Brojno hrvatsko izaslanstvo, predvodjeno saborskim zastupnikom i voditeljem hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO saveza Krešimirom Ćosićem, koje su činili predstavnici ministarstava vanjskih i unutarnjih poslova, zatim financija, gospodarstva te ministarstva obrane, okončalo je svoj posjet Sjedinjenim Državama, ocjenjujući svoj boravak vrlo uspješnim.
Središnje teme washingtonskih razgovora hrvatskog izaslanstva bile su spriječavanje širenja oružja za masovno uništavanje, posebno nuklearnog naoružanja i nuklearnih tehnologija. To je pitanje iznimno važno za svjetsku sigurnost. Razgovaralo se i o čitavom nizu drugih pitanje poput konvencionalnog naoružanja, streljiva, lakog naoružanja i vojne opreme...kojima se ranije nije poklanjala velika pažnja, ali u svakodnevnici prepunoj terorističkih akcija postaje vrlo važna tema.
Takvo se oružje lako prenosi i predstavlja ozbiljnu prijetnju. Razgovori su se vodili i oko širenja materijala i roba dvostruke namjene – civilne i vojne. Ta pitanja se reguliraju nizom medjunarodnih sporazuma koje mora poštovati i Republika Hrvatska što znači da moramo standardizirati i modernizirati svoj zakonodavni sustav.
Krešimir Ćosić izdvaja razgovore vodjene u Ministarstvu Domovinske sigurnosti o Obalnoj straži. Hrvatska ima gotovo šest tisuća kilometara obale koja nije dovoljno kvalitetno zaštićena. Upravo ovih dana u Hrvatskoj boravi izaslanstvo američke Obalne straže i predstavnika Ministarstva Domovinske sigurnosti koje zajedno radi s našim inspektorima u Rijeci, Splitu, a vrlo skoro i Dubrovniku kako bi se podigla razina kvaliteta rada inspekcija ogromne količine materijala koji se iskrcava u tim lukama.
«Razgovori koje smo imali u State Departmentu i Kongresu pokazuju da Hrvatska ima razloga očekivati snažniju američku potporu nego što je do sada imala. To je zasluga nove hrvatske vlade koja je zaslužna što su se u mjesec dana dogodile neke stvari koje se, na žalost, nisu dogodile godinama prije toga» - naglasio je Krešimir Ćosić u razgovoru s novinarima te je istaknuo iznimnu važnost skorog posjeta američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda Hrvatskoj.
Naš sugovornik smatra da razgovori na najvišoj razini, poput nedavnog izmedju američkog državnog tajnika i hrvatskog ministra vanjskih poslova i predsjednika Sabora pokazuju da Sjedinjene Države žele s Hrvatskom razviti pune partnerske odnose u svakom pogledu – sigurnosnom, političkom, bilateralnom, a to ujedno znači da Amerikanci pružaju Hrvatskoj potporu za dostizanje svih strateških ciljeva vezanih uz približavanje Europskoj uniji i osobito NATO savezu. Dakako – kaže Krešimir Ćosić – takva razina medjusobnog povjerenja zahtijeva i neke vrlo konkretne i pragmatične poteze vezane uz Članak 98 i neke druge djelatnosti. Pitali smo – spada li u te druge djelatnosti i eventualni odlazak hrvatskih vojnika u Irak?
«Možemo očekivati da sudjelovanje Republike Hrvatske u mirovnim operacijama u budućnosti bude intezivnije. Ima nekoliko razloga zbog kojih mislimo ne da je to nužno nego da je opravdano. Republika Hrvatska je od 1992.godine bila država koja je konzumirala potporu medjunarodne zjednice u onome što se zove uspostavljanje i očuvanje mira. Hrvatska sada, ne samo kao dio svoje odgovornosti prema medjunarodnoj zajednici i ne samo kao obveza zbog onoga što je medjunarodna zajednica učinila prema Hrvatskoj, naša zemlja kao suvremena, moderna i ambiciozna država Republika Hrvatska već danas sudjeluje u mirovnim operacijama u Afganistanu i broj naših predstavnika vjerojatno se može i povećati, a kada budu stvoreni odredjeni uvjeti i okolnosti vjerojatno će se i u Saboru razgovarati o slanju hrvatskih profesionalnih vojnika i časnika u mirovne operacije u Irak gdje već sudjeluju mnoge države suvremenog svijeta i zaista ne bi trebalo biti čudno, ne bi trebalo biti neobično da i hrvatski vojnik u jednom takvom sastavu sudjeluje u uspostavljanju nove, demokratske vlade u Iraku sa svim onim rizicima koje takva vojna operacija sama sa sobom donosi.»
Što je s Člankom 98, odnosno sporazumom na kojem inzistira američka vlada, kojim bi se Hrvatska obvezala da neće isporučivati američke državljane Medjunarodnom kaznenom sudu?
«To je posebno važan predmet naših bilateralnih odnosa i dogovoreno je da se u radu na rješavanju tog problema uspostave zajedničke ekipe pravnih stručnjaka kako bi se pronašla što je moguće kvalitetnija i za obje strane prihvatljiva rješenja. Vjerujemo da će produktivnost tih ekipa vrlo skoro se i evidentirati.»