Jutrošnja izdanja američkih dnevnih listova posvećuju veliku pažnju ovotjednim saslušanjima odbora za istragu terorističkih napada u rujnu 2001. godine.
'Ključna sila iza komisije', piše bostonski "Christian Science Monitor", obitelji su i organizirane skupine preživjelih žrtava terorističkih napada u New Yorku i Washingtonu. Od samog početka, upravo su te skupine poguravale službene istrage, a bile su i glavni pokretač osnivanja neovisnog istražnog odbora, koji je ovaj tjedan, u sklopu svoje istrage, saslušavao visoke dužnosnike administracija predsjednika Busha i Clintona. Predsjedatelj istražnog odbora Jamie Gorelick skupina obitelji i preživjelih žrtava pripisuje u zaslugu da su odboru pružile svojevrsne smjernice rada; čitavo vrijeme istrage te skupine održavaju službenu vezu s odborom i redovito šalju svoja pitanja i sugestije.
U stalnom pritoku pitanja, nalaze se i stotine upućene konkretno predsjedniku Bushu, ukoliko on pristane javno svjedočiti. Među tim pitanjima su, recimo, i slijedeća: Koje obrambene mjere ste preduzeli u odgovor na upozorenja iz 11 zemalja, koja su došla prije rujna 2001.? Zašto nitko, niti na jednoj razini vlade, nije smatran odgovornim za propuste koji su doveli do terorističkih napada? Zašto je novinaru Bobu Woodwardu bio dozvoljen pristup tajnim brifinzima predsjednika, dok službenim istražnim organima nije?" - nabraja u svom napisu "Christian Science Monitor".
"New York Times" se bavi propuštenim šansama u dugom lovu na bin Ladena, koje su objelodanjene istragom ovog neovisnog odbora. G. 1996, piše njujorški list, CIA je tajno stvorila posebnu operativnu jedinicu posvećenu praćenju jednog jedinog čovjeka, saudijskog egzila Osame bin Ladena, koji je tada živio u Sudanu, a smatralo ga se glavnim financijerom terorista. Već do početka slijedeće godine, ova je jedinica - poznata pod nazivom 'Bin Laden Station' - ustvrdila da je on i organizator terorista, s bazama u Afganistanu i vojnim odborom, koji je planirao operacije protiv američkih interesa diljem svijeta.
No, piše dalje Times, osjećaj uzbune među djelatnicima ove jedinice nisu dijelile i druge strukture, niti unutar obavještajnih krugova, a ni među politički najmoćnijim osobama. Dapače, ovi su se agenti osjećali ismijavanima zbog svoje gorljivosti. Otada, kako pokazuje istraga, tijekom gotovo pet godina do napada na New York i Washington, sve je samo priča o birokratskim nesporazumima, diplomatskim slijepim ulicama, vojnom oklijevanju, obavještajnim neuspjesima, političkom suparništvu i lošem političkom kalkuliranju na najvišim razinama administracija dvaju predsjednika, piše "New York Times".