Za dizanje temperature uoči summita lidera Europske Unije pobrinula se zapadna obala Atlantika, lansiranjem tzv. 'non - papera' u kojem SAD Europljanima preporučaju da ne otvaraju pregovore s Hrvatskom bez pune suradnje s Haagom.
Neformalna informacija s ovakvim sadržajem nije ništa novoga, niti je američki stav senzacija – ne jednom je, pogotovo na sjednicama u NATO-savezu, američki predstavnik povezivao integraciju Hrvatske s besprijekornom suradnjom s Haagom. Stoga tzv. non – paper nije iznenađemje već ponavljanje poznatog stava. Washington je isto sugerirao i za Tursku, od izjava predsjednika Busha pa na dalje, kao što je snažno podržavao proširenje.
Na briefinzima za ovdašnje dopisnike veleposlanici članica Unije iznose detalje koji nama pomažu sastaviti mozaik. Predstavnik nizozemskog Predsjedništva ističe da su ministri vanjskih poslova u ponedjeljak zaista pripremili teren (makar što se Hrvatske tiče, za Tursku, kao pitanje ne dana nego desetljeća sve ostaje otvoreno).
Ovo znači početak pregovora u ožujku ili travnju, za buduće, luxembourško Predsjedništvo travanj je prihvatljiviji iz tehničkih razloga, te početak pregovora uvjetovan suradnjom s haaškim sudom. Lideri mogu, iako ne moraju, prihvatiti ono oko čega su se usaglasili ministri.
Ovdašnje indiskrecije inače vele da sada samo četiri zemlje zagovaraju bezuvjetno otvaranje pregovora, a to su Austrija (kao neformalna predvodnica skupine), Mađarska, Slovačka i Luxembourg. Njemačka se, iako nepromijenjenih pogleda, povukla u drugi plan, jednako kao Francuska i nekoliko manjih zemalja, recimo Slovenija.
Velika Britanija, Skandinavci i tiha Nizozemska, uz potporu Italije, raspoloženiji su za tvrđi pristup, što znači njima nema pregovora bez Haaga.
Rezime svega jest da će se oba bloka naći u zlatnoj sredini a to je još jedna šansa Hrvatskoj da se dokaže kao – pravna država pa makar nakon žestokih pritisaka međunarodne zajednice. Koliko je različitih glasova i ocjena trenutno u igri veli i informacija da je na jednom od brojnih pripremnih skupova zakotrljala sugestija da se Hrvatska "veže" s Turskom.
Ovdašnji diplomatski izvori inače upozoravaju da će ocjena da li Hrvatska surađuje nastati temeljem ne samo izvještaja glavne tužiteljice već i pozivanjem na druge izvore. Na glavni je element za ocjenu upozorio nekidan u interviewu nizozemski veleposlanik kojega, kao i sve njegove kolege, ne brine toliko bjegunac koliko činjenica da je malo učinjeno na demontaži Gotovinine mreže potpore, još uvijek inkorporirane u organe vlasti.