Prema dojmu stečenom temeljem kontakata s bruxelleskim sugovornicima, Bruxellesu ozračje je takvo da su zemlje raspoložene otvoriti pregovarački proces s Hrvatskom pola godine nakon inicijalnog datuma određenog za početak pregovora i to na nagovaranje hrvatske strane i jedini je element koji u ovom trenutku manjka do zelenog svjetla, govorim o ocjena glavne tužiteljice. Carla del Ponte je u Zagrebu 30. rujna i njezin će stav nesumnjivo biti oblikovan onim što čuje ( a možda i kaže) iza zatvorenih vrata u Zagrebu. Sve ovo skupa znači da će sudbina starta pregovaračkog procesa s Europskom unijom za Hrvatsku ovisiti o stavu glavne tužiteljice kojega će poštivati sve zemlje – članice i koji će, kao i do sada, biti presudan u procjeni je li Hrvatska zadovoljila taj svoj haaški uvjet.
Sastanak ad hoc skupine za procjenu suradnje Zagreba s Haagom na ministarskoj razini očekuje se uz Luxemourgu, u idući ponedjeljak ili utorak, uz prisustvo glavne tužiteljice i prema svemu sudeći hrvatske ministrice vanjskih poslova, no sve to skupa ovisi o prosudbi Carle del Ponte. I, ne zaboravimo, tužiteljica ima reći poneku o suradnji Beograda i Podgorice insistirajući da Unija ne počne pregovore o bilaterali sa SCG prije nego što Ratko Mladić bude na raspolaganju Tribunalu. Ovaj stav podržava veći broj članica Unije. Drugi se dio haaške priče odvija u najmanjoj sudnici III pred sucem Alphonsem Orijem. U ponedjeljak su se pred sucima o optužnici za nepoštivanej suda trebali pojaviti Josip Jović i Marijan Križić, Križić je došao u Haag no, sudsko će vijeće morati razmotriti opciju izdavanja naloga za hapšenje Josipa Jovića, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Slobodne Dalmacije, Jović se nije pojavio u Haagu uz obrazloženje da će prvo pred sudom u Hrvatskoj tražiti preispitivanje da li on kao novinar mora surađivati s Tribunalom i je li za njegov slučaj nadležan haaški kazneni sud. Predsjedavajući je sudac Orie pak prokomentirao ovaj razvoj opaskom da se nadležnost suda osporava pred samim sudom – a tih je slučajeva inače bilo prilično u haaškoj praksi – a ne pred nekom drugom pravosudnom institucijom. Zanimljivo je upozorenje suca Orija Krišiću da materijale dobivene za nastavak procesuiranja njegovog slučaja naročito ne smije, citiram, «dijeliti s novinarskim krugovima».
