Kako i cime zamijeniti fosilna goriva, poput ugljena, u proizvodnji elektricne energije? Jedna od alternativa je rabiti biogoriva koja se dobivaju preradom biomase, materije biljnog porijekla. Ekoloski je prihvatljivija, ne ubrzava proces klimatskih promjena. Na americkom Srednjem Zapadu puno se i govori o uzgajanju milijuna hektara trave za proizvodnju biomase....
Na svojoj farmi u Illinoisu John Caveny uzgaja jednu od energetskih biljaka, divovsku travu zvanu miskantus: "Sad je negdje oko tri i pol metra visoka, ali jos nije potpuno izrasla".
Miskantus je visegodisnji usjev cija se biomasa moze koristiti za proizvodnju elektricne energije. Svrha je zamijeniti ugljen koji u atmosferu izbacuje ugljicni dioksid i doprinosi globalnom zatopljavanju: "Za razliku od energije vjetra ili solarne energije, kod kojih nema ugljicnog dioksida, biljke, kojima se to isto postize, imaju dodatnu korist – one rabe ugljicni dioksid, uzimaju ga iz zraka, i pohranjuju u tlu, tijekom svog rasta".
Strucnjaci kazu da je to tocno, barem na neko vrijeme. Medjutim, da bi se te prednosti maksimalno koristile, potrebni su mnogi pogoni za sagorijevanje energetskih biljaka. Problemi je u nerazmjeru između ponude i potraznje za energetskim biljkama. Naime, proizvodjaci ne zele investirati u postrojenja na biomasu dok farmeri ne budu u stanju jamciti dovoljnu količinu energetskih biljaka. Farmeri ce, kaze Caveny, poceti od maloga: "Dovoljno, recimo, za grijanje trgovackog centra".
Takvi ce projekti, dodaje on, uvjeriti proizvodjace energije u pouzdanost trzista energetskih biljaka. Pocet ce ulagati, kupovati energetske biljke, opskrbljivati energijom biomase predgradja i gradove. No, to su samo njegova predvidjanja. Farmer Brian Reggie kaze da bi energetske biljke mogle biti savrsene za farme, za grijanje staklenika, primjerice, ali ne vjeruje da bi za to bili zainteresirani veliki proizvodjaci energije koji opskrbljuju cijele gradove. Po njemu, za to bi im bila potrebna ogromna kolicina biomase: "S velikom proizvodnjom, potrebno bi bilo kamionima dovoziti gorivo s velikih udaljenosti. Prijevoz biomase je skup, stoga vam je cilj – prevoziti sto manje. To je razlog da se proizvodnja drzi malom i lokalnom".
Steve Flick je dobro poznat u svijetu biomase jer njemu je jedinome poslo za rukom nagovoriti jednu elektranu s pogonom na ugljen da testira energiju trave. Test je bio uspjesan. Ipak, niti jedna elektrana jos nije pristala odustati od ugljena i prijeći na travu. Flick predvidja da ce farmeri Srednjeg Zapada graditi male elektrane: "Mogle bi se nalaziti na svakih 80, 90 kilometara. Ne bi one osvjetljavale ili grijale jedan St. Louis ili jedan Chicago… Mi naime ne pokusavamo rijesiti svjetske probleme, samo nase regionalne i lokalne".
Jer, kaže Steve Flick, sve dok je ugljen jeftin, o proizvodnji energije biomasom za velike gradove sanjat ce samo energetski strucnjaci. Biomasa, po njegovim rijecima, moze posluziti kao gorivo za dobar dio ruralne Amerike i za sada – to je dovoljno.
Do biogoriva uzgajanjem energetskih biljaka
<!-- IMAGE -->