Linkovi

Austrijska potpora slobodnoj trgovinskoj zoni na Balkanu?


Ideja o zamjeni mreže bilateralnih trgovinskih sporazuma između država Balkana objedinjenim opet je dobila potporu, ovoga puta na visokoj razini summita dijela regije u Salzburgu i uz blagoslov imena austrijskog premijera, ukoliko je sudeći po priopćenju Pakta o stabilnosti. Već se izvjesno vrijeme ovaj koncept – inače ekonomski ničim opravdan – kuha ne samo u hodnicima Pakta gdje ga vide kao način produženja njegovog rada, već je prebačen u europsku Komisiju, Austrijanci , podržani posebnim koordinatorom zemljakom Erhredom Busekom najavljuje kako bi objedinjavanje mreže bilateralnih sporazuma mogla unijeti u program austrijskog predsjedavanja Unijom u prvoj polovici iduće godine.

Hrvatska je strana razumljivo nezadovoljna inicijativom koja, de facto, znači stvaranje izdvojene balkanske zone slobodne trgovine. Njezini autori tvrde pak da bi ona zamijenila gotovo ugašenu CEFTA-u, srednjeeuropsku zonu slobodne trgovne stvorenu da se kandidati za EU spreme za izazove zajedničkog tržišta Unije. Zagreb je diskretno naznačio da je koncept zamjene mreže bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini moguć uz neke uvjete i garancije, primjerice članstvo u WTO-u, kakvo se tražilo i za ulaznicu u CEFTA-u. Iskustva iz prakse govore da se ni postojeći sporazumi ne poštivaju do mjere da bi sve strane bile zadovoljne a bez članstva u WTO-u mogući su i jednostrani potezi, suprotni slovu trgovinskih sporazuma ali bez ikakvih, pogotovo ne efikasnih zaštitnih mehanizama ukoliko se dogode, poput unilateralnog određivanja carina na neke hrvatske prozvode uvezene u Bosnu i Hercegovinu.

Niti objedinjeni sporazum ne pruža zaštitu bilo kojem od partnera u ovakvim situacijama. Na nedavnom godišnjem pretresanju provedbe u praksi slova Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje (SSP-a) europska je Komisija htjela znati što Hrvatska misli o ovoj ideji – iz redova hrvatskog izaslanstva obzirno je obrazloženo da je koncept ali samo u principu prihvatljiv jedino uz uvjete kakvi su vrijedili za zemlje okupljene u srednjeeuropkoj zoni slobodne trgovine. Ekonomisti inače nisu uvjereni da bi zamjena mreže sporazuma jednim i stvaranje balkanske zone ubrzalo ekonomski razvoj ovog prostora niti da bi unaprijedilo međusobno poslovanje ili privuklo više stranih ulaganja. Priča s balkanskom zonom nova je potvrda velikih i počesto nepredvidljivih razmjera štete koje trpi Hrvatska radi neotvaranja pregovora o ulasku u EU, odloženih radi manjkave suradnje s Haagom.

XS
SM
MD
LG