Kao što smo čuli u vijestima danas je objavljeno da je francuski pisac Jean-Marie Gustav Le Clezio dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Međutim, još prije današnjeg proglašenja ova je nagrada počela provlačiti pažnju javnosti i to ovaj put iz krivih razloga.
Kontroverza je počela izjavom Horacea Engdhala, dužnosnika Švedske kraljevske akademije, koja dodjeljuje Nobelove nagrade, da američki pisci jednostavno "nisu na razini standarda ove nagrade". Ovaj Šved je u interviewu Associated Pressu rekao da je američka književnost "izolirana i provincijska" i kao takva jednostavno se ne kvalificira za najprestižniju svjetsku književnu nagradu.
Američki pisci odgovorili su brzo i vehementno. Osamdesetogodišnji dramatičar Edward Albee, autor drama kao što su Tko se boji Virginije Woolfe? i Zoološka priča, razvio je s godinama skeptični odnos prema književnim nagradama: "Sve su nagrade čudnovate. Politika je u svemu, a neki od članova žirija jednostavno nemaju pojma o tome što rade. Popis pisaca koji nisu dobili Nobelovu nagradu uključuje Lava Nikolajeviča Tolstoja, Marcela Prousta, Jorgea Luisa Borgesa, Jamesa Joycea, Vladimira Nabokova i W.H. Audena".
Romanopisac Richard Russo, inače dobitnik Pulitzerove nagrade 2002. godina za svoj roman Empire Falls, kaže da je bio zbunjen Endghalovom izjavom kako je "Europa još uvijek središte književnog svijeta….a ne Sjedinjene Države": "To je prije svega vrlo neobična izjava. Ideja da se književnost nalazi na nekom fizičkom mjestu mi se čini nerazumnom. A niti mi se čini razumnom njegova optužba kako Sjedinjene Države ne sudjeluju u 'velikom dijalogu' književnosti. Mislim da je knjiga sama po sebi dijalog. Ako ja ili neki drugi američki pisac napišemo knjigu, tad je ta knjiga doprinos tom dijalogu".
Budući da su tri od četiri posljednje Nobelove nagrade za književnost dodijeljene autorima koji su vrlo glasni kritičari Sjedinjenih Država i vanjske politike Washingtona, čuju se glasovi da Švedska akademija favorizira protu-američki nastrojene pisce. Francine Prose predsjednica je američkog Pen kluba, organizacije koja zagovara prava pisaca diljem svijeta. Ona se ne slaže s takvim kvalifikacijama: "Svaka nagrada prolazi kroz faze. I izgleda da tijekom izvjesnog vremenskog razdoblja nagrađuje izvjesnu vrstu knjiga. Međutim, spektar je enorman, kao što je i uvijek bio".
Autorica Francine Prose istovremeno kaže da je Endghal bio u pravu kad je kritizirao američke izdavače da ne čine dovoljno na promicanju književnosti prevedene sa stranih jezika. Američki romanopisac Junot Diaz, također dobitnik Pultzerove nagrade, kaže da bi ova kontroverza mogla imati i pozitivan efekt. "Ako to potakne prosječnog Amerikanca da pročita jednu prevedenu knjigu – unatoč eurocentrističkom elitizmu ovog Šveda - mislim da je to dobra stvar" – kaže Diaz. Inače ova ne odveć taktična izjava dužnosnika Švedske akademije podsjetila je mnoge na reakciju pokojnog američkog pisca Saula Bellowa kad mu je 1976. godine priopćeno da je dobio Nobelovu nagradu: "Drago mi je da sam je dobio, ali mogu živjeti i bez nje".