Otvorena prosle subote, dvadeset i drugog studenog, izlozba “America On the Move” najveci je projekt koji je ta uvazena povijesna ustanova Washingtona poduzela od svog osnivanja, pocetkom 60-ih godina. Izlozba ce biti otvorena – puna dva desetljeca.
Za pocetak, evo samo par slika s te izlozbe, samo nekoliko od vise od 300 vecih eksponata izlozenih na 26.000 cetvornih stopa muzejskog prostora - 199 tona teska parna lokomotiva.....Fordov Model T automobil.....i Buick Sedan 1950..... i Ford Country Squire station wagon, karavan, 1955.....i Peterbilt kamion..... i Harley-Davidson motocikl i od njega jos stariji americki – Indian.....pa brodski kontejner....kao sto rekoh, samo nekoliko od vise od 300 predmeta od kojih je vecina izlozena u povijesnim kontekstima, pa je tu i mnostvo kulisa, bogatstvo scenografije, lutaka u prirodnim velicinama, zvukova, fotografija...sve to vrlo zivom i stvarnom cini izlozbu pod naslovom “America On the Move,” Amerika u pokretu....
Postavljena u Povijesnom muzeju Smithsoniana, izlozba je epska prica o povijesti transporta u Sjedinjenim Drzavama. Amerika je, za bolje sutra, povijesno oduvijek na Zapad gledala. Mobilnost je oduvijek bila odredjujuci cimbenik americkog nacina zivota, odigrala fundamentalnu ulogu u rastu i razvoju Sjedinjenih Drzava. “America On the Move” stoga i ispituje gotovo 200 godina dugu povijest americkog transporta – zeljeznickog, vodenog, cestovnog i zracnog prijevoza – te kako je ono utjecalo na nacin zivota Amerike, nacin na koji ona radi i nacin na koji slobodno vrijeme provodi, drugim rijecima – na razvoj njenog ekonomskog, njenog drustvenog i njenog kulturnog zivota.
Projekt je to kao niti jedan do sada kojega se prihvatio Povijesni muzej Smithsoniana. Povjesnicarka i kustosica izlozbe, Janet Davidson, objasnjava: “Dijelom je to stoga sto se doista i radi o jednoj od najvecih izlozbi koja je ikada bila postavljena....Ali, neobican je to projekt i zbog nacina na koji angaziramo posjetitelja, na koji angaziramo sva njega osjetila, kreiranjem te scenografije, smjestanjem svakog od izlozenih predmeta u odredjeni povijesni kontekst, drugim rijecima, s preko 70 likova i brojnim zivim narativima i audio-iskazima, izlozbu smo i napucili i ozvucili i time je privlacnom ucinili ne samo onima koje zanimaju tehnoloske promjene, vec najsirem spektru posjetitelja, svih uzrasta i najrazlicitijih profila.”
“America On the Move” doista je multimedijska prezentacija, mutlimedijski obrazovni projekt o ulozi transporta u razvoju Sjedinjenih Drzava. Od trenutka kad na izlozbu, odnosno u muzej, udje, posjetitelj se vraca u neko proslo vrijeme, na neko davno mjesto, dozivljava neki povijesni trenutak Amerike. Umjesto da izlozeni predmet gleda u nekom tradicionalno muzejskom, umjetnom okruzju, on ga dozivljava, i puno bolje razumije, u sveobuhvatnom, gotovo stvarnom, datom kontekstu. Izlozba je kronoloski organizirana u 19 zasebnih dijelova; evo nekoliko dovoljno rjecitih naslova – Transport u Americi do 1876, Prijevoz roba, Narod u pokretu, Povezani grad, Prijelaz kontinenta, Amerika auto usvaja, Zivot na zeljeznici, Obiteljska putovanja i izleti, Skolski autobus, Prigradska idila, Medjudrzavna cesta, Globalizacija i luka Los Angelesa..... Janet Davidson nas vodi kroz neke od dijelova. “Prolazite, zapravo, kroz povijest Sjedinjenih Drzava, od 1876. godine do 1999, posjecujete 15 razlicitih mjesta...Santa Cruz, CA, primjerice, jedan suncani svibanjski dan 1876, usred velikog slavlja se nalazite, okruzeni ziteljima Santa Cruza na peronu zeljeznicke postaje. U Santa Cruz je usao prvi vlak i njegova slavna Jupiter lokomotiva i zapadna je obala s istocnom i ostatkom zemlje bila povezana. Santa Cruzu - turizam donijela, a susjednim podrucjima razvoj poljoprivrede. Zvizduk stare lokomotive koja pod kazalisnom rasvjetom blista, mijesa se s ne tako dalekim glasanjem galebova, strojovodja odgovara na pitanja uzbudjenih gradjana. Iznad vas, plavo kalifornijsko nebo, s nekoliko pahuljastih oblaka. Prije postavljanja izlozbe, muzej se posavjetovao s Disney Worldom, gdje odavno znaju koliko je inscenacija vazna za puni i potpuni dozivljaj posjetitelja."
Zatim, vodi nas Janet Davidson dalje - Washington, D.C., primjerice, 1900, na jednoj njegovoj ulici ste, dok tramvaj prolazi njome, dozivljavate grad onakav kakav je i bio te daleke 1900. godine......A, onda, eto nas i u Wyomingu, tri godine kasnije, dvojica muskaraca izvlace crveni Winton iz dubokog blata, naizgled obican prizor, ali povijesno, on je vrlo znacajan. Naime, ta dvojica – Nelson Jackson i Sewall Crocker, ne zaboravimo i njihov odani pratilac, pas po imenu Bud, bili su prvi, 1903, koji su tim automobilom presli Sjedinjene Drzave, prevalili cijelu udaljenost od istocne do zapadne obale. Sezdeset i cetiri dana je trajalo njihovo prilicno truckavo putovanje. Svoj su Winton uspjeli izvuci iz blata Wyominga i njime dospjeti na drugu stranu kontinenta, sto je, zacijelo, vazan znak predstavljalo, jer tijekom iducih sto godina, automobil ce dati jednu drugu, novu verziju Sjedinjenih Drzava. Donijet ce im jos vecu mobilnost i brojne autoceste - highways, expressway, turnpikes, freeways, interstates, ali jedna je uvijek plijenila, plijeni i danas, kolektivnu mastu Amerikanaca, metafora je nemirnog i romanticnog americkog duha – povijesna Route 66...
Sezdesestestici je i posveceno znacajno mjesto na izlozbi “America On the Move.” Mogu se cuti nostalgicne price onih koji uz “majku svih cesta” jos uvijek zive i koji su nekad unosne businesse uz nju vodili, mogu se vidjeti automobili kojima su Amerikanci njima putovali, od Chicaga do LA-a, mogu se citati razglednice koje su slali rodjacima i prijateljima s tisuca mjesta, no to jos nije sve...
“Imamo takodjer segment 66-ice. Dobili smo ga specificno za ovu izlozbu kako bi posjetitelji u nju usli na komadu te povijesne, najslavnije americke ceste. Cetrdeset stopa dugi segment staroga asfalta datira iz 1932. godine i uz onu lokomotivu, bio je najveci i najtezi izlozak, i najkompliciraniji, koji smo, kaze Janet Davidson, morali unijeti u muzejsku zgradu...Komad 66-ice darovala nam je Oklahoma, njen Ured za transport, oni su dio ceste izrezali, a onda ga je skola za vozace kamiona, iz Oklahome, prevezla, 1400 milja, do naseg muzeja. Bilo je tada pred muzejom specijalnih dizalica i opreme, dijelovi ceste su polozeni na ulaz izlozbe, u, za to, posebno izradjene okvire. Cijeli je taj posao zahtjevao,” priznaje Janet Davidson, “veliku snagu i veliko umijece.” Muzej povijesti je za dio izlozbe posvecen 66-ici dobio niz predmeta darovanih od niza pojedinaca. Primjerice, od country-zvijezde, i vjecne lutalice, Merlea Haggarda, koji je, u autobiografiji, i pisao o bijegu svoje cijele obitelji iz, teskom susom pogodjene, rodne Oklahome do Bakersfielda, do Kalifornije. Takve obiteljske price i one pojedinacne, iz prve ruke, kaze Janet Davidson, neizmjerno obogacuju sadrzaj izlozbe.....Unuk Cyrusa Averyja, “oca 66-ice,” dao je muzeju takodjer neke predmete. Za sve, kaze ona, koji su na pripremanju izlozbe pet godina radili, to su bile fantasticne prilike da se upoznaju s ljudima iz cijele Amerike, jer povijest njihovih obitelji izravno je vezana uz americku povijest prijevoza.
“Izlozba ima cetiri glavne teme....Jedna je – kako nacin prijevoza utjece na i mijenja zajednice; kako nacin prijevoza, tijekom povijesti, mijenja ljude i njihove svakodnevne zivote; tu je i komercijalni aspekt promjena u sustavu prijevoza; te kako on utjece na nasa putovanja, na nas odmor i slobodno vrijeme. Uz vec spomenuti dio izlozbe posvecen Route 66, tu je i jedan koji govori o imigraciji i migraciji, zatim jedan na temu nasih putovanja zeljeznicom, 20-ih godina proslog stoljeca, pa jedan o pojavi i razvoju motela i prikolica, naravno i utjecaj automobila u stvaranju prigradskih zajednica, jedan je posvecen cikaskoj zracnoj luci O’Hare, jedan transformaciji americkih luka pojavom kontejnera, 60-ih godina, a jedan fenomenu s kraja 20. stoljeca – globalizaciji i Los Angelesu, negdje 1999. Dakle, ne radi se tu samo o povijesti transporta nego i tome kako je on utjecao na svakodnevni zivot zajednice i pojedinca.”
Sponzori izlozbe bili su brojni. Ministarstvo prometa dalo je prva novcana sredstva – 3 milijuna dolara, zatim General Motors sa deset, pa AAA, Americka automobilska udruga, i Udruga americkih zeljeznica i UPS Zaklada...sve u svemu, oko 10 velikih sponzora, i niz privatnih novcanih donatora. Cijena izlozbe – 22 milijuna dolara.
Dodjete li u Washington, posjetite Povijesni muzej Smithsoniana i izlozbu “America On the Move.” Kao i svaki muzej Smithsonian ustanove, posjet je besplatan, a izlozba ce, kako smo vec rekli, potrajati punih 20 godina. Ako za takav posjet ipak ne bude prilike, mozda onda posjet websiteu Muzeja americke povijesti - www.americanhistory.si.edu Na njemu cete naci i iscrpne informacije i fotografije svih spomenutih izlozaka, pa i vise.
