Istaknuti američki onkolog Jerome Groopman objavio je novu knjigu: “Anatomija nade: Kako su ljudi pobijedili teške bolesti”. U svom djelu Groopman navodi da postoje medicinske osnove za tvrdnju prema kojoj nada pomaže oporavku od teških oboljenja.
Materijal za knjigu “Anatomija nade” Groopman je dobio na temelju slučajeva iz vlastite liječničke prakse te nedavnih znanstvenih istraživanja. Kako vjeruje, važno je razumijeti što je nada i po čemu se razlikuje od optimizma.
"Optimist kaže sve će biti dobro, No, u stvari, znamo da u životu to nije uvijek slučaj. Istinska nada uviđa sve probleme i sve poteškoće s kojima se suočavamo, ali kroz njih vidi potencijalni put za bolju budućnost. Novost u mojoj knjizi je upravo to razumijevanje nade, te promjene koje se događaju u našem mozgu i našem tijelu kad vidimo put prema budućnosti," kaže gospodin Groopman.
Na pitanje o kakvim promjenama je riječ Jerome Groopman pojašnjava: "U mozgu se stvaraju kemijski spojevi koji smanjuju razinu boli koju osjećamo, a bol je često glavna zapreka pacijentima da započnu tretman ili da pronađu snagu da ga dovrše."
U tom smislu gospodin Groopman naveo je artritis i Parkinsonovu bolest, a, prema njegovim riječima, neki sugeriraju da nada pomaže i bržem oporavku od srčanog udara. Što se raka tiče, Jerome Groopman dodaje da pozitivni stav sigurno neće dovesti do toga da rak jednostavno nestane. Međutim, kako kaže, treba pronaći snagu da se uživa u tretmanu koji može izlječiti.
On vjeruje da liječnik mora biti iskren prema pacijentu, ali ga i potaknuti da zadrži nadu i podvrgne se tretmanu čak i kad su prognoze crne. Jerome Groopman navodi slučaj Dana Conrada, veterana Vijetnamskog rata kojeg je liječio.
"Obolio je od limfoma koji se mogao izlječiti pa ipak nije mogao učiniti prvi korak. Nije vidio nadu. Pokazalo se da je jedan njegov kolega iz vojske također imao rak, ali rak pluća, da se liječio, ali bezuspješno, te je umro užasnom smrću. Dakle, on je jedino vidio svog prijatelja koji je umro. Međutim, jedna medicinska sestra u klinici za kemoterapiju učinila je nešto briljantno, posjela je Dana pokraj jedne žene s limfomom koja je bila na putu oporavka. Tako je on uvidio da postoji nada i mogao je vidjeti vlastitu budućnost," kaže Jerome Groopman.
Na pitanje što učiniti kad bolest toliko uznapreduje da više nema nade gospodin Groopman je spomenuo slučaj jedne pacijentice koja je oboljela od raka dojke. Kad joj je rekao da više nema lijekova koje bi joj dao ona mu je odgovorila da se vara kazavši kako on ima lijek prijateljstva.
Jerome Groopman vjeruje da ljudi dolaze kod liječnika u potrazi za nadom. Dio njegovog posla je da upozna pacijente, da razumije što ih pokreće te koju bi unutarnju snagu mogli iskoristiti kako bi u njima zaživjela nada u izlječenje.
Knjigu “Anatomija nade” objavila je izdavačka kuća Random House.