Biser graditeljske baštine u gradu na Drini, poznat i kao Šarena džamija zbog svoje bogate ornamentike, danas je u punom sjaju predstavio nekadašnje remek-djelo islamske arhitekture džamija Hasana Nazira.
Otvorenje džamije nakon više od četvrt stoljeća otkako je porušena, predstavlja jedan od najvažnijih događaja za islamsku zajednicu, a posebno muftijstvo goraždansko, koje je uz pomoć donatora uložilo velike napore da ovaj značajan i zahtjevan projekat bude doveden do kraja.
Svečanosti su prisustvovali i brojni međunarodni i bh. dužnosnici, te predstavnici Islamske zajednice u BiH.
Svečanu vrpcu su, između ostalih, presjekli član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, turski ministar kulture i turizma Mehmet Ersoy, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, a čast da otvori džamiju Aladžu pripala je Azizi Salčin, majci mladića koji je ubijen u Foči za vrijeme agresije na našu zemlju.
„S boljim povodom i boljim pozivom se nismo mogli okupiti u ovim vremenima punim izazova i neizvjesnosti. Danas smo sretni i ushićeni i danas se pred nama otvaraju svijetla radosti i sreće. Do početka Drugog svjetskog rata Foča je imala 32 džamije, od čega 17 u gradskoj jezgri“, rekao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović te dodao da je Aladža srce Foče, ali i cijele istočne Bosne.
Veliki doprinos početku obnove Aladža džamije dala je Američka ambasada u Sarajevu i američki narod, a tom prilikom na otvorenju, ambasador SAD-a u BiH Erick Nelson je kazao da spomenici kulture traju kao spomenici ljudskim dostignućima, a da Aladža džamija treba biti spomenik otpornosti i pomirenja.
„Ponosan sam što su nam se, nakon našeg inicijalnog djelovanja kroz ambasadorski fond za očuvanje kulturnih spomenika, pridružili Republika Turska i građani Foče da bi se dovršila obnova ovoga simbola raznolikosti i tolerancije. Kada pomažu očuvanje spomenika kulture, SAD pokazuju koliko poštuju druge kulture tako što štite njihovu tradiciju. Spomenici kulture obezbjeđuju kontinuitet s prošlošću i čuvaju kulturno nasljeđe za buduće generacije“, istaknuo je Nelson.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je da je obnova fočanske ljepotice pobjeda dobra nad zlom, svjetlosti nad tamom i civilizacije nad necivilizacijom.
„Teško da postoje riječi kojima se može opisati radost i ponos u srcima nas koji danas stojimo pred obnovljenom Aladžom, ali i svakog Bošnaka, muslimana gdje god se trenutno nalazi. Uvjeren sam da radost zbog obnavljanja Aladže sa nama dijele svi dobri ljudi u našoj domovini BiH“, istaknuo je Džaferović.
Više od 5.000 vjernika je prisustvovalo svečanom otvorenju, a iz svih krajeva BiH još sinoć su stigli u Foču.
Elmedina Prljača iz Sarajeva s mužem je stigla na otvorenje fočanske ljepotice, a za Glas Amerike je kazala kako je prije rata sve najljepše čula o džamiji.
„Prvi put smo ovdje u Foči i toliko je lijepa atmosfera da se ne može opisati. Izgubili smo dosta članova porodice i ovakav događaj nam mnogo znači. Foča je mnogo lijepa, sve bi bilo fino da nema ovih na vrhu, a narod se i ne svađa. Imamo vikendicu u Prači, stalno prolazimo ovom dionicom, ali nikada nismo bili u Foči – zato je danas bila idealna prilika“, ispričala je Elmedina.
U vjerskom dijelu programa nastupili su učači Kur'ana iz BiH i Turske. Prije presijecanja vrpce, dovu je proučio Burhan Isliyen, zamjenik predsjednika Uprave za vjerske poslove, a nakon presjecanja vrpce, u Aladži je klanjan podne-namaz.
Aladža je skoro pet stoljeća krasila Foču, a srpske vlasti su je 2. augusta 1992. godine minirale, a ostatke razbacali po različitim lokacijama oko grada. U Foči je prije rata bilo 12 džamija, a nijedna nije pošteđena razaranja. Osim Aladže, obnovljene su još dvije fočanske džamije – Careva i Atik Ali-pašina džamija.
Prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Prvi radovi na obnovi i ponovnoj izgradnji su počeli prije pet godina uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, zatim Ambasade SAD u BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika te brojnih drugih.
