Za nekoliko dana stanica je ponovo počela emitovati program, ali program je bio drugačiji. Umjesto redovne postave, Nawbahar je svirao islamističke himne i emisije koje su producirali talibani.
Preokret u programskoj šemi je daleko je toga kako Nawbahar obično radi. Stanica je pokrenuta u sjevernoj provinciji 2004. godine - emitujući vijesti i zabavu na dari i pašto jezicima zahvaljujući sredstvima Američke agencije za međunarodni razvoj.
Ovakvo iskustvo jedno je od onih koje odražava rastući trend za afganistanske nezavisne medije. Kako se sigurnosna situacija pogoršava, tako se pogoršava i situacija za sve ostale napretke koje je zemlja ostvarila u posljednjih 20 godina, uključujući i slobodu medija.
Reutersov institut za proučavanje novinarstva kaže da je Afganistan prešao put od nule nezavisnih medija pod talibanskom vlašću do 170 radio stanica, više od 100 novina i više TV stanica od invazije na zemlju koju su prije 20 godina predvodile Sjedinjene Države.
Sada kada su strane trupe skoro nestale i talibani su gotovo udvostručili teritoriju pod njihovom kontrolom, mnogi novinari koji rade u nesigurnim područjima bježe na sigurno.
Skoro 50 novinara na teritoriji koja je nedavno pod kontrolom talibana prisiljeno je otići ili je posljednjih sedmica evakuisano iz straha za život. Više od 20 medija prestalo je s radom, dok su drugi prisiljeni emitovati talibansku propagandu, rekao je Najib Sharifi, predsjednik Odbora za sigurnost afganistanskih novinara koji prati prijetnje medijima.
"Imamo najmanje pet medijskih stanica, privatnih medija, koje su preuzeli talibani, a preko ovih pet stanica talibani emituju svoju propagandu", rekao je Sharifi za Glas Amerike. "Prestali su i sa emitovanjem muzike i glasova žena."
Sharifi je rekao da se čini da se u mnogim područjima talibani vraćaju istoj praksi koju su koristili 90-ih kada su vladali zemljom pod brutalnim islamističkim kodeksom, prema kojem ženama nije bilo mjesta u javnom životu.
U pozivu Glasa Amerike putem WhatsApp-a, portparol talibana Suhail Shaheen negirao je navode.
"Preuzeli smo samo radio stanice koje je vodila vlada Kabula, budući da su bile u vladinom vlasništvu, i zamijenili smo tu vladu. Ali privatnim radio stanicama je dozvoljeno da rade, a novinarima smo rekli da rade normalno."
Shaheen je rekao da je ženama dozvoljeno da emituju program sve dok nose hidžab, ali "muzika je druga stvar".
Uprkos odbijanju i uvjeravanjima talibana, lokalni novinari nastavljaju bježati kako se militanti približavaju. Četiri novinara Glasa Amerike među desetinama su onih koji su otišli zbog relativne sigurnosti glavnog grada Kabula.
Jedna od njih je Lina Shirzad, saradnica koja je radila u Faizabadu, glavnom gradu provincije Badakhshan. Kao novinarka koja radi u konzervativnoj provinciji, njen je rad bio dvostruko teži. Ali Shirzad je rekla da je počela primati anonimne prijetnje smrću.
"Rekli su mi da prestanem raditi u medijima, ali nastavila sam. Nikada nisam očekivala da će Talibani opkoliti moj rodni grad i da više neću moći raditi kao novinar", rekla je.
Shirzad je napustila to područje, ali brine se zbog porodice koja je ostala.
"Kad god zovem kako bih saznala više o situaciji, čini se da se situacija pogoršava", rekla je.
Afganistan je već bio jedna od najopasnijih zemalja za novinare. Prošle sedmice, Reutersov fotograf, dobitnik Pulitzerove nagrade, Danish Siddiqui, ubijen je kada su afganistanske specijalne snage s kojima je bio okružen došle u direktan kontakt s talibanima.
Sada, s masovnim kretanjem novinara iz nekih područja, fizički rizici pogoršali su prijetnju protoka besplatnih i nepristrasnih informacija u vrijeme kada optužbe za zločine u pogledu ljudskih prava rastu s obe strane.
"Suočeni smo s velikim medijskim mrakom u područjima koja su zauzeli talibani", rekao je Sharifi. "Ne znamo što se tamo događa, jer nema novinara koji bi izvještavali o tome što se događa s ljudima, šta se događa s talibanima, na koji način upravljaju, kako ljudima nude usluge."
Kao da fizičke prijetnje i nedostatak pristupa nisu dovoljni, novinari u Afganistanu sve se više suočavaju s još jednom preprekom - lavinom propagande i lažnih vijesti putem društvenih mreža.
"Značajnu količinu propagande dirigiraju i šire, uglavnom talibani", rekao je Sharifi, dodajući da novinarima postaje vrlo teško filtrirati činjenice od fikcije.
Novinari u Afganistanu kažu da nisu zabrinuti samo za svoju karijeru, već i za budućnost novinarstva.
"Ako se trenutna situacija nastavi, mogli biste imati sahranu novinarstva i slobode medija u Badakhshanu i drugim provincijama na sjeveru", rekla je Shirzad.
