Linkovi

Venera - Zemljina tajnovita, 'zla' blizanka (20/9/03) - 2003-09-19


Koga god zanima kako izgleda najgora opcija globalnog zatopljavanja, trebao bi pogledati kako izgleda Zemljina najbliža rođaka u Sunčevom sustavu - Venera.

Premda su Zemlja i Venera gotovo jednake veličine, mase i gustoće, Veneru okružuje gusti sloj ugljičnog dioksida i sumporne kiseline, koji zadržava toplinu i dovodi do ekstremnog zagrijavanja na površini planeta.

Rezultat: Venera je mnogo, mnogo vrućija od Zemlje. Prosječne temperature na površini Venere, - inače konstantno prekrivenoj gustim slojem oblaka -, iznose oko 430 Celzijevih stupnjeva. Uvjeti nalik onima prispodobljenim paklu naveli su neke da Veneru nazovu 'zlom blizankom Zemlje'.

Znanstvenici, međutim, vjeruju da se mnogoštošta o našem vlastitom planetu može naučiti istraživanjem Venere. Premda su razvojno krenule različitim putevima, ljudska aktivnost danas počinje voditi Zemlju u smjeru bliskom onome Venere, tvrde mnogi znanstvenici, aludirajući na rastuću zabrinutost da je globalno zatopljavanje na Zemlji prouzročeno prvenstveno ispuštanjem ugljičnog dioksida, metana i drugih plinova, nastalih ljudskom aktivnošću, u atmosferu.

Upravo kao i na Veneri, plinoviti sloj koji okružuje planet pušta sunčevo zračenje da dođe do površine planeta, ali, potom, blokira njegovo reflektiranje natrag u svemir. Takozvani 'efekt staklenika' paktički djeluje kao izolacijski omotač koji vodi do zatopljavanja na površini planeta.

Za sada, sve prognoze o globalnom zatopljavanju Zemlje mogu se smatrati nepouzdanima i nekonzistentnima. Neki znanstvenici sugeriraju da bi bolje poznavanje Venere pružilo relevantni model ekstremnog zatopljavanja, čime bi i prognoziranje klimatske budućnosti Zemlje postalo znatno točnije.

Sve što se do sada saznalo o Veneri izazvalo je samo nova pitanja, a manje sigurnosti. Uz vrlo sporu rotaciju - jedan Venerin dan traje 243 Zemljina dana -, atmosferu koja rotira oko 50 kilometara iznad površine brzinom i do 350 kilometara na sat, te stopu refleksije Sunčevog zračenja od atmosfere natrag u svemir od 75 posto - za razliku od Zemljinih samo 30 posto -, Venera bi ustvari trebala biti mnogo vrućija. Ukoliko se pogleda kroz standarde koji vrijede na Zemlji, ništa na Veneri se ne uklapa.

Europska svemirska agencija planira 2005. godine lansirati orbiter prema Veneri, u misiji nalik ovogodišnjem lansiranju "Mars Expressa". Američka agencija za istraživanje svemira još razmatra hoće li u isto vrijeme poslati robotsku letjelicu, koja bi se spustila na površinu Venere.

Slijetanje na tako vruću površinu predstavlja tehnološki izazov - prosječna tamošnja temperatura bez problema topi olovo, dakle, letjelica treba biti izgrađena od materijala koji su vrlo otporni na vrućinu.

XS
SM
MD
LG