Ove godine se obilježava 35. obljetnica smrti Martina Luthera Kinga, Juniora, borca za građanska prava američkih crnaca. Obljetnica ima posebno značenje u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Tamo je, naime, 4. travnja 1968. godine, izvršen atentat na doktora Kinga. Na mjestu njegove pogibije nalazi se Nacionalni muzej građanskih prava.
Nenasilna poruka dr. Martina Luthera Kinga bila je inspirirana učenjem Mahatme Ghandija, koji je mirnim prosvjedima i gradjanskim neposluhom izborio neovisnost Indije u prvoj polovini dvadesetog stoljeća. Obilježavajući ovu vezu te povodom 35. obljetnice ubojstva dr. Kinga – početkom ove godine otvorena je nova izložba u Nacionalnom muzeju gradjanskih prava. Posvećena je životu i učenju indijskog vodje, a organizirao ju je i financirao Medan Verla te drugi članovi indijske zajednice u Memphisu.
"Okupila se cijela zajednica. Prikupili smo zapravo više nego smo uopće očekivali. Utemeljili smo zakladu koja podupire nekoliko humanitarnih organizacija. Možda je upravo inspiracija koju su donijeli Gandi i dr. King učinila da ovaj poduhvat izraste u nešto mnogo veće nego što je to bio slučaj na samom početku" - kaže Medan Verla.
Dr. Martin Luther King ostavio je svoj pečat u Memphisu i prije svoje smrti. On je došao u taj grad u travnju 1968. godine kako bi bio uz radnike komunalne službe, koji su bili u štrajku. Tada je održao i jedan od svojih najpoznatijih govora. Obraćajući se razdraganom mnoštvu, odbacio je glasine da mu je život u opasnosti: "Ne znam što će se dogoditi. Pred nama su teški dani. Ali to mi nije bitno. Bio sam na vrhu planine, i nije mi više bitno."
Idući dan, Martin Luther King je ubijen hicem iz vatrenog oružja dok je stajao na balkonu hotela Lorraine, inače jednom od rijetkih na jugu Sjedinjenih država, kojem je vlasnik bio crnac. James Earl Ray kasnije je priznao krivicu za ubojstvo. Hotel je nakon ubojstva doktora Kinga bankrotirao, pa ga je kupila grupa gradjana grada Memphisa.
Gwen Harmon je direktorica odjela za odnose s javnošću Nacionalnog muzeja gradjanskih prava. Ona kaže da su željeli sačuvati povijesno zdanje, uz istovremeno stvaranje nečeg novog: "Direktor institucije Smithsonian došao je kod nas i dao nam prijedlog za rekonstrukciju i obnovu, uz očuvanje izvornog vanjskog izgleda. To smo i učinili. Dakle, fasada izgleda točno kao motel Lorraine, dok su unutrašnji prostori u potpunosti u muzejskoj funkciji."
Muzejska postava predstavlja borbu američkih crnaca za slobodu i jednaka gradjanska prava od sedamnaestog stoljeća pa do danas. Jedan dio postave govri o 1955. godini, kada su američki crnci organizirali bojkot zbog ograničenja koje im je dopuštalo da mogu sjediti samo na stražnjim sjedištima u autobusima, dok su se bijelci imali pravo voziti na prednjim sjedištima.
Posjetitelj muzeja ima se priliku ukrcati u autobus poput onog u kojem su se vozili crnci s juga Sjedinjenih Država, te čuti snimljene riječi kojima se vozač autobusa obraćao putnicima: "Treba mi to sjedište, pomaknite se odmah u stražnji dio autobusa. Ukoliko se ne premjestite s tog sjedišta, dat ću vas uhititi! .. Ustanite s tog sjedišta!”
"Trebate vidjeti reakciju studenata kada im kažem pravila koja su bila na snazi. Oni se tada uzmu za ruke, crnci i bijelci. Oni sjedaju u prednji dio autobusa. Ne daju se odatle maknuti. Potpuno se užive u ulogu” - Opisuje reakcije današnjih posjetitelja na to vrijeme Gwen Harmon.
Upravo za vrijeme bojkota gradskog prometa u Montgomeryju, dr. Martin Luther King je izrastao u čelnika pokreta za građanska prava. Posjetitelji mogu vidjeti model zatvorske ćelije u kojoj je bio zatočen nakon uhićenja u jednom od prosvjeda. Potom se mogu upoznati s njegovim povijesnim govorima i prosvjednim skupovima te konačno, vidjeti sobu broj 306 motela “Lorraine”.
"Ova je soba rekonstruirana kakava je bila prije 35 godina. Sve je isto, kava, pokrivač preko kreveta, novine na krevetu, pepeljara s opušcima i duhanskim pepelom. Kada iz sobe izadjete na balkon, možete vidjeti vijenac koji je tamo postavljen. Tu je dr. King stajao kada ga je pogodio ubojičin metak. Tijekom mnogo godina bio bi to i kraj susreta s poviješću. Posjetitelj bi prošao kroz izrazito emocionalno iskustvo, ali je ostajalo otvoreno pitanje – što je dalje bilo? Zbog toga smo u rujnu i proširili postavu."
Postava sobe 306 u motelu vodi izravno prema izložbi o Gandiju, koja uključuje citate indijskog čelnika, te ono što su drugi govorili o njemu. Shala Karkera i Rakesh Goorha pomogli su u organiziranju izložbe, za koju kažu da predstavlja izraz zahvalnosti indijske zajednice gradu Memphisu. Gledajući u izložene citate, govore nam o značaju muzejske postave:
"Ako bi mogao birati medju ovim citatima, rekao bih: 'Oko za oko i oslijepio bi cijeli svijet'. Za mene ovaj citat zaista oslikava srž onog što su obojica pokušali projicirati u svijet – da je ključ rješenja u nenasilju.”
"Nadam se da će posjetitelj naučiti da postoji jedan izuzetno uspješan model za ostvarivanje političkih i društenih promjena. Ovaj model je s velikim uspjehom uporabljen u Indiji, u Sjedinjenim Državama te Južnoj Africi, od strane Nelsona Mandele, a može ga se primjeniti i bilo gdje drugdje."
Nacionalni muzej gradjanskih prava u Memphisu proširio se na objekat preko puta, gdje je James Earl Ray - ubojica doktora Kinga - bio u vrijeme atentata. Eksponati u toj postavi ukazuju na kontroverzu glede presude protiv Raya za ubojstvo dr. Kinga, te utjecaj borbe dr. Kinga za gradjanska prava. Gwen Harmon, direktor muzejskog odjela za odnose s javnošću kaže da je borba za gradjanska prava imala dubokog odjeka u Memphisu:
“U vrijeme kada je dr. King bio ovdje, 1968. godine, grad Memphis su uglavnom kontrolirali bijelci. Ako sada dodjete u grad vidjet ćete da smo imali dva gradonačelnika koji su Amerikanci afričkog podrijetla, članovi gradskog vijeća su takodjer većinom Amerikanci afričkog podrijetla, ili pak većina članova školskog odbora. Nasljedje koje je ovdje ostavio dr. King je nasljedje napretka, promjene te svijest o činjenici da se za svaku promjenu treba izboriti.”
Nacionalni muzej gradjanskih prava obilježio je ove godine godišnjicu smrti dr. Martina Luthera Kinga upravo na balkonu motela gdje je ubijen. Čelnici lokalnih organizacija i vladinih agencija predali su živi plamen čelnicima lokalnih omladinskih grupa. Gwen Harmon kaže da je to bio način da se sve generacije u Memphisu podsjete na čuvanje uspomene na dr. Martina Luthera Kinga i njegovu odanost idejama za koje se borio.