjela u vlasništvu ima Hrvatska.
Za petak je najavljena vanredna sjednica Vlade FBiH o Aluminiju. Prema informacijama koje je od federalnog premijera Fadila Novalića radnicima Aluminija prenio gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić, jedna kompanija iz Velike Britanije, te jedna iz Ujedinjenih Arapskih Emirata zainteresirane su za privatizaciju Aluminija.
