Gotovinini jataci 'moćniji su od dijela vlasti koji je iskreno spreman na suradnju' – ova će rečenica Carle del Ponte vjerojatno ostati najduže zapamćena. Ona ukazuje na otvorenu sumnju glavne tužiteljice u efikasnost i ozbiljnost mjera koje su do sada u potrazi za odbjeglim generalom poduzele hrvatske vlasti.
Koje bi konkretne mjere vlada premijera Ive Sanadera trebala poduzeti u lociranju i privođenju Ante Gotovine, ako zaista želi uvjeriti tužiteljicu, Ujedinjene narode i Europsku uniju da čini sve što može?
Ovo smo pitanje postavili Judith Armatta, američkoj odvjetnici koja radi za Koaliciju za međunarodnu pravdu, lobističku organizaciju koja se zalaže za kažnjavanje ratnih zločina.
Judith Armatta: Vlada bi mogla poduzeti neke od mjera koje su bile poduzete u Bosni i Hercegovini, protiv ljudi za koje se smatralo da štite Mladića i Karadžića. Primjerice, zamrzavanje imovine tih osoba. Ili, njihovo otpuštanje s visokih poožaja u vladi i državnoj upravi uopće. Općenito gledano, veliki korak naprijed predstavljalo bi i to da čelni ljudi vlade, kao i stranaka poštuju zakone, pa tako i međunarodnu obvezu isporučivanja Gotovine Tribunalu.
Judith Armatta radi u den Haagu, gdje Koalicija za međunarodnu pravdu pruža profesionalnu pomoć Tribunalu za ratne zločine. Ona kaže da bi hrvatska vlada kao i predsjednik države trebali zaista iskazati “vodeću ulogu u objašnjavanju svojim građanima zbog čega je važno da Ante Gotovina bude izručen den Haagu, te kako je to pitanje povezano s općim naporima da se izgradi zemlja koja se temelji na zakonu.”
Istup Carle del Ponte u Vijeću sigurnosti – kaže Judith Armatta – pokazuje da ona ne vjeruje tvrdnjama visokih hrvatskih dužnosnika da je Gotovina u inozemstvu. "Tužiteljica ne raspolaže indicijama koje bi ukazivale da je Gotovina u inozemstvu – njih joj nije ponudila niti Hrvatska a niti bilo tko drugi. Hrvatska nije dala dokaze koji bi pokazivali da Ante Gotovina nije u Hrvatskoj" - rekla je udith Armatta.
