Dok američki Kongres razmatra načine uspostavljanja učinkovitijeg obavještajnog sustava u zemlji naša kolegica Faiza Elmasry razgovarala je o tome s dvojicom bivših agenata Središnje obavještajne službe, CIA-e.
Larry Kolb je rođen u domu špijuna. Njegova cijela obitelj stalno se selila tijekom Hladnog rata jer je njegov otac vodio kontra-obavještajne aktivnosti diljem Azije, Europe i Srednjeg istoka. Gospodin Kolb izabrao je biznis za svoju karijeru, a kasnije je postao menadžer nekoliko profesionalnih sportaša uključujući boksačku legendu Muhameda Alija. Nakon uspješne karijere Larry Kolb se vratio obiteljskom biznisu te je uskoro bio uključen u tajne operacije na Srednjem istoku, središnjoj Aziji i Latinskoj Americi. Nedavno je otišao u mirovinu iz CIA-e i napisao knjigu o svojim iskustvima. Karry Kolb kaže svojim čitateljima da je posao obavještajca pun stresova i opasnosti.
"Kazna za špijunažu u gotovo svim zemljama svijeta jest smrt i to vas drži napetima. Pored toga, psihološki je teško sprijateljiti se s nekim, a potom tu osobu izdati. No da biste bili uspješni obavještajac morate tako postupiti, a to nije lako."
Gospodin Kolb dodaje da su on i njegove kolege predstavljali važno oružje američkih administracija tijekom Hladnog rata. Američke obavještajne službe danas se suočavaju s drugačijim izazovom – ratom protiv terorizma.
"CIA je utemeljena za borbu protiv Sovjetskog Saveza i komunizma diljem svijeta i još uvijek ima istu strukturu kao krajem 1940-tih i početkom 1950-tih. Mislim da trebamo novu agenciju koja bi se bavila samo muslimanskim pobunjenicima koji su nam danas najveća prijetnja. Ne vjerujem da američke obavještajne službe imaju puno ljudi na terenu koji govore jezik toliko dobro da bi mogli neotkriveno djelovati u područjima od našeg interesa"
Bivši agent CIA-e, Peter Earnest, sadašnji direktor Muzeja špijunaže u Washingtonu, ukazuje na još jedan problem – prodor u terorističku ćeliju.
"Teroristi često djeluju u veoma malim ćelijama koje se sastoje od članova obitelji. Jako je teško prodrijeti u takvu skupinu. Ćelija se može sastojati od dva brata i rođaka. Kako ući među njih? To je veliki problem dok smo za vrijeme Hladnog rata znali tko su obavještajni agenti druge strane i mogli smo doći do njih. To je velika, velika razlika."
Kako kaže Peter Earnest jedna se stvar nije promjenila, a to je da novca za obajveštajne djelatnosti nikad nije dovoljno.
"Poznato mi je da tijekom godina obavještajna zajednica nije imala dovoljno sredstava za dugoročnu obuku. Po okončanju Hladnog rata mnogi ljudi su rekli da nam obavještajne službe više nisu potrebne, a sada se odjednom svi se pitaju – kako to da nemamo dovoljno obavještajaca. Malo je kasno za to. Bivši direktor CIA-e, George Tenet, rekao je u svjedočenju pred Kongresom da će trebati dobrih pet godina prije nego se obuči novi kadar obavještajaca koji su nam neophodni."
Prošlog tjedna, nakon izbora, predsjednik Bush je pozvao Kongres da usvoji zakon o učinkovitoj reformi obavještajnih službi. Zastupnički dom i Senat usvojili su prijedloge zakona kojim bi se uspostavio novi nacionalni centar za protuobavještajnu djelatnost i kojim bi se uspostavila dužnost nacionalnog obavještajnog direktora koji bi koordinirao rad svih agencija izuzev onih koje spadaju pod Pentagon. Međutim, Zastupnički dom i Senat nisu se uspjeli dogovoriti oko toga kolike bi ovlasti trebao dobiti direktor obavještajnih službi, Pregovarači dva doma pokušavaju izgladiti razlike prije nastavka sjednice Kongresa kasnije ovog mjeseca.
