Brutalno ubojstvo Amerikanca Paula Johnsona u Rijadu dodatno je narušilo image Saudijske Arabije, dugogodišnjeg američkog saveznika u arapskom svijetu. Nalazi li se strateški odnos između ove dvije zemlje na rubu propasti? Tko snosi krivicu te može li se išta učiniti kako bi se taj odnos spasio?
Problemi u američko-saudijskim odnosima pokazali su se odmah nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Idejni začetnik tih napada, Osama bin Laden je Saudijac, kao i 15 od 19 otmičara zrakoplova koji su se zabili u Svjetski trgovinski centar i Pentagon. Sjedinjene su Države dugo vremena smatrale Saudijsku Arabiju “umjerenom” islamskom kraljevinom.
Međutim, kritičari ističu opasnosti wahabizma – oblika islama koji dominira u Saudijskoj Arabiji, a analitičari ga smatraju protu-zapadnjačkim i anti-semitskim. Kao još jedan argument se navodi da rigidan saudijski politički sustav i loše gospodarsko stanje otuđuju i radikaliziraju nezadovoljne mlade ljude. Čuju se i tvrdnje da saudijska vlada aktivno pomaže islamističkim pokretima u svijetu te da tolerira lokalne organizacije koje financiraju ekstremističke i terorističke skupine.
Thomas Lippman autor je knjige “Unutar privida: krhko američko partnerstvo sa Saudijskom Arabijom. On se slaže da je saudijsko čelništvo pokušalo ugoditi islamskim radikalima."Sklopili su lošu nagodbu i zapravo platili loše ljude da obave svoj prljavi posao negdje drugdje, a da kraljevinu Saudijsku Arabiju ostave na miru. U samoj kraljevini tolerirali su, a možda čak i ohrabrivali, obrazovanje u školama te propovjedi u džamijama koje nisu – da se tako izrazim – baš najtolerantnije niti su najhumanije nastrojene prema ostatku svijeta. Sada su sučeljeni s ogromnim problemom, koji su barem djelomično i sami uzrokovali i tek se sada počinju nositi s njime".
Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001, predsjednik Bush objavio je plan za demokratizaciju šire regije Srednjeg istoka. Izjavio je da jedino reforma i odgovorne vlade, koje građanima polažu račune, mogu spriječiti rast ekstremizma unutar islamskog svijeta. Neki smatraju da bi sukladno tome, Sjedinjene Države trebale tražiti od svojih arapskih saveznika poput Saudijske Arabije provođenje više liberalnih reformi.
Među onima koji se ne slažu s takvim stavom je Chas Freeman, bivši veleposlanik u Saudijskoj Arabiji, koji tvrdi da bi to bilo preuranjeno i kontraproduktivno. "U Saudijskoj Arabiji postoje ljudi koji bi željeli da se u njihovoj zemlji razvije nešto nalik demokraciji zapadnjačkog stila. No, znatno veći broj ljudi ima drugačije mišljenje. Mislim da mi, stranci, ne možemo nametnuti naš način života, naše poglede, ideale niti političku filozofiju bilo kojoj drugoj stranoj zemlji. Najviše što možemo učiniti jest da pomognemo onima koji žele da im se pomogne da postignu napredak – činili oni to sami ili pak uz našu pomoć".
Veleposlanik Freeman objašnjava da američko-saudijski odnosi naoko izgledaju solidni. No, sve je više onih koji taj odnos dovode pod znak pitanja – kako u Sjedinjenim Državama, tako i u Saudijskoj Arabiji. Po njegovom mišljenju, američkoj je vladi jasno da Saudijska Arabija u doglednoj budućnosti neće uvesti vladu temeljenu na reprezentaciji birača. Međutim, on smatra da saudijske ekonomske i društvene institucije počinju dopuštati veću participaciju građana.
Razlog tome, međutim, leži u unutrašnjim promjenama, a ne u pritisku izvana. "Gospodarstvo i demografija pokreću mnoge od tih promjena. Segment mlade populacije raste velikom brzinom, a mlade treba učiniti produktivnim građanima. Tu je i nova generacija obrazovanih žena koje žele veću ulogu u donošenju odluka u društvenoj i gospodarskoj sferi života. O tim se promjenama radi".
I Thomas Lippman i Chas Freeman smatraju da Sjedinjene Države i Saudijska Arabija ne smiju dozvoliti da ekstremisti upropaste njihovo partnerstvo. Te su dvije zemlje još uvijek povezane gospodarskim, političkim i sigurnosnim interesima. No, uzevši u obzir postojeći bijes arapskog svijeta prema američkoj politici, analitičari sumnjaju da u ovome trenutku Washington može učiniti nešto više kako bi potaknuo saudijske reforme ili riješio unutarnje probleme te zemlje.
