Razlike među spolovima odavno su predmet burnih debata, a ponekad i – negodovanja. Muškarci su lovci, a žene – njegovateljice. Muškarci su logični i promišljeni. Žene su intuitivne i emocionalne. Neki čak tvrde da muškarci imaju gen za matematiku, koji žene nemaju Takvi stereotipi su - kaže profesorica novinarstva sa Sveučilišta Bostona Caryl Rivers – jednostavno netočni.
"Ispitali smo rezultate matematičkih testova i ustanovili da i žene i muškarci postižu gotovo iste rezultate. Slično je i s govornim vještinama, iako mnogi vjeruju da dječaci zaostaju za djevojčicama u ovim vještinama," kaže orofesorica Caryl Rivers, koja je provela osam godina proučavajući sa svojom kolegicoma sa Sveučilišta Brandeis Rosalind Barnett oko 1.500 studija o razlikama među spolovima na polju psihologije, obrazovanja i karijere. Također su preispitale niz knjiga, kao što su "Muškarci su s Marsa, a žene s Venere" Johna Graya i "Jednostavno ne razumiješ" Debore Tannen.
Profesorica Tannen, koja predaje lingvistiku na washingtonskom sveučilištu Georgetown, smatra da među spolovima postoje oštre razlike kada se radi o načinu na koji komuniciraju. Kako kaže, muškarci koriste razgovor da bi uspostavili hijerarhiju, a žene kroz razgovor pokušavaju uspostaviti kontakt s drugom osobom.
"Zašto muškarci nikada ne pitaju za upute kada nekamo idu? Zato je bi to značilo da moraju zatražiti pomoć. Muškarcima je vrlo neugodno reći: "Izgubio sam se. Treba bi pomoć." To smatraju gubitkom statusa, padom u hijerahiji," kaže naša sugovornica.
Caryl Rivers i Rosalind Barnett ne slažu se s ocjenom profesorice Tannen. U svojoj knjizi "The Same Difference – Bez razlike", iznose tezu da oblike komunikacije definira ne spol, već situacija, karakteristike ličnosti i vlast.
"Znamo da oni koji su "na vlasti" ili "imaju moć", bez obzira na spol, drugačije razgovaraju s onima koji rade za njih. Prekidaju ih u pola rečenice i ne slušaju ih pažljivo. Potčinjeni, pak, moraju slušati što im se kaže i postavljati pitanja. To nije pitanje spola, već vlasti," objašnjava profesorica Barnett.
Profesorica Tannen slaže se da i drugi faktori utječu na to kako se ljudi ponašaju i komuniciraju. No, ipak vjeruje da je u tome najvažniji spol, jer, kako kaže, biologiju nije moguće razdvojiti od kulture. Anatomija ipak nije sudbina – odgovara Caryl Rivers.
"Znanost nam jasno kaže da žene imaju više ženskih, a muškarci – muških ormona, no to ne definira cijeli naš život. Ako imate više estrogena, ne znači da ne možete biti odličan šef policije. A ako imate više testosterona, to ne znači da ne možete čuvati malu djecu," kaže profesorica Rivers.
Iako njihova knjiga "Bez razlike" neće vjerojatno privesti kraju debatu o spolovima, Caryl Rivers i Rosalind Barnett nadaju se da će svojim djelom ženama i muškarcima pomoći da pronađu ne ono što ih dijeli, već ono što ih spaja.