Jedno novo genetsko istraživanje donosi nadu oboljelima od bolesti mišića. Gen koji je odgovoran za takozvanog super-miša, laboratorijsku životinjicu neobično razvijenog mišićja, izgleda da jednako tako djeluje i kod ljudi.
Fenomen je otkriven kod jednog djeteta u Njemačkoj, kojemu je genetska abnormalnost - odnosno, mutacija jednog gena - donijela ekstremnu mišićavost. Trenutno, s manje od 5 godina, ovaj dječačić može podizati svakom rukom po jedan uteg od tri kilograma, i to s ispruženim rukama. Njegovi su mišići dvostruko veći nego u vršnjaka, uz upola manje tjelesne masti. Slučaj ovog dječaka, opisan u ovotjednom izdanju časopisa "New England Journal of Medicine", prvi je zabilježeni slučaj ovakve mutacije kod ljudi.
Mnogi znanstvenici vjeruju da bi ta genetska mutacija mogla na koncu rezultirati otkrićem lijekova protiv mišićne distrofije i drugih bolesti koje uništavaju mišiće. I sportaši bi se vjerojatno isto željeli domoći lijeka, koji bi im dao mišićnu masu bez uporabe steroida.
Mutirani segment DNK kod spomenutog dječaka blokira stvaranje proteina miostatina, koji ograničava rast mišića. Otkriće dolazi sedam godina nakon što su znanstvenici Sveučilišta Johns Hopkins stvorili 'miša Supermena' blokiravši gen koji stanicama naređuje da stvaraju miostatin.
S obzirom da je potencijalno tržište za takve lijekove ogromno, znanstvenici na akademiskim ustanovama i u farmaceutskim kompanijama već rade na načinima za ograničavanjem količine i aktivnosti miostatina u organizmu.
Mišićna distrofija najčešća je genetska bolest u svijetu. Protiv nje nema lijeka, a najčešći oblik - Duchenneova distrofija - dovodi do smrti obično i prije nego što oboljela osoba dostigne odraslu dob.