Dnevnik "International Herald Tribune" piše o odbijanju Središnje obavještajne agencije CIA-e da objavi tisuće dokumenata koji upućuju da je ova agencija nakon drugog svjetskog rata pomogla nekim nacističkim ratnim zločincima da se sklone pred potjerom i izbjegnu kaznu.
Vladina radna skupina koja se bavi ovom problematikom, u skladu sa zakonskim propisima iz 1998. traži da se sa strogo povjerljivih dokumenata CIA- iz doba hladnog rata, skine oznaka “strogo povjerljivo”. CIA pak to odbija, naglašavajući da je već u skladu s ovim zakonom objavila sadržaj od oko 1,2 milijuna stranica povjerljvih dokumenata, uključujući i dokumente iz dosijea 775 osumnjičenih osoba.
Glasnogovornik CIA-e rekao je da njegova organizacija ne treba objavljivati sadržaj dokumenata koji se ne odnose na ratne zločine.
Povjesničari koji su proučili do sada objavljene dokumente tvrde da su za CIA-u nakon rata radila najmanje petorica bliskih suradnika Adolpha Eichmana, kojeg se smatra arhitektom nacističkog Holokausta protiv Židova. U prošlosti, američki su dužnosnici opravdavali regrutiranje nekih bivših nacista potrebom da se iskoristi njihovo znanje o Sovjetskom savezu i drugim zemljama komunističkog bloka. Neki nacistički znanstvenici, poput Wernera von Brauna, imali su značajnu ulogu u razvoju američkog svemirskog programa.
******
Dnevnik "New York Times" piše o svojevrsnom “preventivnom udaru” Demokratske stranke, koji prethodi predsjednikovom godišnjem govoru u stanju nacije, koji će biti održan u Kongresu prekosutra, u srijedu.
Demokrati će danas prezentirati vlastita stajališta o dvije najvažnije teme koje će – kako se očekuje - dominirati govorom predsjednika Busha, o Iraku i o reformi mirovinskog sustava. Senator Harry Reid će danas, u Novinarskom klubu ovdje u Washingtonu, pozvati predsjednika države da “iskoristi održavanje izbora u Iraku kao priliku za promjenu vlastite politike". “Građanima treba pogledati u oči i predstaviti koherentan plan za budućnost te zemlje” – stajalište je senatora Reida, čelnika demokratske manjine u Senatu.
Članica Zastupničkog doma Nancy Pelosi kritizirat će vladin prijedlog reforme mirovinskog sustava. Vlada predlaže da se dio novca koji porezni obveznici izdvajaju za državni mirovinski fond preusmjeri u privatne investicijske fondove, koji će – jasno – pratiti stanje na burzi dionica. “Privatni investicijski mirovinski fondovi slabe ono što je do sada bio temelj državne mirovne, a to je činjenica da je ta mirovina garantirana, sigurna. Krah internet dionica, 2000. godine, uništio je mnoge male dioničare. "Nemojmo dopustiti da zajamčena mirovina piostane predmet kockanja na burzi” – dio je za danas najavljenog izlaganja Nancy Pelosi.