Već godinu dana, dvije američke robotičke sonde istražuju površinu Marsa. To je otprilike devet mjeseci duže nego što se očekivalo na početku njihove misije. Ovaj tjedan ekipa misije u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon, u Pasadeni, okupila se da bi proslavila prvu godišnjicu slijetanja rovera Spirit, 4. siječnja, i objavila nova otkrića s Marsa.
Na opće čuđenje znanstvenika i direktora misije, par geoloških robotskih sondi Spirit i Opportunity još uvijek šalje snimke iznimno dobre kvalitete, kao i druge podatke o svom okolišu na surpotnim stranama Marsa.
"Za mene, najznačajniji element priče o roverima je da oni još uvijek rade."
Geolog sveučilišta Cornell Stephen Squyres na čelu je ekipe koja vodi rover Opportunity, sondu koja je prošlog ožujka otkrila kemijske dokaze da je nekad Marsom teklo plitko slano more. Nekoliko mjeseci kasnije, i druga sonda, Spirit, otkrila je s druge strane Marsa kamenje izmijenjeno djelovanjem vode na način koji ukazuje da je u doba stvaranja tog kamenja voda sipila ispod površine planeta.
"Trajno nasljeđe ove misije bit će saznanje da je nama susjedni planet nekad imao uvjete pogodne za život. Što to znači za porijeklo života, što to znači za evoluciju života – to će ustanoviti neki budući programi istraživanja Marsa."
Znanstvenici nisu očekivali da će robotske sonde trajati toliko dugo. Sam Mars je pomogao s manje ledenom zimom nego što se predmnijevalo, kao i s manje pješčanih naslaga na solarnim panelima rovera. To je baterijama dvaju robota omogućilo da i dalje imaju jaki naboj. Mehanički problemi su bili tek neznatni. No, znanstvenici misije ne počivaju na lovorikama. Stephen Squyres kaže da je Spirit otkrio kamen, nazvan "Wishbone", čiji sastav ne nalikuje ičemu dosad viđenom na Marsu.
Uobičajeno, kamenje ima prilično uniformnu granuliranost, međutim, "Wishbone" je neujednačene strukture sa zrncima različite veličine i oštrih kuteva, ukazujući da je možda nastalo eksplozivnim događajem, poput udara meteora ili vulkanske erupcije. Isto tako, on ima i znatno više fosfora od ranije analiziranih uzoraka marsovog stijenja. Ovo potonje moglo je biti izazvano oplakivanjem vodom bogatom fosfatima.
"Ukoliko se to dogodilo, onda smo saznali nešto o kemizmu vode na Marsu što je u potpunosti drugačije od stanja viđenog samo 500 metara dalje. Dakle, saznajemo da se kemizam vode mijenja s lokacijom ili, možda, s vremenom."
Dok geolozi analiziraju nalaze robotičkih sondi, NASA se priprema za lansiranje još jedne svemirske letjelice za sedam mjeseci. Ona će se pridružiti američkim satelitima koji već kruže oko Marsa, a služit će za izviđanje budućih mjesta za slijetanje robotičkih sondi. Dugoročno, NASA planira dopremiti na Zemlju uzorke stijenja i tla Marsa koji bi mogli sadržati fosile života s Crvenog planeta. Još dugoročnije, Sjedinjene Države planiraju poslati i ljude u istraživanje Marsa, ali za sada još nije postavljen nikakav vremenski rok za takvu misiju.(žc)