Internet stranica Brokera, splitske agencije za prodaju nekretnina ovog je ljeta dnevno imala pet tisuca posjeta i oko sto direktnih upita vezanih za prodaju uglavnom od stranaca. Zanimalo ih je sve sto se nudilo, kuce, osobito stare kamene, stanovi, apartmani i zemljista cije su cijene jos uvijek nize u odnosu na hrvatskoj konkuretne mediteranske zemlje.
Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, u kojem moraju traziti dozvolu za kupnju nekretnina u Hrvatskoj, u posljednje dvije godine strancima je prodano oko tisuca kuca. Mnogi su se interesirali za otoke, ali zbog ogranicene gradnje na otocima jos se niti jedan nije prodao iako vlasnik Brokera Ivan Vulic kaze da postoji nekoliko ozbiljnih potencijalnih kupaca.
Umirovljenik Jadranko Markov ozbiljan je potencijalni prodavac. U predivnom kornatskom arhipelagu, nacionalnom parku od 125 privatnih otoka, bivsi saborski zastupnik HDZ-a posjeduje dva Klobucar i Gustac Markovcev. Otoke, na kojoj su generacije u njegovoj obitelji uzgajale ovce i masline, ovog je ljeta registrirao na svoje ime i spreman ih je prodati. "Tko ih zeli izdvojit ce dva milijuna eura za svakoga i napravili smo posao," kaze 63-godisnji Markov dodajuci da je kao i mnogi s Murtera koji posjeduju otoke na Kornatima za njih emocinalno vezan. "Meni ih je zao prodati, ali sve su naznake da posao kojeg smo nekad radili na otocima vise nema perspektivu. Ako u Europi, kad udjemo u Uniju, ocijene da ce to biti Nacionalni park po uzoru na americke, onda smo mi dobro prosli, ali ako ocjene da to nece biti park, bogatasi ce kupovati otoke. I tko prvi proda on je dobro prosao," kaze Markov. Racunica bivseg saborskog zastupnika jednostavna je -od Nacionalnog parka nema rente a novca nema ni u ovcarstvu kojim se na otocima bavi jos svega nekoliko obitelji. "Zasto ih onda," kaze, "ne prodati i staviti novac u dzep."
Stranci iz vecine zemalja EU i SAD slobodno mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj na bazi reciprociteta, ako zemlja iz koje dolaze isto pravo daje Hrvatima. Na listi onih koji ne mogu postati vlasnici nekretnina u Hrvatskoj hrvatski su susjedi Slovenci i drzavljani Srbije i Crne Gore, a Talijani ce dozvolu za kupnju dobiti ako se trajno nastane u Hrvatskoj.
Stranci mogu kupovati i otoke ali bez obalnog pojasa. Obala ili plaza na otoku javno su dobro koje se moze dati u koncesiju, najam uz odredjenu naknadu koja se placa drzavi. "Iluzija je da netko moze kupiti citav otok, ali s vremenom ce se prodavati najjatraktivniji dijelovi otoka pa tako i kornatskih" kazao je za Glas Amerike Ante Markov, predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost.
"Vjerojatno ce doci do toga, to je neminovno, ali u okviru prostornog plana kojeg je Sabor donio prije nekoliko mjeseci, treba urediti postupanje svih sudionika koji nastupaju sa suprotstavljenih pozicija -drzave, privatnih vlasnika i Uprave Nacionalnog parka. To je bitno," kaze A. Markov.
Iako privatni vlasnici sa svojim otocima mogu ciniti sto ih je volja, na Murteru ih je malo koji razmisljaju o prodaji. Ante Markov jedan je od rijetkih koji se nada da bi mu obiteljsko naslijedje uskoro moglo donijeti bogatstvo. Gradonacelnik Murtera Ivo Markusic vjeruje da ce lokalna uprava uz pomoc drzave uspjeti u namjeri da Kornati ostanu u vlasnistvu Murterina ciji su preci kao prvi vlasnici u zemljisne knjige upisani za vrijeme Austro Ugarske, prije vise od sto godina. "Zelimo i nasa je preporuka da se Kornati ne prodaju," rekao je Markusic za Glas Amerike.
"Prodaja kornatskih otoka do sada je bila tabu tema i onaj koji je samo spomenuo mogucnost prodaje gotovo da je bio izopcen iz mjesta. Ali vrijeme nosi svoje. Za mnoge vlasnike otoci su postali teret i zato nasa nastojanja idu u pravcu da osmislimo novi nacin iskoristavanja Kornatskog arhipelaga tako da se oni koji se bave mislju da prodaju taj svoj "teret" budu mogli vracati na Kornate i od njih zivjeti, a ne da ih prodaju," kaze Markusic.
Lokalna uprava u Murteru u trci je s vremenom i pitanje je tko ce uspjeti pridobiti ljude, uprava s programima povratka domacih na Kornate ili stranci s dva milijuna eura koliko za otok trazi Jadranko Markov. A on bi se vratio ovcarstvu i maslinarstvu kada bi ih na kornatskim otocima poticajima pomogla drzava. "Tada," kaze bivsi saborski zastupnik, "Klobucar i Gustac Markovcev vise ne bi bili na prodaju!"