Otkako se njome, 1931, prvi posluzio povjesnicar James Truslow Adams u knjizi pod naslovom The Epic of America, u americkoj kulturi vjerojatno nema rasprostranjenijeg, sveprisutnijeg kliseja. Ta dobro poznata fraza americkog leksikona munjevitom je brzinom bila prihvacena iako je njeno znacenje i danas prilicno neodredjeno i nejasno mnogima.
Svjestan da izraz do tada nitko drugi nije koristio, Adams je svoju knjigu, zapravo, zelio nasloviti “American Dream.” No, njegov urednik, Ellery Sedgwick, tu je ideju odbacio, rekavsi, navodno, da “nema tog punokrvnog Amerikanca koji ce za san platiti tri i pol dolara.” Toliko je, naime, kostala Adamsova knjiga. Adamsov argument je bio: “Punokrvni Amerikanci uvijek su bili spremni svoj zadnji peso na san prokockati.” I Adamsova knjiga ce bestsellerom postati.
Postoje mnoge definicije "Americkog sna," od individualnog uspjeha do ostvarenja nekih visih ideala kao sto su pravda i jednakost svih gradjana. Mnogima "Americki san" znaci materijalno blagostanje – luksuzni automobil, kuca u predgradju, sigurna i solidna placa, mogucnost da budu dio potrosackog gospodarstva. Mnogi i kazu da je “Americki san” postao utrka za materijalnim dobrima, da ljudi sve vise rade kako bi imali sve bolje automobile, sve ljepse kuce, a sve manje vremena da uzivaju u njima. Drugi podsjecaju da “Americki san” i dalje ostaje izvan dosega siromasnih radnika koji dva posla moraju obavljati kako bi im obitelj prezivjela. Ima i onih koji slijede noviju verziju “Americkog sna,” u kojoj je zivjeti jednostavnim, ali punim zivotom daleko vaznije od financijskih dobitaka. Za neke, taj san je individualna sloboda, diploma s koledza, bolje sutra. Vecina je, kazu, u Ameriku i dolazila, i dolazi, sljedeci neku verziju "Americkog sna." Interpretacije izraza jednako su raznolike kao sto je i americka kultura. Mnogi kazu “Americki san” je, iznad svega, ona Americi svojstvena vrsta optimizma koja joj je prve doseljenike i dovela i koja ne dopusta nikakva ogranicenja na ono sto covjek moze imati ili postici vlastitim rukama. Ideja da je covjeku dovoljna samo cvrsta odluka da bi za sobom ostavio nasljedje bogatstva i postignuca, najtrajnija je i najpostojanija, mozda, nada Amerikanaca. San se tijekom vremena, naravno, mijenjao, ponekad otkrivao, ponekad prikrivao konture americkog drustva. Kad je rijec o “Americkom snu,” mnogi s pravom upozoravaju, ne moze se zanemariti niti mnoga americka nocna mora, za svaku svijetlu stranu sna, isticu, postoji i ona mracna – pokolj Indijanaca, kolonijalna ekspanzija, ropstvo Crnaca, lose postupanje s imigrantima, ravnodusnost prema siromasnima, unistavanje okolisa, imperijalisticka agresija.
”Americki san” proturjeci takvoj povijesti, nije dostupan svakome u Americi, kritiziraju mnogi. Bi li Martin Luther King, pitaju neki, danas smatrao da se njegov san ostvario? Militantni crnacki vodja, Malcolm X, rekao je:”Ne vidim ja nista od americkog sna; sve sto vidim, to je jedna americka mora.” Crnacki pisac James Baldwin polozaj Afro-Amerikanaca usporedio je sa “suncem obasjanim zatvorom ‘Americkog sna.’” Indijanski shaman predvidio je dolazak Evropljana u svojim snovima i vizijama. Mogli bismo reci – san jednog covjeka, drugome je nocna mora…. Neki u “Americkom snu” vide mitske korijene koji sezu u onaj drevni san o “savrsenom drustvu” i mitu Amerike kao raju koji je postojao davno prije nego sto je kontinent otkriven bio. Neki u “Americkom snu” vide religiozne korijene iako je ona davna puritanska vizija odavno vec postala svjetovna; drugi, pak, politicke, koji pocinju s Deklaracijom o nezavisnosti i s americkom Ustavom. Otada, u americki su leksikon usle i mnoge druge fraze kao sto je Manifest Destiny – geslo o sirenju Sjedinjenih Drzava na Zapad kao prirodnom pravu americke nacije; zatim, Frontier – zapadna granica naseljenosti SAD-a; i Melting Pot – drustvo u kojemu se doseljenici asimiliraju, narocito amerikaniziraju. Svi su ti izrazi postali dio “Americkog sna.” Politicari taj san zazivaju jos od vremena Jamesa Truslowa Adamsa. A Adams ga je u svojoj knjizi 1931, opisao ovim rijecima:”San je to o zemlji u kojoj bi zivot trebao biti bolji i bogatiji i puniji za svakoga, s mogucnostima za svakoga prema njegovim sposobnostima. Onima iz visih evropskih slojeva, taj ce san biti tesko razumjeti i adekvatno interpretirati, a i nas je, ovdje, puno koji smo prema njemu postali sumnjicavi. Nije to san o automobilima ili obicnim novcima, vec san o drustvenom poretku u kojemu ce svaki muskarac i svaka zena moci postici ono najvise za sto prirodjeno imaju dara i biti priznati od drugih za ono sto jesu, bez obzira na slucajne okolnosti rodjenja ili polozaja.”
