U članku u najnovijem izdanju tjednika "New Yorker" tvrdi se da su američki specijalci ušli u Iran u okviru priprema za moguću vojnu akciju. Predsjednik Bush izjavio je da ne može isključiti takvu mogućnost, ukoliko Iran nastavi s nastojanjima da razvije nuklearno oružje. Iranski čelnici nazvali su ovaj članak blefom i upozoravaju da će se osvetiti za mogući napad.
Administracija predsjednika Busha i dalje jednim od svojih dugoročnih ciljeva smatra uvođenje demokracije na Srednjem istoku – piše Seymour Hersh u tjedniku "New Yorker". Unatoč bremenu rata u Iraku, piše Hersh, američki specijalci potajno su ušli u Iran u potrazi za nuklearnim i raketnim objektima koji bi se mogli napasti. Vladin konzultant s bliskim vezama s Pentagonom rekao je Seymouru Hershu: "Civili u Pentagonu žele napasti Irak i uništiti što više vojne infrastrukture."
Reizbor predsjednika Busha omogućio je provođenje ovog vojnog plana, piše autor članka u "New Yorkeru". Bijela kuća smatra da ima podršku javnosti za svoju politiku prema Srednjem istoku, te nastavlja jačati svoju kontrolu nad vojskom i CIA-om, dok pokušava smanjiti kongresnu kontrolu nad vlastitim postupcima.
Neki oblik američkog napada na Iran prilično je vjerojatan – ocjenjuje Philip Giraldi, bivši tajni agent CIA-e i jedan od izdavača obavještajnog biltena "Intelligence Brief". "Oni koji su naginjali velikoj invaziji Irana ambicije su vjerojatno malo splasnule nakon onoga što se dogodilo u Iraku. Iran je mnogo veća zemlja s daleko većim brojem stanovnika. Mislim da ćemo, umjesto invazije, imati eskalirajuću tajnu kampanju" - smatra Philip Giraldi.
Patrick Clawson, zamjenik direktora washingtonskog Instituta za politiku prema Bliskom istoku, kaže da, u svjetlu problema u Iraku, tajne akcije imaju mnogo više smisla, i s američke i s izraelske točke gledišta. Izraelski čelnici su u više navrata naglasili da ne mogu tolerirati Iran koji je naoružan nuklearnim oružjem. Dopredsjednik Cheney upozorio je da bi Izrael, ukoliko demokracija ne uspije, mogao bombardirati Iran.
Odgovarajući na članak u "New Yorkeru", glasnogovornik Pentagona Lawrence DiRita izjavio je da je članak "tako pun grešaka da jednostavno nije vjerodostojan". DiRita je dodao da se navodi iz članka temelje na glasinama, aluzijama i sastancima koji se nisu nikada dogodili.
Bivši časnik vojne obavještajne službe Ralph Peters također misli da je članak neutemeljen: "Svaka vojska radi planove za sve moguće opcije – čak i za neke ekstremne opcije, tako da bi bila spremna za sve. Bilo bi nerazumno da američka vojska ne provodi obavještajni nadzor nad iranskim nuklearnim objektima, gdje mule možda razvijaju atomsku bombu.
Događaji poput terorističkih napada na New York i Washington pokazali su potrebu za stalnom budnošću, ističe Peters. "Mislim da radimo upravo ono što bismo trebali raditi, a to je – brinuti o vlastitoj globalnoj sigurnosti, pazeći na potencijalne neprijatelje. No, provođenje obavještajnih operacija ne znači da idemo u rat. Obavještajne operacije provodimo i protiv naših saveznika, a oni isto to rade nama. Tako svijet funkcionira" - rekao je Ralph Peters.
Međutim, postavlja se pitanje – kako bi Iran reagirao na vojni napad. 1981, izraelski borbeni zrakoplovi uništili su irački nuklearni reaktor u Osiraku, no iranski nuklearni objekti bolje su sakriveni i raspršeni su po cijeloj zemlji. Nitko ne može jamčiti da bi u napadu bili pogođeni baš svi.
Iran također ima rakete koje mogu pogoditi Izrael, a Teheran bi mogao potpiriti probleme i u Iraku. Philip Giraldi kaže da bi se, ukoliko bi cilj napada bilo svrgavanje sadašnjeg režima, Iranci vjerojatno usprotivili napadaču: "Reagirat će baš kako bi reagirala bilo koja druga zemlja. Iako je Iran trenutno prilično duboko podijeljen između umjerenih i konzervativaca, u slučaju napada, svi bi se okupili pod istom zastavom."
Giraldi dodaje da Iran predstavlja opasnost i po svoje susjede, ali i šire, no da u toj ocjeni ipak treba zadržati širu perspektivu. On strahuje da neki elementi u administraciji predsjednika Busha možda žele proširiti rat protiv terorizma pod svaku cijenu: "Za njih postoji samo jedno – a to je činjenica da je rat protiv terorizma promijenio sva pravila. To znači da i oni mogu promijeniti svoja pravila. U toj administraciji ima mnogo onih koji žele da ovo preraste u veći projekt, možda i u svjetski rat protiv islama, koji bi predvodile Sjedinjene Države."
Rat protiv terorizma nismo mi odabrali – kaže Ralph Peters, koji ističe da će, uz američku pomoć, Irak uskoro održati prve slobodne izbore i možda tako započeti trend širenja demokracije na Srednjem istoku: "Unatoč prijetnjama, unatoč zastrašivanju, bombama, otmicama, milijuni Iračana će uskoro imati priliku po prvi puta sudjelovati na slobodnim i pravednim izborima. Naravno da činimo greške, kao što ih čine i druge zemlje, no naši napori na širenju slobode su plemeniti i vrijedni truda."
Ralph Peters ističe da se sloboda može najlakše širiti postavljanjem dobrog primjera.
